Gorska izdignuća Hrvatske
Gorska izdignuća Hrvatske (tektonski redoslied ranijih orogeneza oko hrvatskog etnoprostora): - Sve do početka silura tj. pred nekih 370 miliuna godina, današnji hrvatski etnoprostor uglavnom još nije ni postojao, jer su se njegovi najraniji začetci dotad tek nalazili u dubokom oceanskom dnu.
U još ranija pradoba tj. arhaik, algonkij, kambrij i ordovicij, niz od više najranijih izdignuća (orogeneza) prvih prakopna već je bar dielom zahvatio današnje ine kontinente pa i sjevernije dielove Europe npr. u V.Britaniji, Skandinaviji, Češkoj i sjevernoj Rusiji, - ali ta prva najranija izdizanja (sve do kasnog silura) ipak još nisu zahvaćala okolicu kasnijega hrvatskog etnoprostora.
Sadržaj
Redoslied orogeneza oko nas
U prazemljopisnom okružju oko sadanjega hrvatskog etnoprostora, tiekom geotektonske predpoviesti je iz raznih strukovnih pokazatelja potvrdjeno uzastopno postojanje bar 4 raznih geotektonskih izdignuća (ranijih orogeneza):
- Najprva oko nas bijaše Kaledonska orogeneza sredinom paleozoika tj. krajem silura i u devonu, kojom su nastali rani kopneni prapočetci sjeveroiztočne Hrvatske u Moslavini i Slavoniji.
- Druga rana u tom sliedu je bila velika Hercinska orogeneza u kasnom paleozoiku (permokarbon), kojom se izdigla većina silikatnog gorja sjeverne i srednje Hrvatske izvan mladjega Dinarskog krasa na jugozapadu
- Treća i kod nas manja s rubnim učinkom je bila Kimerska orogeneza sredinom mezozoika u doba jure, koja je pretežno zahvatila sjeverozapadnu Hrvatsku i srednjojadranske pučinske otoke.
- Četvrta i razmjerno najmladja je oko nas bila najveća Alpinska orogeneza u kredi i paleogenu (rani terciar), kojom se uglavnom izdiglo kod nas najviše i prostrano Dinarsko gorje uzduž jugozapadne Hrvatske, kao i jadranski otoci.
Devon: Kaledonsko izdignuće
Kroz najprva geodoba sve do silura, oko kasnijega hrvatskog etnoprostora još nije bilo nikakvih, danas poznatih tektonskih izdizanja, pa su budući najprvi prazačetci buduće Hrvatske početkom paleozoika dotle još ležali na dubokom dnu najranijih praoceana bez ikakvih, kod nas poznatih kopnenih izdanaka.
Najprvi poznati kopneni prazačetci sjevernohrvatskog prakopna započinju sjevernije od današnje Save, s tektonskim izdizanjem tek krajem silura i najviše kroz doba devona. Tada se u našoj prvoj Kaledonskoj orogenezi već sredinom paleozoika izdižu iznad ranog praoceana Panthalassa prvi naši najraniji praotoci: sadanja Moslavina i zapadna Slavonija.
Iz toga najranijeg doba Hrvatske se uz ino, kao značajni paleontološki pokazatelji na brdima sjeveroiztočne Hrvatske nalaze i fosilni morski Graptoliti. Dotle su još dugo tj. sve do kasnog paleozoika u permokarbonu, zamalo svi ini dielovi buduće Hrvatske južnije od Save do Jadrana još uviek nisu ni postojali, tj. njihovi su početni prazačetci dotle tek ležali na dubljem dnu ranog praoceana Panthalassa.
Prahrvatska Moslavina
Današnja Moslavina je vjerojatno bila prvo i najranije hrvatsko prakopno, koje je kod nas započelo s tektonskim izdizanjem začetaka Hrvatske iznad pučine praoceana Panthalassa. Negdje krajem silura ili vjerojatnije početkom devona pred oko 370 miliuna godina, nad prostranom praznom pučinom usred ranog praoceana Panthalassa, prvo se izdigao manji vulkanski otočić što je bio rani začetak današnjega moslavačkog vrha Humka (489 m).
Koliko je dosad poznato, taj praotočić "Humka" je najvjerojatnije bio najprvi začetak početaka kasnijega ranohrvatskog prakopna. Na ovdašnju ranu vulkansku djelatnost pri izdizanju Moslavine, još do danas uz ino upućuju i najveća u Hrvatskoj ležišta bazaltnih stiena tu na Moslavačkoj gori.
Rano Slavonsko gorje
Približno istodobno s Moslavinom ili tek malo kasnije tj. negdje sredinom devona se takodjer iz praoceana Panthalassa, na današnjem sjeverozapadu buduće Požeške kotline već uzdiže veći izduženi otok tj. sadanje silikatno gorje Lisina-Papuk-Krndija.
Uz taj najveći rani greben Papuka se na jugozapadu tada već izdigao i visoki vulkanski čunj današnje gore Psunj koji potom kroz paleozoik tu riga lavu i vulkanski pepeo,- što je do danas najveći ugasli vulkan na hrvatskom ozemlju. Ine niže slavonske gore na jugoiztoku Požeške kotline (Dilj i Požeška gora) ter iztočnije Fruška gora, izdigle su se kasnije, tek od kraja paleozoika.
Permokarbon: Hercinsko gorje
Nakon te prve Kaledonske orogeneze, tj. krajem karbona i u permu kod nas na sjeveru započinje druga i još veća Hercinska orogeneza (permokarbonsko izdizanje), koje je inače zahvatilo velike gorske dielove srednje Europe i iztočnog Balkana (npr. Rodopi).
U Hrvatskoj tada hercinskim izdignućem započinje npr. razvitak zagrebačke Medvednice, pa nižih jugoiztočnih gora uz Požešku kotlinu, ter iztočnije i Fruške gore. Odonda takodjer potječu neki najstariji silikatni dielovi unutar Dinarida: npr. visoravan Rogozno u Gorskom Kotaru, sedla Vratnik i Oltari u Velebitu, planine Vranica i Zec u Bosni, itd.
Kimerska orogeneza u juri
Nakon završetka tog velikog Hercinskog izdizanja krajem perma, zatim početkom mezozoika tj. kroz doba triasa oko budućih hrvatskih krajeva nastaje razmjerno geotektonsko smirivanje praćeno obilnijim taložinama (sedimentacia). Potom sredinom mezozoika u doba jure kod nas opet započinje treća kasnija Kimerska orogeneza.
Ovo izdizanje Kimerskog gorja je u našem susjedstvu osobito zahvatilo sredenju Panoniju tj. Magjarsko sredogorje, gdje se tada u juri izdižu npr. gorja Matra, Bakony, Mecsek, Pilisz, Bükk, Hegyalya, itd. Takodjer u njihovu jugozapadnom nastavku se tada bar dielom oblikuju sjeverni silikatni dio Kalnika, pa glavni greben zagrebačke Medvednice, ter dielom i Samoborska gora.
Istodobno s Kimerskim izdizanjem ovoga gorja u Panoniji, tada se takodjer kod nas i na jugu stvaraju silikatni dielovi kasnijih srednjojadranskih pučinskih otoka tj. danas eruptivi ugaslih mezozojskih vulkana u Dalmaciji: Komiža, Brusnik, Jabuka, itd.
Novija Alpinska orogeneza
Novija i kod nas izrazito najveća Alpinska orogeneza krajem mezozoika i početkom terciara tj. u doba krede i paleogena, stvorila je većinu odnosno oko 3/4 našega sadanjeg gorja i zamalo sve veće planine na hrvatskom etnoprostoru tj. izim najprostranijih Dinarida, takodjer još sjevernije zagorsku Ivanščicu i Strahinščicu na jugoiztočnom rubu Alpa.
Pripadno Dinarsko gorje ili Dinaridi obuhvaćaju skoro sve značajnije planine srednje i jugozapadne Hrvatske, ter iztočnojadransko obalno gorje i vrhove jadranskih otoka. Kako je ovo novije izdizanje općenito najbolje poznato, uglavnom ga nije potrebno ovdje pobliže razjašnjavati.
Summary
Orogeny refers to forces and events leading to a large structural deformation of the Earth's lithosphere (crust and uppermost mantle) due to the engagement of tectonic plates. Orogens or orogenic belts develop while a continental plate is crumpled and is pushed upwards to form mountain ranges, and involve a great range of geological processes collectively called orogenesis. The word "orogeny" comes from the Greek (oros for "mountain" plus genesis for "origin" or "creation"), and it is the primary mechanism by which mountains are built on continents.
Poveznice
Reference
A condensed comparative digest, compiled by GNU license mostly from actual wiki.
