Moslavački začetak Hrvatske

Moslavački začetak Hrvatske (Moslavina kao najranije hrvatsko prakopno): - Sve do početka silura tj. pred nekih 370 miliuna godina, današnji hrvatski etnoprostor uglavnom još nije ni postojao, jer su se njegovi najraniji začetci dotad tek nalazili u dubokom oceanskom dnu. Potom je kod nas najprvo Kaledonsko izdignuće (orogeneza) još sredinom paleozoika tj. krajem silura i u devonu, izdiglo i oblikovalo rane kopnene prapočetke sjeveroiztočne Hrvatske, osobito u Moslavini pa na sjeverozapadu Slavonije.

Pučka predpoviest Moslavine

Već po domaćoj pučkoj tradiciji tu postoji priča, kako je Moslavina prije oledbe bila otok na ranijemu Panonskom moru. To je dosad geotektonski manjeviše potvrdjeno, ali ovi stvarni geo-pokazatelji još dalje upućuju na puno velebniju i mnogostruko stariju otočnu predpovijest prvotne pra-Moslavine u još ranijemu Panonskom zaljevu.

Ova najranija praotočna Moslavina, po geo-tektonici bi bila čak naš prvobitni vulkanski praotok, koji se je iz ranijeg praoceana Panthalassa izgleda izdigao još u pradavno doba devona, - tj. Moslavačka gora je najvjerojatnije bila prvi i najraniji začetak predhrvatskog prakopna, istodobna s našim prvotnim pravulkanom Psunjem (dok sva ina Hrvatska još nije ni postojala).

Kaledonsko izdignuće u devonu

Kroz najranija geodoba sve do silura, oko kasnijega hrvatskog etnoprostora još nije bilo nikakvih, danas poznatih tektonskih izdizanja, pa su prvi prazačetci buduće Hrvatske početkom paleozoika dotle još ležali na dubokom dnu najranijih praoceana bez ikakvih, kod nas poznatih kopnenih izdanaka. Najprvi poznati kopneni začetci sjevernohrvatskog prakopna započinju sjevernije od današnje Save, s tektonskim izdizanjem tek krajem silura i najviše kroz doba devona.

Tada se u prvoj Kaledonskoj orogenezi već sredinom paleozoika izdižu na prostranoj pučini ranog praoceana Panthalassa prvi naši najraniji praotoci: sadanja Moslavina i zapadna Slavonija. Istodobno s time se preko ovog praoceana dalje na sjeveru tada izdižu Škotska, dio Skandinavie, itd. Iz toga najranijeg doba Hrvatske se uz ino, kao značajni paleontološki pokazatelji na brdima sjeveroiztočne Hrvatske nalaze i fosilni morski Graptoliti.

Na ovima ranim praotocima sjeveroiztočne Hrvatske su u devonu rasle prve zelene šikare bezlisnih Psilophyta, pod kojima su već gmizale rane stonoge i škorpioni. Potom još dugo sve do kasnog paleozoika u permokarbonu, zamalo svi ini dielovi buduće Hrvatske južnije od Save do Jadrana još uviek nisu ni postojali, tj. njihovi su početni prazačetci dotle tek ležali na dubljem dnu ranog praoceana Panthalassa.

Prahrvatska Moslavina

Današnja Moslavina je vjerojatno bila prvo i najranije hrvatsko prakopno, koje je kod nas započelo s tektonskim izdizanjem začetaka Hrvatske iznad pučine praoceana Panthalassa. Negdje krajem silura ili vjerojatnije početkom devona pred oko 370 miliuna godina, nad prostranom praznom pučinom usred ranog praoceana Panthalassa, prvo se izdigao manji vulkanski otočić što je bio rani začetak današnjega moslavačkog vrha Humka (489 m).

Koliko je dosad poznato, taj praotočić "Humka" je najvjerojatnije bio najprvi začetak početaka kasnijega ranohrvatskog prakopna. Na ovdašnju ranu vulkansku djelatnost pri izdizanju Moslavine, još do danas uz ino upućuju i najveća u Hrvatskoj ležišta bazaltnih stiena tu na Moslavačkoj gori.

Rano Slavonsko gorje

Približno istodobno s Moslavinom ili tek malo kasnije, tj. negdje sredinom devona se takodjer iz praoceana Panthalassa, na današnjem sjeverozapadu buduće Požeške kotline već uzdiže veći izduženi otok tj. sadanje silikatno gorje Lisina-Papuk-Krndija.

Uz taj najveći rani greben Papuka se na jugozapadu tada već izdigao i visoki vulkanski čunj današnje gore Psunj koji potom kroz paleozoik tu riga lavu i vulkanski pepeo,- što je do danas najveći ugasli vulkan na hrvatskom ozemlju. Ine niže slavonske gore na jugoiztoku Požeške kotline (Dilj i Požeška gora) i iztočnije Fruška gora, izdigle su se kasnije tek od kraja paleozoika.

Osobine Moslavačke gore

Moslavačka gora (sred.viek: Zaprta gora, klas.lat. Mons Claudius), leži u središnjoj Hrvatskoj na granici Sisačko-moslavačke i Bjelovarsko-bilogorske županije. Površina Moslavačke gore iznosi oko 1350 km². Spada u prastaro gromadno gorje paleozojskog izkona čak iz silura i devona, bogato rudnim bogatstvom: granitom, gnajsom, bazaltom, ter nalazištima nafte i plina. Danas razmjerno niža brda Moslavačke gore su preostatak izrazito najstarijeg gorja u Hrvatskoj, kao prvotni rani prapočetak u izdizanju hrvatskog kopna iz praoceana Panthalassa.

U ono početno doba pri nastanku Moslavačke gore je u širjem europskom okružju supostojalo tek malo ranih planina: npr. naš Papuk, rumunjski Bihor, Češko gorje i Skandinavia, dok Alpe, Karpati i Dinaridi još dugo nisu postojali do mezozoika. Stoga to pradavno izdizanje sada skromne Moslavačke gore zapravo označuje najraniji prapočetak stvaranja prvoga hrvatskog kopna. Moslavačka gora je rani paleozojski masiv koji se sastoji od eruptivnih i metamorfnih stiena: granit, gnajs, bazalt, itd.

Reljef i prirodnine

Premda je moslavački greben (tek 489m) razmjerno niži spram okolnih gorja, zbog zgodnoga preglednog položaja nasred jugozapadne Panonije, iz njega se pruža jedan od najbogatijih panoramskih pregleda na brojna gorja oko srednje Hrvatske i sjeverozapadne Bosne: Tako se odavde za bistrog dana vidi na zapadu Žumberak (1.182 m), na sjeverozapadu Medvednica (1.033 m), na sjeveru Ivanščica (1.071 m) i Kalnik (643 m), na sjeveroiztoku Papuk (964 m), na iztoku Psunj (984 m), na jugoiztoku lanac Kozare (978 m), na jugu viši Grmeč (1.604m) i još u južnijoj pozadini najviša Osječenica (vrh Zelenik: 1.804m), ter na jugozapadu dugački lanac Kapele i vrh Klek (1.118 m).

Najviši moslavački vrh je Humka na 489 m, a ini značaniji vrhovi još su Vis (444 m), Kaludjerov grob (437 m), Strmac (432 m), Mjesec (354 m) i još ini niži. Moslavačka gora je obrasla gustim šumama bukve, hrasta kitnjaka, graba, kestena, crne johe i breze, a u nižim predjelima je pokrivena kultiviranim voćnjacima i vinogradima. Ima više kamenoloma od kojih su neki napušteni, a najvažniji su Pleterac i Mikleuška. Na Moslavačkoj gori postoje ostatci starih utvrda, od kojih je najpoznatiji Garić-grad što ga je izgradio ban Stjepan Šubić.

Moslavačka gora je provizorno zaštićena od 2007. godine (za tri godine) u kategoriji 'regionalnog parka'. Nadjeni su fosilni ostatci praslona i nosoroga u rudniku bentonitske gline u Gornjoj Jelenskoj 1994. godine. U vodotocima živi ugrožena riba bijeli klen (Leuciscus cavedanus), a od vodozemaca su nazočni pjegavi daždevnjak, žuti mukač i smedja šumska žaba. Od rjedjih i ugroženih biljaka tu rastu npr. mirisni dvolist i zvjezdasti šaš (Carex echinata).

Ine osobitosti Moslavine

Moslavina je područje u srednjoj Hrvatskoj, većinom uklopljena u Sisačko-moslavačkoj županiji. Nalazi se na prijelazu iz središnje Hrvatske u Slavoniju. Rani naziv Moslavina potječe iz srednjovjekog doba Hrvatskog kraljevstva, odnosno od klasičnog gorja Mons Claudius, danas poznatog kao Moslavačka gora. U Moslavini oko Moslavačke gore teku rieke: na jugozapadu spram Posavine donja Lonja, na iztoku rječica Garešnica i na sjeverozapadu rieka Čazma (srboturs. tzv. "Česma").

U tursko doba se Moslavina većinom nalazila u Vojnoj krajini. Na širem prostoru Moslavine živi blizu sto tisuća stanovnika što upućuje na gusto naseljeno područje. Nacionalni sastav je dosta homogen s preko 90% Hrvata i 10 % ostalih: Srbi, Česi, Rusini, Magjari, Romi itd. Moslavina ima ponajviše razvijeno voćarstvo, pa vinogradarstvo, poljoprivredu, špediciju i povezana je s ostalom Hrvatskom i Europom autocestom A3 i glavnom željezničkom prugom koja spaja srednju Europu s Bliskim iztokom.

Najveće moslavačko naselje tj. prometno, gospodarsko i trgovačko središte danas je grad Kutina. Važnija središta Moslavine još su gradovi Čazma, Garešnica, Popovača i Ivanić-Grad na zapadu Moslavine. Na području Moslavine nalaze se značajni izvori nafte i plina, ter dio parka prirode Lonjsko polje.

U gradu Kutini su jaki obrtnički centri i dva gospodarska diva: "Petrokemija" (tvornica gnojiva sa 3500 zaposlenih) i elektronska industrija "Selk" koja ima oko 1500 zaposlenika. U Garešnici se nalazi i poznata Ciglana "FINAG", kao i tvornica rublja "Modea Nova". U Voloderu je sjedište bivše Televizije Moslavina, kasnije poznatom kao NeT, a danas kao najveća regionalna televizija 'Mreža TV'.

Summary

Moslavina is a microregion in Croatia, administratively divided into the counties of Zagreb, Sisak-Moslavina and Bjelovar-Bilogora. The main city in the region in terms of traffic, commerce and business is the city of Kutina (central Moslavina), with 24,000 citizens. Other important centres are Ivanić grad (western Moslavina), Čazma, Garešnica and Popovača.

Moslavina borders the Zagreb region on the west and the Slavonia region on the east. The region has a significant amount of natural resources. It also home to part of the nature park Lonjsko polje, which is currently under consideration to become a UNESCO World Heritage site. The region is home of the companies Petrokemija and Selk, and over 6000 people in the area are employed in the electronics industry.

Poveznice

• Prahrvatsko doba devona
• Hrvatska silikatna gorja
• Gorska izdignuća Hrvatske
• Ranopanonski geozačetak Hrvatske

Reference

A condensed digest compiled mostly from actual wiki, and terminal part loaded by GNU license partly from Wikipedia.