Hrvatske zvjezdarnice

Hrvatske zvjezdarnice (poviesni i sadanji naši javni teleskopi): - Zvjezdoznanstvo (astronomia) je kroz prošlih par stoljeća u Hrvatskoj bar približno bilo blizu europske razine. Sada ih kod nas ima oko 5 većinom popularnih, izim jedne prave medjunarodno-iztraživačke u Istri.

Ipak su krajem 19. i početkom 20. stoljeća na hrvatskom tlu već radile barem 3 javne zvjezdarnice koje su potom većinom propale, a samo se jedna (Zagreb-Grič) dosad duže održala, uz još 3 ine novije osnovane južnije kod Rijeke i u Istri, ter na Hvaru.

Ine poviesne zvjezdarnice

Kroz 19.st. i dielom početkom 20.st. su u jugozapadnoj Hrvatskoj uz Jadran već postojale barem 3 bivše zvjezdarnice, koje su dosad nestale: najstarija u Hrvatskoj zvjezdarnica Blaca na Braču, pa zvjezdarnica Lošinj, ter mornarička zvjezdarnica Pula.

Zvjezdarnica Blaca/Brač

Ovo je kod nas u Hrvatskoj bila razmjerno najstarija stručno-amaterska zvjezdarnica, koja je već pred 2 stoljeća nastala u samostanu Blaca uz južnu obalu otoka Brača, a ugasila se početkom 20.st.

"Manora" na Lošinju

Ova je strukovna zvjezdarnica u Malom Lošinju kraće djelovala tek 2 desetljeća tj. krajem 19. i početkom 20.st. Imala je refraktni teleskop otvora 175 mm, a bila je klimatski idealna zbog bistrog neba na otoku. Zvjezdarnica je par godina tiskala i svoj časopis "Astronomische Rundschau". Pri propasti te zvjezdarnice su teleskop i literatura dielom premješteni u samostan Blaca na Braču.

Pomorska zvjezdarnica Pula

Ovo je bila stručno razmjerno najbolja i najveća bivša zvjezdarnica na hrvatskom ozemlju, koju je utemeljila još Austrougarska mornarica u svojoj glavnoj pomorskoj luci Pula, gdje je utemeljena od god. 1871. kao K. und K. Marinesternwarte Pola, preselidbom opreme i literature iz mornaričke luke Trst.

Njezin rani upravitelj ing. Johann Palisa je tu našu ranu zvjezdarnicu najviše proslavio i registrirao na svjetskoj razini, osobito svojim odkrićima niza od 28 novih asteroida. Glavni rani astro-aparati ove zvjezdarnice su bili dalekozor otvora 17cm i teleskop-refraktor od 30 cm. Potom kroz oba svjetska rata sliedi postupno propadanje ove nekoć ugledne i cienjene zvjezdarnice.

Izmedju 2 svjetska rata ovo pripada Italiji i zvjezdarnica je ukinuta, a oprema i knjige većinom prebačene u Trst. Kasnije u drugoj Jugoslaviji to postaje pomorski Hidrografski institut, a samo dielom tu potom djeluje još i amatersko Astronomsko društvo Pula. Nakon propasti Jugoslavie, sva astronomska djelatost prestaje i lokalni primitivci sada tu stvaraju obično dječje igralište: naša 'balkanska posla'.

Zvjezdarnica Zagreb-Grič

Ova grička zvjezdarnica je naša najstarija koja stalno dosad radi već preko punog stoljeća, a prvi upravitelj i osnivač joj je bio prof. Oton Kučera. Zvjezdarnica je otvorena na Popovom tornju na sjevernoj strani zagrebačkoga Gornjeg grada, gdje djeluje sve do danas.

Sada je to većinom amaterska zvjezdarnica za popularizaciju, jer novije gradsko aerozagadjenje unutar Zagreba tu većinom onemogućuje prava znanstvena odkrića. Ova gradska zvjezdarnica se nalazi na kamenoj utvrdi Popov toranj uz sjeverni rub Gradeca, gdje djeluje od 1903. godine do danas.

Astronomski centar Rijeka

To je novija zvjezdarnica i planetarij koji djeluje od godine 1999. na tvrdjavi Gornja Vežica iznad Rijeke, gdje postoji veći planetarij, predavaone do 100 sjedala i astronomska kupola s teleskopom otvora 41 cm, ter informatička radionica s računalima.

Ova zvjezdarnica s planetarijem i teleskopom uglavnom služe za predavanja i popularno razgledavanje noćnog neba, što ga sada tu organizira Akademsko astronomsko društvo Rijeka.

Zvjezdarnica Tičan/Višnjan

Ova novija zvjezdarnica djeluje u Istri, gdje je najprije podignuta u gradiću Višnjan, odakle je kroz zadnjih par godina zbog porasta zamućenog zraka preseljena u susjedno selo Tičan. Njezin utemeljitelj i voditelj je prof.dr. Korado Korlević, kao jedan od desetak dosad najuzpješnijih iztraživača i odkrivača asteroida u svietu.

To je dosad u Hrvatskoj razmjerno najbolja znanstveno-iztraživačka zvjezdarnica, koja je odnedavna postala i svjetski poznatom po novim odkrićima cielog niza od ukupno 1.162 asteroida i tri nove repatice (kometi).

Geodetski Opservatorij Hvar

Geodetski fakultet iz Zagreba ima od 1972. astronomski Opservatorij kod Hvara, koji sadrži dvojni Sunčev teleskop i reflektor otvora 65 cm s fotometrom. Tu se engleski izdaje i Hvar Observatory Bulletin, od 1977-2005.

Petrov vrh kod Daruvara

Najnovija strukovna zvjezdarnica u nastajanju 2015/2016. se nalazi u sjevernoj Hrvatskoj, kod grada Daruvara na Petrovu vrhu (najzapadniji ogranak slavonskog gorja Papuk-Krndija), a čije je osnovno opremanje još u tieku i organizacija u razradi.

Manje privatne zvjezdarnice

Izim ovih gore 5 službenih javnih zvjezdarnica, u Hrvatskoj dosad postoji još i par inih manjih, privatnih zvjezdarnica s ograničenim pristupom: npr. Nadbiskupska klasična gimnazija (Zagreb-Šalata), pa još Muzej u Makarskoj, Pitomača, itd.

Abstract

Croatia's astronomical observatories: - There were at least 3 former astronomical observatories (now inactive) at eastern Adriatic coasts: in port Pula, and in islands Lošinj and Brač. Now there are 3 active ones within Croatia: the old Grič observatory at Zagreb city, observatory at port Rijeka, and another new at Tičan in Istria.

Poveznice

• Poviest hrvatskog zvjezdoznanstva
• Starohrvatska kozmogonija
• Hrvatska zviežđa na nebu
• Čakavsko zvizdoslovje
• Kajkavska kozmogonia
• Dinarska kozmogonia

Referenca

A condensed compilation from diverse Internet sources.