Šujac (otok Sušac)

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Šujac - otok Sušac (zemljopis, poviest i biljni pokrov čakavskog Šujca): Pučinski otok Šujac ili Sušac (čakavski: Šujac, novoštokavski jugonaziv Sušac, talij. Cazza, grč.latin. Choasa) je manji središnji otok na otvorenoj pučini Jadranskog mora, u trokutu izmedju Palagruže, Visa i Lastova. Većina idućeg teksta je auktorizirani izvornik, koji se uz citiranje auktora može slobodno kopirati bez izmjena:

  • M. Rac & A.Ž. Lovric: Benthic and xeric vegetation of remote islands Sušac and Kopišće, and of adjacent seafloors in southern Adriatic, - reprinted in: Periodicum Biologorum 104 (2): 139-148, Zagreb 2002.
  • kao dio projekta: Flora Adriatica - Herbarium Adriaticum, ADRZ 2001, HR-10360, Croatia.
  • Ključne riječi: Jadran, otoci, Sušac, suša, zonacija, alge, makija.

Summary

Sušac or Šujac island: it is a remote isle on central Adriatic offing, between the islands Vis, Palagruža and Lastovo. It is a small rocky island in the Adriatic Sea with an area of 4.03 km2, and 16.4 km of coastline in Croatia. The west and north coast consists of slopes and cliffs over 100m tall, but the opposite southeast side features a natural harbour. A 19th-century lighthouse is built on SW cape of the island. The island is also known for its little brackish lake, which is connected to the sea through a siphon 15 m deep. In the phytobenthos at Sušac and adjacent islets, 331 marine algae were registered: 221 rhodophytes, 64 pheophytes, 44 chlorophytes, and 2 seagrasses, with a high subtropical R/P ratio of 3.5. In the terrestrial flora of Sušac 278 vascular taxa occur, including 11 southern subtropical taxa absent elsewhere in Croatian flora. Its flora by composition is the closest one to near Palagruža island. Island vegetation of Sušac is the most xeric in Adiatic archipelago beside Palagruža. Both vascular and algal vegetation in Sušac is similar as in other remote islands of open Adriatic and of Mediterranean offing. Sušac has a southern vegetation of Thermo-Mediterranean type; in the adjacent phytobenthos at Sušac the luxuriant coralligene formations with 34 calcified algae prevail.

Zemljopisne značajke

Sušac (= jugo-štokavski, a domaće-čakavski je: Šujac, talijan. Cazza, latin. Choasa) je izolirani pučinski otok nasred otvorenog Jadrana, 23 km zapadno od Lastova, a jugoistočno od Visa i sjeverno od Palagruže. Kraški otočni greben je izdužen smjerom sjeveroistok-jugozapad i uglavnom je gradjen od krednog vapnenca, a na sjeveroistoku otoka je najviši vrh Veli Gark, 243 m. Dužina Sušca je oko 5km i površina nešto preko 4 kv.km, a dužina obala je 16.380 m. Na klisurastom jugozapadnom rtu Kanula je svjetionik, a najsjeverniji je rt Nažene i najistočniji rt Lastovac.

Uz sjeveroistočnu je obalu doboka kamenita laguna Mona kao poluslano jezerce, podvodnim kanalom spojeno s morem. Sjeverozapadne obale su strme klisuraste i uglavnom nedostupne, a jugoistočne niže i pristupačne s nizom pješčanih uvala od kojih su najveće Nevaja i Dovnja. Srednja unutrašnjost otoka je brežuljkasto-valovita i zarasla oskudnom tvrdolisnom makijom. Kao što govori i samo ime otoka, Sušac je jedan od najsušnijih jadranskih otoka nakon Palagruže, jer ima godišnji prosjek tek 380 mm (Palagruža samo 290 mm/god), pa je na Sušcu kroz pola godine šest suhih mjeseci bez kiše, izim vlažnije jeseni i zime.

Poviestne naznake

Staro antičko ime otoka Sušca je bilo je Choasa, a srednjovjeko mletačko je Cazza. Hrvatski srednjovjeko imena tog otoka je Susciaç, a domaće čakavsko je dosad Šujac (tzv. "Sušac" je zapravo kontinentalni novoštokavski jugo-naziv). Sušac je bio naseljen još od predpoviestnog neolita, jer su ga rani pomorci rabili kao postaju na plovidbama Jadranom već u mladje kameno doba. Takodjer i u antici su taj otok naseljavali Grci i Rimljani. K.Porfirogenet navodi kako Sušac slično kao Vis ni Lastovo nisu u vlasti Neretvana, pa je onda vjerojatno pripadao srednjovjekoj Kraljevini Hrvatskoj pod Trpimirovićima. Kasnije Sušac još spominje Lastovski statut iz 1310. i putopisac J. Luccari 1605, koji navode kako Sušac pripada pod otok Lastovo.

Na Sušcu su ruševine dviju crkava, ranokršćanske iz 4. stoljeća i druge kasnije iz srednjeg vieka, kada je Sušac još bio naseljen. Austrougarska je 1878. podigla svjetionik na jugozapadnom rtu Kanula koji radi do danas. Sad su jedini stalni stanovnici Sušca posada tog svjetionika i jedan pastir s ovcama, a tu povremeno još dolaze ribari, proljetni pčelari i ljetni turisti.

Biljni pokrov

Priroda i vegetacija manjih i vrlo sušnih pučinskih otoka srednjeg Jadrana (Palagruža, Sušac i ini manji pučinski otočići) je donedavna bila tek oskudno poznata, većinom po širjim analogijama u općim prikazima, a morske fitocenoze su tu bile uglavnom neodredjene. Ranije su pri ljetnoj suši u turističkoj sezoni većinom neprikladno popisane uvele i neprepoznate zeljanice pa je veliki dio te južne flore izostavljen. Zato se novim uvidima 1976-1999, u optimalnoj kišnoj sezoni ovdje dopunjen florno-vegetacijski uvid za Sušac i susjedne Donje Školje (Kopišće, Bjelac, Černac, Podmacar i Podkopist).

Time je ukupna kopnena flora Sušca s dodatnih 74 vrsta uvećana na ukupno 278 svojta, uključivo 11 južnih kserofita novih za cijelu hrvatsku floru. U jednolikoj i siromašnoj flori Kopišća nadjeno je samo 54 običnih sredozemnih vrsta. U donedavna skoro nepoznatomu morskom fitobentosu ovdje je popisano 331 svojti alga, od toga 221 crvenih alga, 64 smedjih, 44 zelenih alga i 2 morske cvjetnice. Južni bentos oko Sušca ima visoki subtropski omjer 3,5 crvenih/smedjih alga, koji je tu jedan od najviših u Jadranu. Na prostranim plićinama oko Kopišća su bujne livade posidonije, a oko inih otoka i najviše uz Sušac je najbogatiji koraligen ovapnjelih alga. Južna izrazito kserotermna vegetacija Sušca sa 380 mm/god. oborina, vrlo je slična kao na semiaridnoj Palagruži (prosjek 286 mm/god) i značajno se razlikuje od većine pravih mediteranskih otoka Dalmacije s obilnijim oborinama.

Vegetacija sušno-toplog Sušca je uglavnom različita od većine jadranskih otoka, pa tu sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti uglavnom gole bez lišća. Takav razpored vegetacie u malom je sličan biljnom pokrovu na većim područjima sušnih subtropa sjeverne Afrike, Sinaja, Jordana i jugoiztočne Španjolske. Oko Kopišća na plićini Žaplja su dijelom prostrani podmorski travnjaci (Posidonia), gdje su i najbolja lovišta jastoga.

Na strmijim stjenovitim dnima oko inih otočića i najviše uz Sušac je bujno razvijeni koraligen s obiljem ovapnjelih alga (Corallinaceae). Biološki su najznačajnije klisuraste sjeverozapadne obale Sušca, gdje raste posebni biljni endem Brassica cazzae, kojem je Sušac jedino nalazište. Tu se ujedno gnijezdi južni mediteranski sokol (Falco eleonorae), a niže uz more na hridinastoj obali su i gnijezda kormorana (Phalacrocorax desmarestii). Kopnena flora Sušca sadrži ukupno 278 biljnih vrsta, uključivo 11 južnih subtropskih kserofita novih za cijelu hrvatsku floru. U morskom fitobentosu oko Sušca je popisano 331 vrsta alga, od toga 221 crvenih alga, 64 smedjih, 44 zelenih alga i 2 morske cvjetnice.

Ekologija i endemi

Vegetacia Sušca je uglavnom različita od većine jadranskih otoka, pa tu sredozemne tvrdolisne makije rastu samo na najvišem grebenu Sušca i na sjevernim strminama. Na toplijim južnim padinama i uz obale su naprotiv drugačije ljetopadne šikare subtropskog tipa restinga kao i na susjednom otoku Palagruža, koje su samo zimi zelene a ljeti gole bez lišća. Takav razpored vegetacie u malom je sličan biljnom pokrovu na većim područjima sušnih subtropa sjeverne Afrike, Sinaja, Jordana i jugoistočne Španjolske. Na obalnim stienama u flori Sušca raste i posebni otočni endem Brassica cazzae Teyb. koji je poznat jedino iz tog otoka. Oko Kopišća na plićini Žaplja su dijelom prostrani podmorski travnjaci (Posidonia), a na strmijim stjenovitim dnima oko inih otočića i najviše uz Sušac je bujno razvijeni koraligen s obiljem ovapnjelih alga (Corallinaceae).

Kopnena flora Šujca

Izim prijašnjih popisa oskudne ljetne flore Sušca, nedavnim zimskim uvidima u optimalnoj kišnoj sezoni je nadjeno još 74 dodatne svojte, čija je dokumentacija većinom u Herbaru ADRZ. Izim donjih kopnenih vrsta, u travnjacima priobalnog dna uz Sušac rastu: Cymodocea nodosa (Ucria) Asch. i Posidonia oceanica (L.) Del. Medju ovima je i 11 južnih subtropskih biljaka s najsjevernijim nalazištima na Sušcu, kojima je tu jedino nalazište za cielu hrvatsku floru, pa su te označene znak # u idućem popisu:

Aethionema saxatile (L.) R.Br. subsp. scopulorum (Ronn.) Ander., Allium neapolitanum Cyr., A. flavum L. subsp. adriaticum Deg., Alyssum pulvinare Velen., # Anthyllis aegaea Turrill (A. splendens Willd.), Asphodelus aestivus Brot., Atriplex prostrata Bouch. (A. micrantha C.A.M.), Aurinia leucadaea (Guss.) Koch, # Avena aterantha Presl. (A. pilosa M.Bieb.), Buglossides sibthorpii (Gris.) John, Bupleurum veronense Turra, Capparis orientalis Sibth.& Sm., Carlina graeca (Held.& Sart.) Boiss., # Carthamus baeticus Boiss.& Reut., Centaurea lungensis subsp. padelini Ginz. (C. ragusina X lungensis Ginz.), Centaurium caspicum (Fisch. & Gris.) Tzvel., # C. limonifolium Greut. (Erythraea rhodensis Boiss.& Reut.), Cerastium semidecandrum L. subsp. balearicum (Herm.) Nym., Chenopodium botryodes Sm. (Ch. crassifolium C.A.M.), Colchicum neapolitanum Ten., # Coronilla glauca L. (C. valentina subsp. pentaphylla Batter.), # Cynosurus elegans Desf. (C. gracilis Morris), Convolvulus cneorum ssp. angustifolius Saad, Daucus gummifer All. (D. maritimus Lam.), Desmazeria marina (L.) Druce, Dittrichia viscosa (L.) Greut. subsp. revoluta Silva & Tutin, Echium pustulatum Sibt.& Sm., Elymus pycnanthus (Godr.) Meld. (Elitrygia pungens auct. p.p.), Evax pygmaea (L.) Pers., Ficus carica L. subsp. erinosyce Risso (F. caprificus Tsch.& Ravas.), Filago eriocephala Guss., Foeniculum vulgare ssp. piperitum (Ucria) Asch., Galium lucidum L. subsp. corrudifolium (Vill.) Hayek, Helichrysum litoreum Guss., Herniaria microcarpa Presl. (H. rotundifolia Viv.), Hordeum marinum Huds., Hyparrhenia hirta (L.) Stapf, Juniperus macrocarpa Sibt.& Sm., Leontodon rothii Ball., Limonium diomedeum Brullo, L. vestitum (Salm.) Salm., L. X visianii M.G. (L. anfractum X vestitum Salm.), Lotus tenuis W.& K.: Willd. (L. corniculatus subsp. tenuifolius Hart.), Matthiola rupestris DC., Morus nigra L. (cult.), Muscari commutatum Guss., M. holzmanii Heldr., Myrtus communis L. subsp. tarentina (Mill.) Arc., Nerium oleander L. (cult.), Olea europaea L. subsp. buxifolia (Ait.) Nym., # Ornithogalum arabicum L., Pallenis microcephala Hal., Philyrea angustifolia L., Phagnalon graecum Boiss.& Held., # Pistacia lentiscus subsp. chia (DC.) Duh., Plantago holosteum subsp. scopulorum (Deg.) Hić., Rubus heteromorphus (Ripart) Gerb. (R. dalmatinus Tratt.), Salvia bertolonii Vis., Sedum litoreum Guss., S. acre L. subsp. neglectum (Ten.) Rouy, Silene vulgaris L. subsp. suffrutescens Greut.& al., Smilax aspera L. subsp. mauritanica (Poir.) Arc., Solanum decipiens Opiz, Tamarix parviflora Pall., Tamus communis ssp. cretica (L.) Nym. (T. orientalis Boiss.), # Taraxacum montesignum Soest., # Teucrium brevifolium Schreb. (T. creticum auct. p.p.), # T. divaricatum Sieb.: Boiss. (T. graecum Čelak), Thlaspi praecox Wulf., Urtica pilulifera L., Valantia hispida L. i Viburnum tinus L.

Morska flora: fitobenthos

Sliedi popis morske flore oko otoka Sušca i susjednog Kopišća na istoku. Oznake: S = Sušac, K = Kopišće i susjedni otočići

Morske cvjetnice

Morske trave (Potamogetonales) oko Šujca i Kopišća obuhvaćaju samo 2 podvodne vrste: Cymodocea nodosa (Ucria) Ascher. / S, K, ter Posidonia oceanica (L.) Delile / S, K

Zelene alge

Zelene alge (Chlorophyta) oko Šujca i Kopišća imaju 45 vrsta, od kojih su 4 tvrde-ovapnjele (te su označene zvjezdicom *):

Acetabularia acetabulum (L.) Silva / S, K; Anadyomene stellata (Wulf.) C.Ag. / S, K; Bolbocoleon piliferum Prings. / K; Bryopsis duplex De Notaris / S, K; Bryopsis hypnoides Lamour. / S, K; Bryopsis. spec. indet. (steril) / S; Bulbocoleon piliferum Prings. / S; Chaetomorpha linum (Müller) Kütz. / S; Ch. mediterranea Kütz. s.lat./ S, K; Cladophora coelothrix Kütz. / S, K; Cl. dalmatica Kütz. / S, K; Cl. echinus (Biasol.) Kütz. / S. K; Cl. glomerata (L.) Kütz. / S, K; Cl. pellucida (Huds.) Kütz. / S, K; Cl. prolifera (Roth.) Kütz. / S, K; Cl. spec.indet. (steril) / S; Codium bursa (L.) C. Ag. / S, K; Codium coralloides* (Kütz.) Silva / S; Codium effusum (Raf.) Chiaje / S, K; Codium vermilara (Chiaje) Silva / S, K; Dasycladus vermicularis (Scop.) Kras./ S, K; Derbesia tenuissima (De Not.) Crouan / S, K; Enteromorpha multiramosa Blid. / S; Enteromorpha spec.indet. (steril) / K; Entocladia viridis Reinke / S, K; Flabellia minima (Ernst) Nizzam. / S; Flabellia petiolata (Turra) Gepp. / S, K; Halicystis parvula Schmitz. / S, K; Halimeda tuna* (Ell.& Sol.) Lamour. / S, K; Hal. tuna var. platydisca* Barton / S; Microdictyon tenuis (C.Ag.) Decne. / S; Palmophyllum crassum (Nacc.) Raben. / S, K; Pedobesia lamourouxii (Ag.) Feld.& al./ S, K; Phaeophila dendroides (Crouan) Batt./ S, K; Pringsheimiella scutata (Reinke) March./ S, K; Pseudochlorodesmis furcellata Börg. / S, K; Rhizoclonium tortuosum (Dillw.) Kütz. / S, K; Siphonocladus pusillus Hauck / S, K; Trichosolen myura (J.Ag.) Taylor / S; Ulva olivascens Dangeard / S, K; Ulvella lens Crouan / S, K; Valonia caespitula* Zanard. / S; Val. macrophysa Kütz. / S, K; Valonia utricularis (Roth.) C. Ag. / S, K.

Smedje alge

Smedje alge (Phaeophyta) oko Šujca i Kopišća sadrže 64 vrste:

Aglaozonia chilosa Falk. (stade) / S, K; Arthrocladia villosa (Huds.) Duby / S, K; Asperococcus bullosus Lamour. / S, K; Carpomitra costata (Stack.) Batt. / S, K; Castagnea mediterranea (Kütz.) Hauck / S; Cladosiphon mediterraneus K_tz. / K; Cladostephus hirsutus (L.) Pr. / S, K; Colpomenia sinuosa (Roth.) Derb.& Sol./ S, K; Cutleria monoica Oliv. / S; Cutleria multifida (Smith) Grev. / S, K; Cystoseira adriatica Sauvag. / S, K; Cys. amentacea Bory / S, K; Cys. amentacea subsp. spicata Erceg. / S, K; Cys. barbata (L.) C. Ag. / S, K; Cys. crinita (Desf.) Bory / S, K; Cys. compressa (Esp.) Gerl.& Niz./ S, K; Cys. corniculata (Wulf.) Zanar. / S, K; Cys. dubia Val. (Cy. fucoides Erc.)/ S; Cy. moniliformis Hauck (C. jabukae Erc.) / S; Cys. platyramosa Erceg. / S; Cys. schiffneri (C.Ag.) Hamel / S, K; Cys. spinosa Sauv. / S, K; Cys. zosteroides (Turn.) C.Ag. / S; Dictyopteris membranacea (Stack.) Bat./ S, K; Dictyota dichotoma (Huds.) Lamour. / S, K; Dictyota linearis (C. Ag.) Grev. / S, K; Dilophus fasciola (Roth.) Howe / S, K; Ectocarpus adriaticus Erc. / S; Ectocarpus siliculosus (Dillw.) Lyngb./ S, K; Ectocarpus spec.indet. (steril) / S; Elachista intermedia Crouan / S; Feldmannia irregularis (Kütz.) Hamel / S, K; Fucus virsoides (Donati) J.Ag. / S; Giffordia dalmatica (Erceg.) Giac. / S; Giraudya sphacelarioides Derb. / S, K; Halopteris filicina (Grat.) Kütz. / S, K; Hincksia dalmatica (Erc.) Corm.& Furn./ K; Laminaria rodriguezii Boirn. / S; Leathesia mucosa Feld. / S; Lithoderma adriaticum Hauck / S, K; Myriactula rivulariae (Suhr.) Feld. / S, K; Myriactula stellulata (Grif.) Feld. / S; Myronema orbiculare J. Ag. / S. K; Myrionema strangulans Grev. / S; Nereia filiformis (J.Ag.) Zanard. / S, K; Padina pavonica (L.) Thivy / S, K; Ralfsia verrucosa (Aresch.) Ag. / S, K; Sargassum acinarium (L.) C.Ag. / S, K; Sar. hornschuchii C. Ag. / S, K; Sar. vulgare C.Ag. / S, K; S.vulgare subsp. nanum Paula / S, K; Scytosiphon lomentaria Endl. / S; Spermatochnus paradoxus Kütz. / S, K; Sphacellaria cirrhosa (Roth.) Ag. / S, K; Sph. fusca C.Ag. / S, K; Sph. plumula Zanar. / S, K; Sph. tribuloides Menegh. / S, K; Sporochnus pedunculatus (Huds.) C.Ag./ S, K; Stictiosiphon adriaticus Kütz. / S; Stilophora rhizoides (Turner) J.Ag. / S, K; Stypocaulon scoparium (L.) Kütz. / S, K; Taonia atomaria (Wood.) J. Ag. / S, K; Zanardinia collaris (C.Ag.) Crouan / S, K

Crvene alge

Crvene alge (Rhodophyta) oko Šujca i Kopišća su najbogatije i tu imaju 222 vrste, od kojih su 29 tvrde-ovapnjele (te su označene zvjezdicom *):

  • Acrochaetium boergesenii Schif. / S; Acrodiscus vidovichii Zanar. / S, K; Acrosorium uncinatum (J.Ag.) Kyl. / S; Acrosorium venulosum Kylin / S, K; Acrosymphyton purpuriferum (Ag.)Sjös./ S, K; Aeodes marginata (Rous.) Sch. / S; Aglaothamnion byssoides Arn.) Boud./ K; Aglaothamnion furcellariae J. Ag. / S; Aglaothamnion hookeri (Dillw.) Feld./ K; Aglaothamnion scopulorum (C.Ag.) J.Ag. / S; Agl. tenuissimum (Bon.) Feld./ S, K; Alsidium helmintochorton Kütz. / S; Amphiroa rigida* Lamour / S, K; Amphiroa rubra* (Phil.) Woelker. / S, K; Antithamnion cruciatum (C.Ag.) Nägeli / S, K; Ant. heterocladum Funk. / K; Ant. tenuissimum (Hauck) Sch./ S, K; Apoglossum ruscifolium J. Ag. / S, K; Arachnophyllum confervaceum (Men.)Zan./ S,K; Asterocystis ornata (Ag.) Hamel / S; Audouinella daviesii (Dillw.) Woelk. / S, K; Aud. spec.indet. (steril) / K; Aud. virgatula (Harv.) Dixon / K; Boergeseniella fruticulosa (Wulf.) Kyl./ S;
  • Bonnemaisonia asparagoides (Wood.) C.Ag./ S; Botryocladia botryoides (Wulf) Feld. / S, K; Bot. chiajeana (Men.) Kylin / S; Bot. microphysa (Hauck) Kylin / S, K; Brogniartella byssoides (Good.) Schm. / S, K;
  • Callithamnion corymbosum Lyngb. / S, K; Call. granulatum C. Ag. / S, K; Catenella caespitosa (With.) Irvine / S, K; Caulacanthus ustulatus (Turn.) Kütz. / K; Ceramium bertholdii Funk / S; Cer. ciliatum (Ellis.) Ducl. / S, K; Cer. circinnatum (Kütz.) J.Ag. / S, K; Cer. codii (Rich.) Mazoyer / S, K; Cer. comptum Boerg. / S; Cer. diaphanum (Roth.) Harw. / S, K; Cer. echionotum J. Ag. / S; Cer. flaccidum (Harv.: Kütz.) Ardis. / K; Cer. nodosum (Kütz.) Harv. / K; Cer. rubrum (Huds.) C.Ag. s.lat. / S; Ceramium spec.indet. (steril) / K; Cer. tenerrimum (Martens) Okamura / K; Champia parvula (C.Ag.) Harvey / K; Chondria dasyphylla (Wood.) C.Ag. / S, K; Chondria tenuissima (Wither.) C.Ag. / S, K; Chondrymenia lobata Zanard. / S; Choreonema thureti (Born.) Schmitz. / S; Chroodactylon ornatum (C.Ag.) Basson / K; Chrysimenia ventricosa (Lam.) J.Ag. / S, K; Chylocladia verticillata (Light.) Bliding / K; Compsothamnion thuyoides Schmitz / S, K; Contarinia peyssonelliformis Zanard. / K; Contarinia squamariae (Meneg.) Deniz. / S; Corallina officinalis* L. / S; Cor. elongata* Ell.& Sol. / S; Cor. granifera* (Ar.) Ell.& Sol. / S, K; Corallophila cinnabarina (Bory) Norris / S; Crodelia expansa* (Phil.) C.Ag. / S, K; Crodelia cabiochae* Boud.& Deniz./ S; Crouania attenuata (Bon.)J.Ag. / S, K; Cryptonemia lomation (Bertol.) J.Ag. / S; Cryptonemia tunaeformis J.Ag. / S, K;
  • Dasya baillouviana (Gmel.) Montag. / S; Dasya hutchinsiae Harvey / K; Dasya ocellata (Grat.) Harvey / S, K; Dasya penicillata Zanard. / S; Dasyopsis plana (C.Ag.) Zanar. / S; Dasyopsis spinella (C.Ag.) Zanar. / S; Digenea simplex (Wulf.) C. Ag. / S; Dipterosiphonia rigens (C.Ag.) Falk./ S, K; Dudresnaya verticillata (Vel.) Jolis / S, K;
  • Erythrocystis montagnei (Derbes) Silva / K; Erythroglossum sandrianum (Kütz.) Kylin / S; Erythrocladia subintegra Rosenv. / S; Erythrotrichia carnea (Dillw.) J.Ag./ S, K; Eupogodon planus (C. Ag.) Kütz. / K; Eupogodon spinellus (C.Ag.) Kütz. / K; Falkenbergia rufolanosa Schm. (stadium)/ K;
  • Fauchea repens (C. Ag.) Mont. / S;
  • Galaxaura oblongata (Ell.& Sol.) Lamour./ S; Gastroclonium clavatum (Roth.) Ardis. / K; Gelidiella pannosa Feld.& Hamel / K; Gelidium crinale (Turn.) Gaillon / S, K; Gelidium latifolium Bornet: Hauck / S, K; Gel. melanoideum Schous: Bornet / S, K; Gel. pectinatum Montag. / S; Gel. pusillum LeJol. / S, K; Gel. spathulatum (Kütz.) Bornet / S, K; Gloiocladia furcata (C. Ag.) J. Ag. / S; Goniotrichum cornucervi Hauck / S; Gracilaria corallicola Zanar. / S; Gracillaria dura (C. Ag.) J.Ag. / S; Griffithsia barbata (Smith) C.Ag. / S, K; Grif. opuntioides J. Ag. / S; Grif. phyllamphora J. Ag. / S, K; Grif. schousboei Montagne / S, K; Gymnothamnion elegans (Schous.) J.Ag. / S;
  • Halarachnion ligulatum (Wood.) Kütz. / S; Halarachnion spathulatum (J.Ag.) Kütz./ S; Halodictyon mirabile Zanard. / K; Halopitys incurva (Huds.) Batt. / S, K; Halymenia floresia (Clem.) C.Ag. / S; Halymenia pluriloba Erceg. / S; Helminthora divaricata J. Ag. / S; Herposiphonia secunda (C.Ag.) Ambr./ S, K; Heterosphonia crispella (C.Ag.) Wynne / K; Hildenbrandia rubra (Sommer) Menegh./ S, K; Hydrolithon farinosum* (Lam.) Penrose / S, K; Hymenoclonium serpens (Crouan) Batt./ K; Hypnea musciformis (Wulf.) Lamour. / S, K; Hypoglossum hypoglossides Coll.& Harv./ S, K;
  • Jania rubens* (L.) Lamour. / S, K;
  • Kallymenia reniformis (Turn.) J.Ag. / S, K; Kallymenia spathulata (J. Ag.) Codom. / S;
  • Laurencia obtusa (Huds.) Lamour. / S; Laur. paniculata (C.Ag.) J.Ag. / S; Laur. papillosa (C.Ag.) Grev. / S; Laur. truncata Kütz. / S; Lejolisia mediterranea Born. / S, K; Liagora viscida (Forsk.) C.Ag. / S, K; Lithophyllum byssoides* (Lam.) Fosl. / S, K; Lithophyllum cystoseirae* Hauck / S, K; Lithophyllum incrustans* Phil. / S, K; Lithophyllum papillosum* (Zan.) Fosl./ S, K; Lithophyllum pustulatum* Lamour. / S, K; Lithophyllum racemus* Fosl. / S, K; Lithothamnion coralloides* Crouan / S; Lithothamnion philipii* Fosl. / S; Lomentaria articulata (Huds.) Lyngb. / S; Lomentaria chylocladiella Funk. / K; Lomentaria spec.indet. (steril) / S; Lomentaria verticillata Funk. / S; Lophosiphonia cristata Falk. / S; Lophosiphonia obscura (C.Ag.) Falk. / S;
  • Melobesia membranacea* (Esp.) Lamour./ S, K; Mereditha microphylla (J.Ag.) J.Ag. / K; Mesophyllum lichenoides* (Ellis) Lemoine / S, K; Mesophyllum macroblastum* (Fosl.) Adey / S; Monosporus pedicellatus (Smith) Solier / S; Myriogramme tristromatica (Mazza) Boud. / S;
  • Nemalion helminthoides (Velley) Bat./ S, K; Nemastoma constrictum Erceg. / S; Nemastoma dichotomum J.Ag. / S, K; Neogoniolithon mamillosum* Setch.& Mason / S; Neog. brassica-florida* (Harv.) Setch. & Mason / S, K; Neomonospora pedicellata (Sm.) Feld. / S, K; Neurocaulon foliosum Zanard. / S, K; Nitophyllum punctatum (Stack.) Grev. / S, K;
  • Osmundea pelagosae (Schif.) Nam. / S; Osmundea ramosissima (Oeder) Athan. / S, K;
  • Peyssonellia adriatica Hauck / S; Peys. coriacea Feldm. / S; Peys. harveyana Crouan: J.Ag. / S, K; Peys. magna Erceg. / S; Peys. polymorpha* (Zanar.) Schm. / S, K; Peys. rosa-marina* Boud. & Deniz. / S; Peys. rubra (Grev.) J.Ag. / S, K; Peys. squamaria (Gmel.) Decne. / S, K; Phyllophora herediae (Clem.) J.Ag. / S; Phyl. nervosa (DC.) Grev. / S; Phyl. palmettoides (J.Ag.) Hauck / S; Phymatolithon calcareum* (Pall.) Adey / S, K; Phymatolithon lenormandii* (Ar.) Adey./ S, K; Platoma cyclocolpa (Montagne) Schmitz / K; Pleonosporium borreri Nägeli / S, K; Plocamium cartilagineum (L.) Dixon / S, K; Pneophyllum fragile Kütz. / S, K; Polysiphonia dichotoma Kütz. / S; Pol. elongata (Huds.) Harvey / S, K; Pol. fruticulosa (Wulf.) J.Ag. / S, K; Pol. furcellata (C.Ag.) Harvey / S; Pol. opaca (C.Ag.) Moris & Not./ S, K; Pol. scopulorum Harvey / K; Pol. sertularioides (Grat.) Ag./ S, K; Pol. subulifera (C.Ag.) Harvey / S, K; Polysiphonia spec.indet. (steril) / S; Pterothamnion crispum (Ducl.) Näg. / K; Pterothamnion plumula (Ellis) Näg. / S; Ptilothamnion pluma (Dillw.) Thuret / S, K;
  • Radicilingua thysanorhizans (Holm.) Pap. / K; Rhodophyllis divaricata (Stack.) Papen./ S, K; Rhodymenia ardissonei Feldm. / S, K; Ricardia montagnei Derb.& Sol. / S; Rodriguezella pinnata (Kütz.) Schmitz. / S; Rodriguezella straforelii Schm. / S, K; Rytiphloea tinctoria (Clem.) C.Ag. / S, K;
  • Schottera nicaeensis (Duby) Guir.& Hol./ S, K; Sebdenia dichotoma Berthold / K; Sebdenia rodriguezana (Feldm.) Codom. / S; Seirospora apiculata (Meneg.) Feldm. / S, K; Seirospora interrupta (Smith) Schmitz. / K; Spermothanion flabellatum Bornet / S, K; Spermothamnion johannis Feld.-Mazoyer / K; Spermothamnion repens Rose. / S, K; Sphaerococcus coronopifolius (Good.) Ag./ S,K; Spondylothamnion multifidum Nägeli / S, K; Spongites fruticulosus* Kütz. / S, K; Spyridia filamentosa (Wulf.) Harvey / S, K; Stylonema alsidii (Zan.) Drew. / K; Stylonema cornucervi Reinsch. / K;
  • Taenioma macrourum Bornet & Thuret / S; Taenioma nanum (Kütz.) Papen. / K;
  • Vidalia volubilis (L.) J. Ag. / S, K;
  • Wrangelia penicillata (C. Ag.) J. Ag. / S, K; Wurdemannia miniata (Spr.) Feld.& Hamel / K.

Literatura

  • CORMACI, M. et al. 2000: The benthic algal flora on rocky substrata of Tremiti Islands (Adriatic Sea). Plant Biosystems 134 (2): 133 - 152.
  • ERCEGOVIĆ, A. 1948: Sur quelques algues phéophycées peu connues ou nouvelles recoltées dans le bassin de l’Adriatique moyen. Acta Adriat 3 (5): 1 - 33
  • GIACCONE, G. 1978: Revisione della flora marina del Mare Adriatico. Suppl. Ann. Parco marino Miramare 6/19: 1 - 118, Trieste.
  • GINZBERGER, A. 1921: Beitrag zur Kenntniss der Flora der Scoglien und kleineren Inseln Süd-Dalmatiens. Österr. Bot. Zeit. 70: 233 - 248, Wien.
  • HRABAK-TUMPA, G. i sur. 1996: Olujno jugo i bura na području Palagruže i Lastova. Zbornik Palagruža, p. 259-264, Matica Hrvatska Kaštela.
  • KRPAN, M. 1965: Birds of island Vis and adjacent minor islets. Larus 16-18: 106-150
  • KORICA, B. 1977: Prilog istraživanju flore otoka Sušca. Biološki vestnik 25: 85 - 94, Ljubljana.
  • LOVRIĆ A.Ž. 1978: Phytozönologische Analyse der Meeresvegetation Ostadrias. Mitteil. Ostalp. Gesell. Veget. 14: 215 229, Acad. Sci. Ljubljana.
  • RAC, M. & Lovrić, A.Ž. 2002: Benthic and xeric vegetation of remote islands Sušac and Kopišće, and of adjacent seafloors in southern Adriatic. Periodicum Biologorum 104 (2): 139-148, Zagreb.
  • VISIANI, R. 1842-1879: Flora Dalmatica I-III. F.Hofmeister, Lipsiae.

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Original condensed report elaborated by above entitled authors (M. Rac & A.Z. Lovric 2002) within the project Flora Adriatica: if quoted may be copied as free open text without changes (adapted from Wikinfo and WikiSlavia).

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Šujac_(otok_Sušac)&oldid=9803"