Davor i Orubica

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Davor i Orubica: Davor (ranije Svinjar) je posavski šokački gradić i općina u iztočnoj Hrvatskoj, a nalazi se u Brodsko-posavskoj županiji tj. u donjoj Posavini na jugozapadu Slavonie. Broj stanovnika = 3.259, pripadna naselja su Davor i Orubica, općinski načelnik = Đuro Anđelković, poštanski broj = 35425 Davor, a površina općine je 43 km2, z. širina = 45.12 / z. dužina = 17.52.

Abstract

Davor and Orubica: Davor is a municipality in Brod-Posavina County, next to the city of Slavonski Brod, Croatia. It was an important riverine harbor on Sava river, and its many villagers are riverine navigators. There are 3,259 inhabitants almost Ikavian Šokac, of whom an absolute majority are Croats according to the 2001 census. Davor is the birthplace of the Croatian medieval writer Matija Antun Relković, Bishop Antun Škvorčević, sculptor Ivo Kerdić, and football player Ivica Olić. Orubica is a village close to Davor in the municipality of Slavonski Brod, Croatia. Other adjacent minor villages are also Siče and Magić-Mala, both with very peculiar local dialect of Ikavian-Šokac, being the most archaic one in northeastern Croatia (Slavonia).

Zemljopis

Davor je gradić koji leži na lievoj obali Save nasuprot ušću Vrbasa, u srednjoj Posavini izmedju Broda i Gradiške. To je nekoć bila i važna riečna luka u sjevernoj Hrvatskoj treća najvažnija na riekama nakon Siska i Vukovara, s dugom tradiciom plovidbe na Savi, iz koje dosad potječe veliki broj rječnih brodara u sjevernoj Hrvatskoj.

Staroikavsko-šokački govor

Davor je dosad najveće hrvatsko naselje u kojemu starosjedioci još pretežno govore izvornim i arhajskim staroikavsko-šokačkim dialektom, tj. slično onako kako je u srednjem vieku prije Turaka još govorio veći dio Slavonie i Bosne. Sličan još izrazitiji arhajsko-šokački govor imaju i okolna sela Orubica, Siče, Magić-Mala i ini zaselci uz Crnac-polje. Iako se ikavsko-šokački govori i drugdje duž donje Posavine, taj starohrvatski dialekt nigdje nije dosad još tako dobro očuvan u izvornomu starinskom obliku kao u navedenim selima oko Davora, jer je drugdje tijekom Jugoslavije već manjeviše izmiešan s Vukovim novoštokavskim standardom.

Pučanstvo Davora

Po novijem popisu pučanstva iz 2001. godine, općina Davor je imala 3.259 stanovnika, rasporedjenih u 2 glavna naselja: veći Davor - 2.513 stanovnika i manja Orubica - 746. Po tom popisu, ukupni narodnosni sastav općine god. 2001. je bio: Hrvati - 3.240 (99,42%), Srbi - 3, Bugari - 1, Magjari - 1, ostali - 1, neizjašnjeni - 2, nepoznatih - 11 (0,34%).

Kratka povijest

Dne 20. prosinca 1895. odlukom kr. zemaljske vlade, ranije selo Svinjar se od 1. siječnja 1896. godine zove Davor. Ovo ime Davor može biti trojakog podrietla: Prvo tumačenje je kako je selo dobilo to ime po tobožnjem božanstvu rata iz slavenske mitologie, koji bi se zvao Davor, ali je mala vjerojatnost da je tako. Slavenska mitologia nije uhvatila korijena kod našeg naroda i za tobožnje božanstvo, čak ni mit nije vjerodostojan, vjerojatno nije znao nitko u selu (predpostavlja se kako je iniciativa za promjenu naziva potekla iz mjesta).

Drugo tumačenje je kako je ime Davor izvedeno od pjesme davorija, što su bile rodoljubne pjesme nastale 30-tih godina 19. stoljeća u doba Ljudevita Gaja, ilirskog pokreta i budjenja narodne sviesti slavenskih naroda. Izim Hrvata, davorije imaju još Slovenci i Srbi. Treća je manja mogućnost i najstarije podrietlo, što je predslavensko osobno ime Davor takodjer nazočno i u Iranu (ali je ovo zbog jugo-panslavizma kod nas nepodobno i prešućeno).

U novije doba za Domovinskog rata je Davor bio važan pogranični prielaz, kuda su se hrvatski i bosanski izbjeglice prebacivali iz BiH u Hrvatsku.

Kultura

Od brojnih kulturnih, športskih, zabavnih manifestacia koje se tiekom ciele godine održavaju u Davoru, najviše se iztiču Ribarske večeri s fiš-paprikašom. Taj kulturno-zabavno-gastronomski dogodjaj privlači pozor velikog broja ljudi iz širje okolice Davora i Slavonie, ali i iz inozemstva već dugi niz godina.

Šport

Gradić Davor je rodno mjesto hrvatskog nogometnog reprezentativca Ivice Olića. Pioniri NK "Posavac" - Davor osvojili su naslov prvaka 1.ŽNL Brodsko-posavske, s nogometnim središtem u Novoj Gradiški. Juniori NK "Posavac" - Davor drugi put za redom osvajaju naslov najboljeg, u sezoni 2004./05. ter obranom naslova u godini 2005./06.

Poznati iz Davora

  • Matija Antun Relković (Davor 1732.- Vinkovci 1798), jugo-srb. tzv. "Reljković": prvi najslavniji šokački pisac iz Slavonie, prosvjetiteljski prozaik i najvažniji izvorni pisac na staroj šokačkoj ikavici.
  • Antun Škvorčević, prvi požeški biskup
  • Ivo Kerdić, kipar i medaljar
  • Ivica Olić, nogometaš

Orubica

Orubica je posavsko selo u Brodsko-posavskoj županiji zapadno od Davora, na lievoj obali Save nasuprot ušću Vrbasa. U njemu se nalazi poštanski ured broj 35424.

Povijest

Selo Orubica je naseljeno još u ranomu srednjem vieku i čak se zna kako je od 13. do 15. stoljeća to bilo srednjovjeka katolička župa. U doba turske okupacie se broj stanovnika smanjuje. 1699. godine mirom u Sriemskim Karlovcima biva oslobodjeno turskog jarma i 1702. godine izdvaja se posavski dio u posebno vojno i upravno područje Posavske krajine.

1745. godine osniva se Vojna krajina. To je prekretnica u razvitku Orubice, pa dolazi do velikih reformi u upravi, sudstvu, školstvu i gospodarstvu. Selo je bilo pod izravnom upravom Beča, koji je naredio neka se više razpršenih i satelitskih «naselja», razasutih na okrajcima stoljetnih slavonskih šuma i pašnjaka grupiraju tu u Orubici. 1774. godine je otvorena u Orubici «njemačka normalka», tj. osnovna škola koja je 2004. godine prešla 230. godinu svog postojanja. Danas ta škola nosi ime orubičkog velikana s razmedja 18./19. st., našeg jezikoslovca i književnika Marijana Lanosovića, tvorca višejezičnog rječnika i pisca više lingvističkih studia i članaka.

Orubica danas

Orubica je danas malo pogranično selo uz Savu, u kojem je dominantno agrarno gospodarstvo i pučanstvo se većinom bavi ratarskom i povrtlarskom proizvodnjom. To je selo koje je sada pripojeno u općinu Davor i zajedno sa stanovnicima Davora žele očuvati baštinu i otvoriti nove perspektive. U odnosu na 1955. godinu kada je imalo preko 1.550 stanovnika danas je više nego prepolovljeno.

Kultura

Orubica ima malu župu Sv. Ilije, područnu školu «Fra Marijan Lanosović» s tridesetak učenika, ima KUD «Lanosović» i DVD Orubica, a najstariji je KUD «Fra M. Lanosović» Orubica. Njeguju običaje, pjesmu i izvorna kola. Već 1936. god. u izdanju Kalendara «Danice» zapisano je gostovanje članova tadanjeg Ogranka «Seljačke sloge» iz Orubice u Zagrebu sa svojim kolom na dva štuka.

Šport

Nogometni klub «SOKO» (Sportski omladinski klub Orubica) djeluje od 1970. godine, kada je skupina nogometnih zaljubljenika prišla registraciji kluba i tako prekinula raniju praksu povremenog igranja i susreta s ekipama iz okolnih sela.

Siče i Magić-Mala

Sjevernije od Davora uz Crnac-polje leže još posavska sela Siče sa 389 stanovnika i Magić-Mala sa 487 stanovnika (popis 2001), koja već upravno pripadaju općini Nova Kapela. Lokalni arhajski govor tih sela je izraziti šokačko-staroikavski, još tipičniji negoli u južnijem Davoru na Savi, kao čista srednjovjeka praikavica s obiljem završnih starohrvatskih akuta na zadnjem slogu (kao francuski izgovor). Ova dva sela (Siče i Magić-Mala) imaju najizrazitiji ranoikavski govor na cielomu hrvatskom kopnu, izim još samo arhaičnih ikavskih čakavaca na jadranskim otocima.

Literatura

  • Matija Antun Relković 1779: Satir iliti divlji čovik. Martin Divalt, Osijek, 180 str.
  • Stjepan Ivšić 1913: Današnji posavski dijalekat. Rad JAZU 196: 124-245 i 197: 9-138, Zagreb.
  • Pavičić, S. 1953: Podrijetlo hrvatskih i srpskih naselja i govora u Slavoniji. JAZU, Zagreb.
  • Zlatko Vince: Ikavica u hrvatskoj jezičnoj povijesti. Matica Hrvatska, Zagreb 1998.

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Partly elaborated and enlarged by GNU-license, from a stub in Croatian Wikipedia.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Davor_i_Orubica&oldid=41986"