Bjelovar

Bjelovar
Grb
Država	???
Županija	Bjelovarsko-bilogorska
Površina
- ukupna	191,9 km2
Pučanstvo (2011.)
- ukupno	40,276 stan.
- ukupna gustoća	210 stan./km2
Dan grada	29. rujna
Zaštitnik	sv. Mihael, sv. Gabriel i sv. Rafael
Poštanski broj	43000
Pozivni broj	+385 051
Službena stranica	http://www.bjelovar.hr/

Bjelovar je grad u Hrvatskoj, središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije. Jedan je od mladjih gradova u Hrvatskoj, nastao 1756. godine, odlukom carice Marije Terezije. U gradu postoji višestoljetna tradicija proizvodnje mlijeka i sireva pa se Bjelovar ponekad naziva i gradom sira. Bjelovar je u više navrata proglašavan Enigmopolisom.

Zemljopis

Grad Bjelovar je smješten na visoravni u južnom dijelu Bilogore (Sjeverozapadna Hrvatska) na 135 metara nadmorske visine. Bjelovar je i prometno raskrižje u ovom kraju. Sijeku ga ceste od Zagreba za Osijek, zatim iz Varaždina i Koprivnice preko Čazme do Ivanić Grada i auto-ceste, a preko Daruvara na jednu stranu vode, za Viroviticu, a na drugu stranu za Pakrac i Lipik.

Grad Bjelovar zauzima ukupnu površinu od 191,9 km², a administrativno obuhvaća još 31 naselje. Sa sjeveroistočne strane Bjelovara nalazi se duga i niska gora Bilogora, čija je prosječna visina od 200 do 250 m nadmorske visine. Bjelovar se smjestio u sjeveroistočnom rubnom dijelu plodne lonjsko-ilovske zavale, podno jugozapadnih obronaka Bilogore. Položen je između rječica Bjelovarske i Plavničke. Područje lonjsko-ilovske zavale nalazi se između 120 i 160 m nadmorske visine.

Visoravan je nastala plitkim nadsvodjenjem, no pri njenom oblikovanju sudjelovali su i rasjedni procesi. Tlo se sastoji od pliocenskih pjeskuljastih lapora i pješčanika s mjestimičnim manjim naslagama lignita. Starije kamenje nigdje ne dopire do površine. Kristalinske stijene su otkrivene u dubokim bušotinama. Grad Bjelovar je klimatski prijelazan prostor umjereno kontinentalnih obilježja. Zime u ovom prostoru su umjereno hladne, a ljeta su topla. Pretežno je povoljan godišnji raspored padalina, a iznosi oko 900 mm godišnje. Godišnji je prosjek relativne vlažnosti 80 %.

Od vjetrova puše sjevernjak, koji je karakterističan za zimu, a istočnjak postaje jači u proljetnim mjesecima i vrlo je hladan, a može puhati i nekoliko dana neprekidno. Ljetni vjetar koji puše od lipnja do kolovoza je južni, topao, te povećava relativnu vlažnost i prethodi kiši. Srednja godišnja temperatura u Gradu Bjelovaru je oko 12° C, srednja siječanjska -0,4° C, a srednja srpanjska 20,6° C.

Poviest

Najstarija nalazišta iz mlađeg kamenog doba pronalazimo u prigradskom naselju Bjelovara, Ždralovima, gdje se tijekom gradnje podruma za kuću Josipa Horvatića pronašlo zemunice. Iskopine su prepoznate kao dio Starčevačke kulture

Područje grada i županije u vrijeme Rimskog carstva nazivalo se Panonija savia sa sjedištem u Sisku gdje je bila kovaćnica novca koji se dandanas pronalazi na području grada. Osim novca nađeni su razni artefakti iz antičkog doba. Rimski vojnik nakon odsluženja vojne službe kao mirovinu dobivao je kuću i zemljišni posjed ćiji ostatci se također nalaze u samom gradu i okolici. Te kuće nazivale su se Ville rustice.

Već krajem 14. početkom 15. stoljeća u ovom gusto naseljenom području nalaze se mnogi plemićki i crkveni posjedi. Ti posjedi nalazili su se tu i ranije(župa Rovišće vodi dokumentaciju od početka 11.st) no o tome nisu vođeni zapisi jer je stanovništvo i vlastela uglavnom bilo nepismeno. Tek crkvenom reorganizacijom iz pustinjačkog u feudalni tip uređenja grade se župe,samostani(poput onog iz streze kod Pavlin kloštra ili Dobre kuće kod Daruvara) koji vode zapise i dokumentaciju o ovom kraju. U neposrednoj blizini današnjeg Bjelovara nalaze se crkvene župe u Korenovu, Velikim Sredicama, Pavljanima, Međurači i Novoj Rači. Pavlini iz samostana Streze obogaćivali su duhovni život.

Nadiranjem Osmanlija u 15. i 16. stoljeću ovaj kraj postaje granično područje ljudski i materijalno opustošenih hrvatskih krajeva te neprestano prelazi iz ruke u ruku. Stanovništvo se razbježalo i život se uglavnom odvija u malim utvrdama duž nestalne granice s Osmanlijama.

Krajem 17. i polovinom 18. stoljeća posvuda su u Vojnoj krajini zaredale bune Vlaha zabrinutih za svoja prava i obveze potvrđenih od Austrije 1630. g ugovorom zvanim 'Status Vlahis, naime, ukazom od 1732. više se ne koristi naziv Vlah nego Krajišnik. Zadnja Vlaška pobuna poznatija kao Severinska buna, dobrano je uzdrmala Varaždinski generalat, krvavo je započela u siječnju 1755 te ugušena nekoliko tjedana kasnije. Nekoliko godina ranije Marija Terezija odredila da se u središtu krajiških pukovnija sagradi snažno vojno uporište (upravno središte,vojarna,poligon,sud,zatvor te popratni sadržaji) - Novi Varaždin.

Godine 1782., proradila je tvornica svile, koja je imala 36 tkalačkih stanova. Car Josip II. bio je u posjetu 19. travnja 1783. godine. Pregledao je garnizone i odsjeo u kući generala baruna Krefelda u današnjoj Ulici Petra Zrinskoga.

Na početku 20. stoljeća, izgrađeno je mnogo ustanova i kuća, pretežno u stilu secesije. Gimnazija je izgrađena 1901. godine. Poznati zagrebački arhitekt Dionis Sunko projektirao je zgradu Hrvatskog sokola, koja je završena 1912. godine, a slijedeće godine je izgrađena sinagoga, rad arhitekata Honisberga i Deutscha.

Početkom 20. stoljeća, radnici u tvornicama imali su teške uvjete rada. Veliki štrajk dogodio se 12. lipnja 1932. godine, kada su štrajkali radnici tvornice "Smev" te mlinarski radnici. Štrajk je trajao 4 tjedna, a sudjelovalo je oko 230 radnika.

Bjelovarski ustanak dogodio se 1941. Hrvati u kraljevskoj jugoslavenskoj vojsci nakon izbijanja II. svjetskog rata masovno počinju otkazivati poslušnost. Dana 8. travnja 1941. otvoreno su se pobunili 108. pješadijski puk u Velikom Grđevcu i 40. dopunski puk u Severinu, koji su bili u sastavu Slavonske divizije jugoslavenske vojske sa sjedištem u Bjelovaru. Uz pomoć Hrvatske seljačke zaštite zauzimaju žandarmerijsku postaju u Garešnici i stižu u Bjelovar te pružaju podršku gradonačelniku dr. Juliju Makancu. U sukobu žandara i vojske, poginula su dva hrvatska pobunjenika, a tri su ranjena. Nakon toga se gradska vlast pridružuje pobuni, te je srušena jugoslavenska kraljevska vlast. Slijedećih dana su žandari i oficiri iz osvete, ubili 28 civila u predgrađu Bjelovara i u selu Donji Mosti. Američki ratni zrakoplovi bombardirali su grad 28. veljače 1945. godine.

Gospodarstvo

Bjelovar je gospodarsko središte Bjelovarsko-bilogorske županije, a nekada Varaždinskoga generalata Vojne krajine i Bjelovarsko-križevačke županije. Uvjeti za poljoprivredu, stočarstvo i šumarstvo vrlo su povoljni pa je grad s okolicom, u tim gospodarskim granama među najrazvijenijima u Hrvatskoj. Tradicija sajmovanja potječe iz 14. stoljeća, a u 19. i 20. stoljeću, bjelovarski sajam bio je među najvećima u ovom dijelu Europe. Od 1995. godine, na sajamskom prostoru Gudovac u predgrađu grada, održava se svake godine međunarodni stočarski i gospodarski, jesenski i proljetni sajam. U gradu postoji višestoljetna tradicija proizvodnje mlijeka i sireva pa se Bjelovar ponekad naziva i "gradom sira". Izvorni sirevi su: Bilogorac, Podravac, Dimsi itd. U postupku je proces brandiranja, lokalnih sireva kvargl i graničar.

Pučanstvo

Broj stanovnika na užem području grada od 1971. do 2001. godine:

• 2001. - 27.783
• 1991. - 26.926 (Hrvati - 20.826, Srbi - 2.590, Jugoslaveni - 1.485, ostali - 2.025)
• 1981. - 25.203 (Hrvati - 16.698, Jugoslaveni - 5.319, Srbi - 2.254, ostali - 932)
• 1971. - 20.998 (Hrvati - 16.030, Srbi - 3.025, Jugoslaveni - 1.011, ostali - 932)

---

Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine
Narod	Broj stanovnika	%
Hrvati	36.753	91,25%
Albanci	236	0,59%
Austrijanci	3	0,01%
Bošnjaci	32	0,08%
Bugari	3	0,01%
Crnogorci	31	0,08%
Česi	148	0,37%
Talijani	4	0,01%
Madjari	91	0,23%
Makedonci	32	0,08%
Nijemci	16	0,04%
Poljaci	6	0,01%
Romi	293	0,73%
Rumunji	1	< 0,01%
Rusi	2	< 0,01%
Rusini	2	< 0,01%
Slovaci	7	0,02%
Slovenci	51	0,13%
Srbi	1.877	4,66%
Turci	1	< 0,01%
Ukrajinci	1	< 0,01%
Židovi	2	< 0,01%
Ostali1	26	0,06%
Izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti2	86	0,21%
Regionalna pripadnost3	2	< 0,01%
Nerasporedjeno4	13	0,03%
Ne izjašnjavaju se5	322	0,80%
Nepoznato6	235	0,58%
Ukupno	40.276	100%
1Pripadnici naroda, koji ne pripadaju nacionalnim manjinama Hrvatske 2Izjašnjavanje popisnika kao Musliman grupirano je kao vjerska pripadnost 3Popisanici se izjasnili kao Hercegovci, Dalmatinci, Zagorci, Istrijani, Primorci, Slavonci, Međimurci,… 4Odgovor popisanika nije bilo moguće svrstati 5Popisanici, koji se nisu željeli nacionalno izjasniti 6Popisanici, nepoznate nacionalne pripadnosti

Naobrazba

Osnovne škole:

• I. OŠ;
• II. OŠ;
• III. OŠ;
• IV. OŠ;
• V. OŠ (za djecu s posebnim potrebama)

Srednje škole: U Bjelovaru je postojala i Mljekarska škola (1955. – 1963.) isprva kao industrijska škola i kasnije kao srednja stručna škola.

• Gimnazija Bjelovar,
• Ekonomska i birotehnička škola Bjelovar,
• Tehnička škola Bjelovar,
• Glazbena škola Bjelovar,
• Obrtnička škola Bjelovar,
• Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola Bjelovar,
• Trgovačka škola Bjelovar,
• Medicinska škola Bjelovar

Visoko školstvo

Centar za ekonomski studij u Bjelovaru osnovao je Narodni odbor kotara Bjelovar 8. srpnja 1960., koji je službeno otvoren 23. listopada 1960., a pohađalo ga je 102. studenta. Ova je ustanova djelovala pod okriljem Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kao samostalno visoko učilište, s vlastitim financiranjem.
Od 1959. do 1963. opstojao je i Centar za izvanredni studij u Bjelovaru koji je djelovao u okviru Više pedagoške škole u Zagrebu.

Dislocirani studiji:

• Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij poslovne ekonomije (organizira Ekonomski fakultet Rijeka)
• Sveučilišni preddiplomski studij poduzetništva (organizira Ekonomski fakultet Zagreb)

Kultura

• Gradski muzej
• Državni arhiv
• Narodna knjižnica "Petar Preradović"
• Bjelovarsko kazalište
• Dom kulture
• HORKUD Golub (Hrvatsko obrtničko-radničko kulturno umjetničko društvo)
• KUD Bjelovar
• KUD Češka Obec
• UIRH Lovari (Udruga izvornih Romi Hrvatske)
• Filmski festival DOKUart
• Merkuri teatar

Manifestacije

• Bjelovarski sajam - niz specijaliziranih događanja na sajamskom prostoru Gudovac u predgrađu grada, najznačajniji je Jesenski međunarodni sajam početkom rujna, a osim njega ističu se Proljetni sajam, Pčelarski sajam, LOREKO-sajam lova, ribolova, ekologije i kontinentalnog turizma i SKOK-sajam konja i konjičke opreme.

• Terezijana - kulturno-zabavna manifestacija, koja se održava svake godine drugi vikend u lipnju, u spomen na caricu Tereziji, koja je dala osnovati grad kao vojno središte davne 1756. godine.

• BOK fest - kazališni festival od 2003., punog imena Bjelovarski odjeci kazališta; u dva tjedna prikazuju se izabrane kazališne predstave iz Hrvatske i inozemstva za odrasle i djecu, umjetnički voditelj i osnivač festivala je Goran Navojec.

• Međunarodni tjedan udaraljkaša - (eng. IPEW - International Percussion Ensemble Week), niz koncerata udaraljaške glazbe, održava se u siječnju.

• Doku-art - festival dokumentarnih filmova iz Hrvatske i svijeta, traje tjedan dana početkom listopada, selektorica je Rada Šešić.

• Dani sira u gradu sira - sajam sira, koji se od 2006. održavala u listopadu. Kasnije je postala dio događanja na Bjelovarskom sajmu.

• Dani češke kulture - godišnja kulturna manifestacija, koja promiče kulturu Čeha u Hrvatskoj, održava se početkom svibnja

• Večer nacionalnih manjina - tradicionalni koncert nacionalnih manjina, na kojem predstavljaju svoju glazbu, plesove i običaje. Održava se krajem studenoga.

• Božićni koncert - tradicionalni gala koncert prije Božića, na kojem nastupaju hrvatski i strani glazbenici.

• Advent u biskupskom gradu Bjelovaru - priredba koja prezentira tradicijske proizvode i kulturu obilježavanja Adventa u bjelovarskom kraju održava se od 2011 godine. Od početka Adventa sve do blagdana tri kralja u posebno uređenim drvenim kućicama bjelovarski obrtnici izlažu svoje proizvode u centralnom parku koji za tu priliku ima naziv "Adventski trg". Na Adventu u Bjelovaru prezentira se : tradicijsko pečenje rakije,biskupski kruh, bjelovarska zimska kobasica, bjelovarske jabuke i proizvodi od jabuke... Posebno svečano je organizirano paljenje svijeća na adventskom vijencu postavljenom u središtu grada.

Šport

• Nogometni klub "Bjelovar"
• Nogometni klub "Sloga"
• Nogometni klub "Mladost" Ždralovi
• Nogometni klub "Zvijerci"
• Body building i fitness klub "Titan gym" Bjelovar
• Rukometni klub "Bjelovar"
• Ženski rukometni klub "Bjelovar"
• Košarkaški klub "Bjelovar"
• Ženski odbojkaški klub "Bjelovar"
• Atletski klub "Bjelovar"
• Atletski klub "Borik"
• Streljačko društvo "Bjelovar 1874."
• Taekwondo klub "Bjelovar"
• Taekwondo klub "Omega"
• Taekwondo klub "Fox"
• Teniski klub "Bjelovar"
• Stolnoteniski klub "Bjelovar"
• Plivački klub "Bjelovar"
• Konjički klub "Bjelovar"
• Streličarski klub "Bjelovar"
• Moto klub "Bjelovar"
• Kuglački klub "Bjelovar"
• Kuglački klub "Željezničar"
• Kuglački klub "Poštar"
• Kuglački klub "Bilogora"
• Kuglački klub "Sirela"
• Klub američkog nogometa "Bjelovar Greenhorns"
• Orijentacijski klub "Bjelovar"
• Squash klub "Bjelovar"

Spomenici i znamenitosti

• Kasnobarokna katedrala sv. Terezije Avilske gradjena od 1756. do 1771. na Trgu Eugena Kvaternika
• Paviljon od bračkog kamena iz 1943., u središnjem parku - najveći kameni paviljon u Europi
• Četiri barokna kamena kipa u središnjem parku: kip sv. Terezije Avilske iz 1777., kip sv. Jurja i sv. Jelene Križarice iz 1778. i kip sv. Ivana Nepomuka
• Gradski muzej osnovan 1949.
• Zgrada vojne komande (Straža) oko 1756., danas sjedište gradske uprave
• Zgrada čitaonice iz 1832.
• Zgrada Hrvatskog sokola iz 1912., arhitekt Dionis Sunko
• Spomen područje Barutana, za poginule u obrani grada 29. rujna 1991.
• Spomen područje Lug, za žrtve Drugog svjetskog rata
• Zgrada narodne knjižnice "Petar Preradović"
• Zgrada gimnazije iz 1901.
• Crkva i franjevački samostan sv. Antuna Padovanskog iz 1936.
• Crkva sv. Ane iz 1993.
• Crkva sv. Andrije na starom groblju iz 1765.
• Crkva sv. Leopolda Mandića u Markovcu
• Drvored platana iz 1828. na Šetalištu dr. Ivše Lebovića
• Kapelica sv. Florijana kraj gradske tržnice iz 1756.
• Kapelica Gospe Lurdske u krugu opće bolnice iz 1885.
• Kapelica sv. Križa u krugu vojarne iz 1935.
• Kapelica sv. Fabijana i Sebastijana na Križevačkoj cesti
• Fontana "Povratak panonskih kitova"

Gradovi prijatelji

• Novalja
• Pakrac
• Novi Vinodolski
• Imotski
• Rubiera
• Tomislavgrad
• Visoko

Literatura

• Ivan Crnjak, "Bjelovar i okolni krajevi", Školska knjiga, Zagreb 1989. ISBN 9788603992663
• Đuro Rauš, "Zelenilo bjelovarskog kraja", Bjelovar, 1980.
• Đuro Gavran, "Bjelovar-najmlađi kraljevski grad", Meridijani, Samobor, 2007.
• Željko Karaula, "Studije iz povijesti Bjelovara 1848.-1991.", Čvor, Bjelovar, 2011. ISBN 9789533100128

Vanjske poveznice

• Bjelovar.hr
• Virtualni Bjelovar