Čazma

Čazma (madj. Csázma) je grad u sjevernoj Hrvatskoj. Čazma je smještena 60 km jugoistočno od Zagreba i 30 km od Bjelovara na obroncima Moslavačke gore.

Poviest

Smatra se da je Čazma osnovana 1226. kad je biskup Stjepan II. Babonić osnovao župu iako se Čazma spominje kao posjed zagrebačkog biskupa u Felicijanovoj ispravi o osnutku Zagrebačke biskupije 1094.. 1094. godine u Zagrebu je osnovana biskupija. 1101. ugarski kralj Koloman sklopio je s hrvatskim velikašima ugovor na Dravi. Po tom sporazumu Hrvati slobodno biraju Kolomana za svog kralja, Hrvatska ostaje slobodna zemlja,i samo je preko kralja povezana s Ugarskom. Kralj Koloman obavlja kraljevsku vlast u Hrvatskoj i to dvjema cestama koje se po njemu dugo zovu Kolomanove ceste. Prva takva cesta vodi preko Drave, preko Križevaca, Vrbovca i Zagreba prema moru i Rijeci, a druga od Koprivnice, preko Jagnjetovca, Rovišća, Čazme, Siska i Topuskog do Knina i Splita. Ova je druga Kolomanova ili čazmanska cesta važnija, jer bolje povezuje sjevernu i južnu Hrvatsku.

Zagrebački biskup Stjepan II. (1227.-1247.) na mjestu današnje Čazme, na spomenutovoj Kolomanovoj cesti osnovao novo naselje koje je nazvao Nova Čazma. Biskup Stjepan II. vrlo je brzo shvatio da je Čazma prirodni centar Zagrebačke biskupije pa je stoga lakše upravljati biskupijom iz Čazme negoli iz Zagreba. Radi uprave biskupije i posjeda izgradio je u Novoj Čazmi biskupski dvor, koji je kasnije postao tvrđava za obranu od Turaka. 1232. biskup Stjepan II. uredio je u Novoj Čazmi zborni kaptol. Dokaz o osnutku Zbornog kaptola u Čazmi je povelja biskupa Stjepana II. Povelja je postala statut ili zakon za život i djelovanje čazmanskog kaptola. Kaptol je opstao do 1537. godine, a sasvim ga uništava Malkoč-beg, 7 godina nakon što su Turci zauzeli Čazmu. Početkom 17. st. ponovno je izgradjena tvrdjava, a počelo je i novo naseljavanje čazmanskoga prostora. U doba borbi s Osmanlijama Čazmanski je kaptol napustio Čazmu i smjestio se u Zagrebu. Početkom 19. st. bio je u Lepoglavi, da bi ubrzo 1811. bio preseljen u Varaždin. U Čazmi je bilo i sjedište arhidjakonata, koji je u osmanskim prodiranjima izgubio mnogobrojno stanovništvo. 1552. Čazma pada pod tursku vlast. Za njihove je vlasti Čazma bila središtem istoimenog sandžaka. Turska je vlast potrajala do 1606. godine. Nakon oslobodjenja, hrvatski plemenitaš Toma Erdödy je obnovio biskupski kaštel u Čazmi.

Pučanstvo

Po popisu iz 2001. godine, područje Grada Čazme je imalo 8,895 stanovnika. Grad Čazma je po popisu pučanstva 2011. godine na površini od 238 km² imala 8,077 stanovnika, što predstavlja 6,74% od ukupnog broja stanovnika Bjelovarsko-bilogorska županije, odnosno 0,19 % od ukupnog broja stanovnika Hrvatske. Gustoća naseljenosti u Čazmi je 34 stanovnika/km².

Prigradska naselja

U sastavu grada nalazi se 36 naselja (stanje 2006), to su:

Andigola, Bojana, Bosiljevo, Cerina, Čazma, Dapci, Dereza, Donji Draganec, Donji Dragičevci, Donji Lipovčani, Donji Miklouš, Gornji Draganec, Gornji Dragičevci, Gornji Lipovčani, Gornji Miklouš, Grabik, Grabovnica, Komuševac, Marčani, Martinac, Milaševac, Novo Selo, Općevac, Palančani, Pavličani, Pobjenik, Pobrđani, Prnjarovac, Prokljuvani, Sišćani, Sovari, Suhaja, Vagovina, Vrtlinska, Vučani i Zdenčec.

Kultura

Povijesne isprave iz 14. stoljeća navode nekolicinu crkava u Čazmi, od kojih je ostala samo crkva sv. Marije Magdalene. Crkva je bila gradjena u romanično-gotičkom stilu, a kasnije nadogradnje i obogaćivanje inventara su joj dale i barokne elemente. U Čazmi je Društvo prijatelja muzeja Čazme 1958. osnovalo Zavičajni muzej, u kojem su oformljene stalne muzejske zbirke u sadašnjoj zgradi muzeja. Tijekom vremena, te su zbirke dopunjivane i stvarane su nove. S vremenom je formiran složeni muzej zavičajnog tipa, sa zbirkama smještenim u prizemnoj zgradi iz vremena Vojne krajine, s naknadno uređenim potkrovljem koje je također iskorišteno za postavljanje zbirki. Stalni postav pruža uvid u bogatu prošlost i kulturu moslavačkog kraja. Gradska knjižnica Slavka Kolara osnovana je 1946. godine, a korijene ima još u 1880. kad je u Čazmi knjižnica utemeljena Hrvatska čitaonica. Od 1992. Knjižnica je djelovala u sastavu Centra za kulturu "Slavko Kolar" Čazma, a od 2006. djeluje kao samostalna ustanova. Nakon preuredjenja 2003. godine raspolaže prostorom od 220 m² u kojemu raspolaže odjelom za odrasle, dječjim i studijskim odjelom, dnevnom čitaonicom i kutkom za mlade.

Poznate osobe

• Slavko Kolar, hrvatski književnik
• Ivan Česmički (Janus Panonius), hrvatski književnik
• Anton Cetin, rodom iz obližnje Bojane, hrv., fra. i kan. likovni umjetnik
• Franjo Matešin, hrvatski slikar iz Bojane
• Ivo Horvat, hrvatski botaničar
• Ivo Serdar, hrvatski glumac

Šport

• Nogometni klub "Čazma"
• Škola nogometa "Čazma"
• Nogometni klub "Gornji Draganec"
• Nogometni klub "Dapci"
• Konjički klub "Husar"
• Teniski klub "Čazma"
• Kettlebell team "Chasmatias"
• Stolnoteniski klub Čazma
• Muški odbojkaški klub "Čazma"
• Ženski odbojkaški klub "Čazma"
• Športsko ribolovno društvo "Štuka"
• Streljačko društvo "Budućnost"
• Streljačko društvo "Čazmatrans"