Kajkavski fitonimi
Kajkavski fitonimi (Dialektna baština biljnog nazivlja u sjevernoj Hrvatskoj): Prikazan je etnobotanički pregled blizu 250 kajkavskih biljnih naziva (fitonima) iz okolice Zagreba i Hrvatskog Zagorja, za koje je znanstveno moguće pobliže odrediti botaničke latinske sinonime pripadnih biljaka. U okviru toga je 41 skupnih naziva za širje biljne grupe, porodice i ekološke tipove vegetacije, pa 65 posebnih kajkavskih dendronima za različite vrste drveća i grmlja, te 134 ostalih fitonima za niže vrste i rodove zeljastog bilja. Navedeni kajkavski fitonimi obuhvaćaju oko 1/4 ukupne ovdašnje flore, pa je to ujedno i popis glavnih nazočnih biljaka na kajkavskom području sjeverozapadne Hrvatske.
Sadržaj
ABSTRACT
Kaykavian phytonyms (Lingual heritage in plant-naming of northern Croatia): From northwestern Croatia county of Zagreb surroundings and of adjacent Zagorje hills, one listed here a condensed ethnobotanical review of nearly 250 Kaykavian vernacular names that offered the possibility of a precise scientific definition of the botanical names in related plants. Among them are: 4l collective names for the wider plant families and ecological types of vegetation, then 65 specific Kaykavian dendronyms of different species of trees and shrubs, and 134 other phytonymes of lower species and genera in herbaceous plants. These precized Kaykavian phytonyms cover about 1/4 of the total regional flora in northwestern Croatia; so actual list also presents the review of the main flora of related Kaykavian area.
Proslovne napomene
Etnobotanika kao posebna egzaktna struka, novija je medjudisciplinarna znanost na prijelazu prirodoslovlja i etnologije. Ona pobliže proučava dio narodne etnokulture kroz medjuodnose domaćih starosjedilaca prema biljkama i to prvenstveno izvorne narodne nazive različitih biljaka i njihovih skupina, zatim narodne običaje i priče povezane s biljem, pa tradicijske uporabe divljeg bilja za ukrase i čajeve, te starinske domaće sorte kultiviranog bilja i slične odnose. Znanstvena je etnobotanika danas razradjena naročito u Americi i Indiji, a u nas je bila dugo zanemarena kao suvišna u prirodoslovlju, pa za Hrvatsku postoje tek malobrojni stariji pregledi domaćeg biljnog nazivlja, većinom za središnja i jugozapadna područja štokavskih i čakavskih fitonima. Egzaktno botaničko značenje više kajkavskih fitonima dosad su u nas pobliže analizirali npr. Šulek (1879), Hirc (1917), Barle (1937) i Simonović (1959), dok se u drugim književno-jezičnim prilozima takodjer usputno spominju neodredjeni kajkavski fitonimi, ali bez suvisle oznake njihova botaničkog značenja kao npr. "vrsta cvijeta", "neko drvo" i slično, pa to više ne spada u prirodoznanstveno područje.
Najbolji poznavatelji narodnih dialektalnih fitonima su seoski starosjedioci i domaći poljodjelci, a osobito su pritom korisni pčelari i travari - skupljači ljekovitog bilja. Za dobivanje narodnih fitonima ključno je popisivanje domaćih dialektalnih imena biljaka na izvornom selskom terenu iz kazivanja starosjedilaca, a još je važnije povezati na licu mjesta svaki takav naziv s odredjenim uzorkom pripadne biljke. Zato se uz svaki fitonim mora pridodati takodjer i latinski botanički naziv po medjunarodnim znanstvenim standardima - ili ako to nije odmah moguće, onda je neizbježna barem bolja slika (fotografija) ili prešana herbarska biljka sa zapisanim domaćim nazivom. U protivnom je samo zapisani narodni naziv bez bliže veze s konkretnom biljkom uglavnom neuporabiv i prirodoslovno bezvrijedan, dokle god se ne nadje njegovo pravo botaničko značenje.
Za niže i neugledne vrste zeljastog bilja bez nekog praktičnog značenja, pučki su dialektalni nazivi uglavnom široko shvaćeni i dosta neprecizni pa pod istim imenom često obuhvaćaju širje skupine sličnih vrsta, tj. cijele biljne rodove i porodice. Jedino dendronimi za šumske vrste drveća i grmlja koje se lakše razlikuju, pa nazivi za korisno uzgojeno bilje, većinom su uže odredjeni i odnose se na pojedinačne vrste koje služe bilo za hranu ili kao drvni materijal i za druge uporabe. Izim ranije uobičajenih narodnih naziva za pojedine biljne vrste, u novije doba je znanstveno uvedeno i zapisivanje domaćih zbirnih naziva ili ekonima za tipove vegetacijskih ekosustava tj. cijelih ekoloških staništa s pripadnim biljem. Dio ovih kajkavskih fitonima su isti ili slični kao u primorskim čakavskim govorima, najviše iz Istre, Cresa i Krka, pa su ovi zajednički kajkavsko-čakavski fitonimi posebno istaknuti zvjezdicom (*).
U idućem popisu se navodi blizu 250 kajkavskih fitonima, za koje je bilo moguće znanstveno odediti botaničku pripadnost pojedinog dialektalnog naziva. Od toga je 41 širjih i skupnih naziva za veće biljne skupine i cijele vegetacijske ekosustave, a ostalo su pojedinačni nazivi za vrste ili rodove. Ovdje popisani kajkavski nazivi većinom potječu iz Hrvatskog Zagorja uglavnom u slijevu rijeke Krapine i njezinih pritoka, te dio iz medvedničkog Prigorja, a za neke značajne i rjedje vrste u Hrvatskom Zagorju se pojedinačno navode i mjesta gdje rastu. Standardna botanička kratica "spp." u latinskom nazivu znači da se pripadni kajkavski fitonim odnosi na više sličnih vrsta iz navedenog biljnog roda. Strane vrste iz visokoplaninskih ili južnih primorskih krajeva, koje u Hrv. Zagorju ne rastu samoniklo kao divlje, nego se tu nalaze samo u uzgoju ili se njihovi proizvodi dopremaju u trgovine, posebno su označene znakom ( # ). Stoga ovaj popis fitonima ujedno ima i prirodoslovnu vrijednost botaničkog pregleda najvažnije flore Hrvatskog Zagorja i Prigorja, koja inače sadrži preko 900 raznih vrsta.
Zbirni ekonimi za vegetacijske sustave
- borovje*: umjetni nasadi borova (Pinaceae) #, jer u Zagorju nema divljeg bora
- bukevje: gorske bukove šume (Fagion) na zagorskim brdima
- cvetje*: cvjetni vrtići visokih zeleni (Geranietalia)
- gartlic: vrt, povrtnjak
- gmajne: zajednički javni pašnjaci (Brometalia)
- goščava: guštara, degradirani antropogeni šibljak (Prunetalia)
- graberje: grabove šume (Tilio-Carpinion), najčeše šume u Zagorju
- gringlec: suhe hrastove šumice (Quercus pubescens) na kamenim strminama
- huste: suhe šikare (Orno-Ostryon), većinom na brdskim strminama
- javorje: plemenite listače (Tilio-Acerion) većinom u gorskim klancima
- jalšje: močvarne šume uz potoke (Alnion)
- kiželi: šljunkovite osuline i siparišta na strminama (Alysso-Sedion)
- krči: šumske čistine i krčevine (Origanetalia)
- lugi: nizinske vlažne šume u dolinama (Populetalia)
- peči: špilje i kamene jame krškog tipa (Moehringion)
- pečovje: stjenjak ili kamena strmina (Asplenietalia)
- sadje: voćnjak, nasad
- seča: živica ( Prunetalia spinosae )
- spašniki: stepa, niži suhi pašnjaci (Festucetalia)
- ščavjaki: bodljikavi korovi uz putove i smetlišta (Onopordetalia)
- tersje*: vinograd
- travniki: vlažnije livade košanice (Arrhenatherion)
- trnjišče: trnjaci, bodljikavo grmlje (Berberidion)
- vrbovje: vrbici uz potoke i močvare (Salicetalia)
- vresje: neplodne vrištine na brdima (Calluno-Genistion)
Širji nazivi biljnih skupina
- boreki: igličaste četinjače, Pinaceae (Coniferae)
- črvojedine: crvotočnice, Lycophyta
- drevje*: bjelogorično drveće, listače
- jandraši: štitarice, Umbelliferae (Apiaceae)
- kakteje: kaktusi, Cactaceae # (samo sadjeni u loncima)
- klinčeki: karanfilovke, Caryophyllaceae
- latje: vlati trava, Gramineae (Poaceae)
- meheni: mahovine, Bryophyta
- metlike: tamariševke, Tamaricaceae
- palme = isto, Palmaceae (Arecaceae)
- pikavci: oštrolisti, Boraginaceae
- povijače: slakovi, Convolvulaceae
- prepruti: papratnice, Filicales (Ptyeridophyta)
- rožice*: ružnjače, Rosiflorae (Rosales)
- tuščike: mesnatice, Crassulaceae (sukulenti)
- zajčeki: zjevalice, Scrofulariaceae
- zvončeki: zvončike, Campanulaceaee
Dendronimi za drveće i grmlje
- aloja: agava, Agave americana # (samo sadjena u loncima)
- ahacija: bagrem, Robinia pseudacacia - često podivljala
- azaleja: pjenišnik, Rhododendron spp. # (sadjen za ukras)
- bela jalša: bijela joha, Alnus incana - rjedje u močvarama
- beli graber: obični grab, Carpinus betulus - često, šume u Zagorju i živice u Zagrebu
- bezga: bazgovina, Sambucus nigra - česta uz zagorske potoke i Savu
- bezjača: divlja šljiva, Prunus spinosa - česta u živicama i grmlju
- bršlen: bršljan, Hedera helix - često u Zagorju i po zidovima u Zagrebu
- bukva = isto, Fagus sylvatica (grebeni Ivanščice i Medvednice)
- cerje: hrast cer, Quercus cerris - često u Zagorju
- cipresa*: tuja, Thuya spp. # (sadjena uz groblja)
- cmrok: smreka, Picea abies # (u Zagorju samo sadjena)
- čajek: čajevac, Thea sinensis # (samo uvozno u trgovini)
- črešnja*: trešnja, Prunus avium - sadjena i divlja
- črlena jalva: ariš, Larix decidua # (samo sadjen)
- črna jagoda*: kupina, Rubus spp. - raznolika i česta
- črni graber: crnograb, Ostrya carpinifolia: kamene strmine Ivanščice, Kalnika, Lipe
- črni jasen*: crni jasen, Fraxinus ornus (Ivanščica, Strahinščica, Lipa)
- divji kostajn*: divlji kesten, Aesculus hippocastanum # (samo sadjen za ukras)
- dren: obični drijen, Cornus mas - često u Zagorju i oko Zagreba
- figa*: smokva, Ficus carica # (u trgovini, rjedje sadjena i podivljala uz kuće)
- glistenjak: likovac, Daphne mezereum (vrhovi Ivanščice i Lipe)
- holer: jorgovan, Syringa vulgaris # (često sadjen uz kuće u Zagorju)
- hrast = isto, Quercus spp. - raznoliki i česti diljem Zagorja
- hruščec: krušćica, Amelanchier ovalis (Ivanščica, Kalnik, Lipa)
- hruška*: kruška, Pyrus communis - često sadjena i divlja
- hudolesina: udika, Viburnum spp. - raznolika i česta
- jagned: topola, Populus spp. - sadjena i divlje uz potoke
- jalša: crna joha, Alnus glutinosa - česta uz potoke
- jalva*: obična jela, Abies alba (vrhovi Medvednice i Ivanščice)
- jasen = isto, Fraxinus excelsior - često po šumama u Zagorju
- javor = isto, Acer spp. - raznolik i čest u Zagorju
- judovec: judić, Cercis spp. # (rjedje sadjen za ukras)
- klakec: klokoč, Staphylea pinnata (Ivanščica, Kalnik, Lipa)
- klen = isto, Acer campestre - često po cijelom Zagorju i oko Zagreba
- kostajn: pitomi kesten, Castanea sativa - često divlje u Zagorju i Prigorju
- leskva: lijeska, Corylus avellana - česta u Zagorju i Prigorju
- levanda*: lavanda, Lavandula spica # (rjedje sadjena uz kuće)
- lipec: lipa, Tilia spp. - raznolika i česta u Zagorju
- lorber: lovor, Laurus nobilis # (samo kao začin, rjedje sadjen u loncima)
- mandala: badem, Amygdalus communis # (samo kao začin u trgovini)
- marelica: kajsija, Prunus armeniaca # (sadjena u voćnjacima)
- meklen: panonski klen, Acer pannonicum (klanci na Ivanščici i Strahinščici)
- metlika: kebrač, Myricaria germanica (divlje uz Dravu i često sadjena)
- mimoza: prava akacija, Acacia spp. # (rezana u trgovini, rjedje u loncima)
- muceki: macice - cvjetovi vrbe, Salix spp. - često uz potoke u Zagorju i uz Savu
- nešpulec*: dunjarica, Cotoneaster tomentosa (grebeni Ivanščica, Kalnik, Lipa)
- oleander = isto, Nerium oleander # (često sadjen u loncima)
- olika*: maslina, Olea europaea # (začin i ukrasne grane u trgovini)
- oreh: pitomi orah, Juglans regia - # sadjen kao voćka (rjedje podivljao)
- paper: biber, Piper spp. # (samo kao začin u trgovini)
- pasdren = isto, Rhamnus spp. - raznolik i čest u Zagorju
- pesji trn: žutika, Berberis vulgaris - česta po živicama u Zagorju
- poplen: jablan, Populus italica # (sadjen u drvoredima i uz kuće)
- popofska kapica: kurika, Euonymus spp. - raznolika i česta u Zagorju
- ribizle = isto, Ribes spp. - većinom sadjeno kao voćka, rjedje divlje
- rozgva: vinjaga, Ampelopsis spp. # (sadjena kao puzavica uz zidove)
- roža: ruža, Rosa spp. - raznolika i česta, sadjena i divlja u Zagorju i oko Zagreba
- rožmarin: ružmarin, Rosmarinus officinalis # (često sadjen uz kuće)
- silber-bor: krška jela, Abies pardei # (u trgovini za Božić, rjedje sadjena)
- šipek: plod ruže, Rosa spp. - često divlje (sabire se za čaj i pekmez)
- tamariška: tamariš, Tamarix spp. # (samo sadjen za ukras u vrtovima)
- ters*: vinova loza, Vitis vinifera - često sadjena u zagorskim vinogradima
- tisa = isto, Taxus baccata: rjedje Ivanščica i Lipa na stijenama (sadjena u Zagrebu)
- trepetlika = isto, Populus tremula (Ivanščica, Medvednica itd.)
- zimzelen: božikovina, Ilex aquifolium: rjedje Ivanščica i Strahinščica (sadjena u Zagrebu)
Nazivlje nižeg zeljastog bilja
- babja dušica: majčina dušica, Thymus spp. - raznolika i česta u Zagorju
- bažulek: grah, Phaseolus spp. # (često sadjen u Zagorju)
- bela detela: kokotac, Melilotus albus - često kao korov u Zagorju
- belagonija: žeravac, Pelargonium zonale # (sadjena na prozorima i balkonima)
- božja plahtica: nedirak, Impatiens nolitangere - česta u Zagorju
- buča: tikva, Cucurbita pepo # (često sadjena u vrtovima i poljima)
- cindula: rosopas, Chelidonium majus - često na starim zidovima i ruševinama
- ciperje: vrbolika, Chamaerion angustifolium (vrhovi Ivanščice i Medvednice)
- čaplevec: žapljan, Erodium spp. - raznoliki i česti u Zagorju
- čemerika = isto, Veratrum album: vršne šume Ivanščice, Strahinščice, Lipe
- češnjak*: bijeli luk, Allium sativum # (često sadjen u vrtovima i poljima)
- čretna mehen: mah tresetar, Sphagnum spp. (rjedje u močvarama npr. Dubravica)
- črevec: mišjakinja, Stellaria media - česta u Zagorju i oko Zagreba
- črna praprot: slezenica, Asplenium trichomanes - česta na zidovima i kamenju
- črvojedina: crvotočina, Lycopodium spp. (rjedja u visokim vlažnim šumama)
- detela: djetelina, Trifolium spp. - raznolika i česta, divlja i sadjena
- dremavec: drijemovac, Leucojum spp. - vlažne šume uz potoke po Zagorju
- encijan: srčanik, Gentiana spp. - rjedje na brdima (Ivanščica, Medvednica)
- fergismajniht: potočnica, Myosotis spp. - raznolika u šumama uz potoke
- gabez: gavez, Symphytum spp. - raznoliki i česti u Zagorju
- gladež: gladiš, Ononis spinosa s.l. - rjedje u Zagorju
- grablišče: prženica, Knautia arvensis - česta na livadama u Zagorju
- grahovec: kozlinac, Astragalus spp. (rjedje na pijesku i kamenim brdima)
- grintavec: dragušac, Senecio spp. - raznoliki i česti kao poljski korovi
- gumbeki: glavulja, Globularia vulgaris (rjedje na pijesku i kamenim brdima)
- hajdina: heljda, Fagopyrum spp. - česta na poljima u Zagorju
- hmelj = isto, Humulus lupulus, često sadjen u Zagorju
- hraš: raž, Secale cereale, sadjen kao žitarica u Zagorju
- hren = isto, Armoracia rusticana, često sadjen i divlji u Zagorju
- hudogriz: praskoč, Succisa pratensis, često na livadama u Zagorju
- hudoletnica = isto, Erigeron spp. - često u šumama i poljski korov
- ivanščica = isto, Leucanthemum spp. - česta na livadama u Zagorju
- jabučnjak: mjehurica, Physalis alkekengi - kao korov u Zagorju i oko Zagreba
- jagodnjak: jagoda, Fragaria spp. - često sadjena i divlja u šumama
- jandraš: vodopija, Cichorium spp. - često u Zagorju
- jasenček: jasenak, Dictamnus albus (rjedji na brdskom kamenju, Ivanščica i Lipa)
- jelenovec: gladac, Laserpitium spp. - raznoliki i česti u Zagorju
- jezičec*: jelenak, Phyllitis scolopendrium (više šume na brdima)
- jureki: volovod, Orobanche spp. - često kao korov u Zagorju
- jurjevka: djurdjica, Convallaria majalis (kamenite šume: Ivanščica, Strahinščica, Lipa)
- kačjak*: kozlac, Arum maculatum - često po šumama u Zagorju i oko Zagreba
- kačje mleko: mlječika, Euphorbia spp. - raznolika i česta kao korov
- kačji jezik: jednolist, Ophioglossum vulgatum (rjedje na livadama)
- kadetica: udovčica, Scabiosa spp. - raznolika i česta u Zagorju
- kamilica = isto, Matricaria chamomilla - divlja i sadjena za čaj
- katarinčica: tratinčica, Bellis perennis - česta na livadama u Zagorju i Zagrebu
- kleti drač: konica, Galisonga parviflora - često kao korov u Zagorju
- klinčeki: klinčić, Dianthus spp. - raznoliki i česti, divlje i sadjeni
- kojnska griva: konopljika, Eupatorium cannabinum - česta u Zagorju i oko Zagreba
- koleraba = isto, Brassica napus - često sadjena u Zagorju
- konoplja = isto, Cannabis sativa (rjedje sadjena u Zagorju)
- koper: kopar, Anethum graveolens - sadjen u vrtovima kao začin
- kopitnjak = isto, Asarum europaeum - često po šumama u Zagorju
- kopriva = isto, Urtica dioica - česta kao korov u Zagorju i oko Zagreba
- kozja detela: žutica, Cytisus spp. - raznolika i česta u Zagorju
- kukavice: kaćun, Orchis spp. - raznolike na livadama u Zagorju i Prigorju
- kulavec: visibaba, Galanthus nivalis - proljetnica po šumama u Zagorju i Prigorju
- kuruza: kukuruz, Zea mays # (često sadjen na poljima, rodom iz Amerike)
- laboda: loboda, Atriplex spp. - raznolika i česta kao poljski korov
- leluja: ljiljan, Lilium spp. - često u uzgoju (rjedje divlji u kamenitim šumama)
- lepuh = isto, Petasites spp. - često uz potoke u Zagorju i uz Savu
- lepušec: podbjel, Tussilago farfara - česti korov po poljima i uz putove
- lesjak: vjetrovica, Pulsatilla spp. (rjedje na pijesku i kamenim brdima)
- lucerna = isto, Medicago sativa - često sadjena u poljima i na livadama
- Marijini lasi: gospin vlas, Adiantum spp. # (rjedje sadjeno u loncima)
- meček: sabljica, Gladiolus communis - sadjena u vrtovima (rjedje divlja)
- medvedova taca: šapika, Heracleum spp. - raznolika u šumama i kao korov
- meta: metvica, Mentha spp. - raznolika i česta na travnjacima u Zagorju
- micekov rep: vrbica, Lythrum salicaria - močvare uz potoke po Zagorju i uz Savu
- micekova detela: ranjenik, Vulneraria spp. - na pijesku i kamenim brdima
- micekova rit: runjika, Hieracium spp. - raznolika i česta u Zagorju i Prigorju
- mišja vuheka: dlakavica, Pilosella spp.(rjedje na pijesku i kamenim brdima)
- motovilec: matovilac, Valerianella spp. - često sadjen po vrtovima
- mrtva kopriva = isto, Lamium spp. - raznolika i česta u Zagorju
- muštarda: gorušica, Sinapis alba - često sadjena i divlja u Zagorju
- nosek: vučika, Lupinus spp. (sadjena i rjedje divlja u Zagorju)
- osjak = isto, Cirsium spp. - čest po zagorskim poljima i vrtovima
- ostriček: kravačac, Onopordum acanthium - korov uz putove i smetlišta
- pelinek: pelin, Artemisia spp. - česti korov u poljima i na pijesku
- peseki: kokica, Ophrys spp. (rjedje Ivanščica, Strahinščica, Lipa)
- pesja buča: bljuštac, Bryonia alba - uz potoke i živice u Zagorju i Posavini
- pesja trava: rdobrada, Dactylis glomerata - česta na livadama u Zagorju i Prigorju
- pesji luk: ptičje mlijeko, Ornithogalum spp.- rjedje na livadama u Zagorju
- petrožil: peršin, Petroselinum hortense - često sadjen kao začin
- pirika = isto, Agropyrum spp. - česti poljski korov u Zagorju i oko Zagreba
- podlesak: šafran, Crocus vernus - česta proljetnica u Zagorju i Prigorju
- popovec: marulja, Calamintha spp. - raznolika i česta u Zagorju
- porjak: poriluk, Allium porrum - često sadjen kao povrće u Zagorju i oko Zagreba
- povijač: slak, Convolvulus arvensis - česti korov u polju i vrtovima
- prajzerica: endivija, Cichorium endivia - često sadjena kao povrće
- preprut: obična paprat, Dryopteris spp. - česta po šumama u Zagorju
- preprutina: papratnjača, Polystichum spp. (gorske šume Ivanščice i Medvednice)
- preprutec: zlatnjak, Ceterach javorkeanum (stijene: Ivanščica, Kalnik, Lipa)
- prepunčec: dobričica, Glechoma hederacea - često na l;ivadama u Zagorju
- puterica: salata, Lactuca sativa - često sadjena kao povrće u Zagorju i oko Zagreba
- regina: georgina, Dahlia variabilis # (samo sadjena za ukras u vrtovima)
- repa = isto, Brassica rapa - često sadjena kao povrće na poljima
- repek: srebrenka, Lunaria rediviva (gorske šume: Ivanščica i Medvednica)
- rezeda: katančica, Reseda luteola - česta u Zagorju
- rosika = isto, Drosera rotundifolia (rjedja u močvarama: čret Dubravica)
- siloživ: žednjak, Sedum spp. - raznolik i čest: kamenje, zidovi i pijesak
- sirek: sirak, Sorghum spp. - sadjen kao krmivo i poljski korov u Zagorju
- sisvetke: revan, Chrysanthemum spp. - često sadjeno za ukras uz groblja
- skalnica*: šašika, Sesleria kalnikensis (vršne stijene: Ivanščica, Kalnik, Lipa)
- sklepnik: perunika, Iris croatica - često sadjena (rjedje i divlja na stijenama)
- sladki januš: aniš, Pimpinella anisum - česti korov i kao začin
- sladka preprut: oslad, Polypodium vulgare (na kamenju u gorskim šumama)
- slak = isto, Convolvulus arvensis - česti korov polja i vrtova u Zagorju i oko Zagreba
- slez: sljez, Malva spp. - raznolik i čest na livadama i poljski korov
- soldatčeki: križalina, Cyclamen europaeum - često u brdskim šumama Zagorja i Prigorja
- spuriš: sporiš, Verbena officinalis - rjedje kao korov na južnim strminama
- stelja: bujad, Pteridium aquilinum - česta po živicama i šumama u Zagorju
- sunčenica: suncokret, Helianthus annuus # (samo sadjen na poljima)
- svinski januš: smudnjak, Peucedanum spp. - raznolik i čest na travnjacima
- šaši : šaševi, Carex spp. - raznoliki i česti uz potoke i močvare
- ščavelj: stričak, Carduus spp. - raznolik i čest kao korov u Zagorju i Prigorju
- šenica: pšenica, Triticum spp. - često sijana na zagorskim poljima
- špargla: šparoga, Asparagus officinalis - sadjeno povrće (rjedje divlja)
- špinača: špinat, Spinacia oleracea - često sadjeno povrće u Zagorju i Prigorju
- šumski slak: bljušt, Tamus communis - česta šumska povijuša u Zagorju
- treskovnjak: čuvarkuća, Sempervivum spp.- na krovovima i gorskim stijenama
- terputec: bokvica, Plantago spp. - raznolika i česta kao korov u Zagorju i Zagrebu
- trst: trska, Phragmites communis - često uz lokve i potoke u Zagorju i uz Savu
- trubelika: kukuta, Cicuta virosa - česti korov uz potoke i šume u Zagorju
- trubentica: jaglac, Primula veris - česta proljetnica u šumama Zagorja i Prigorja
- ušlivec: ušenjak, Pedicularis spp. (rjedje na gorskim livadama u Zagorju)
- vodni oreh: vragolić, Trapa natans (rjedje u močvarama, npr. uz Dravu)
- vresje: vrišt, Calluna vulgaris - često po grmlju i šumama u Zagorju
- zajček: zijevalica, Antirrhinum spp. - sadjena za ukras i divlje u Zagorju
- zajcova detela: cecelj, Oxalis acetosella - česti korov uz zidove i vrtove
- zajcov trn: žutilovka, Genista spp. - raznolika i česta po šumama Zagorja
- zelen: celer, Apium graveolens - često sadjen kao začin u vrtovima
- zelje*: kupus, Brassica oleracea - često sadjeno povrće u Zagorju i oko Zagreba
- zidna rutica = isto, Asplenium rutamuraria - česta na starim zidovima i stijenama
- zimolezina: kalina, Ligustrum vulgare - česta po grmlju i živicama Zagorja i Zagreba
- zlatica = isto, Ficaria verna - česta po vlažnim šumama i mokrim livadama
- žabnica: preslica, Equisetum spp. - česta u močvarama i kao korov uz putove i pruge
- žalfija: kadulja, Salvia spp.- divlja na livadama i sadjena (Salvia officinalis)
- železnak: pljuskavica, Hypericum spp. - raznolika i česta na travnjacima
- žgulinec: šumarica, Anemone spp. - raznolika i česta po šumama u Zagorju
Literatura
- J. Barle: Prinosi slovenskim nazivima bilja. JAZU, Zagreb. Zagreb 1937.
- D. Hirc: Floristička istraživanja po Hrvatskom Zagorju. Prirodoslovna istraživanja JAZU 11/12, Zagreb 1917.
- A.Ž. Lovrić: Etnobotanički pregled kajkavskog prirodoslovnog nazivlja u Hrvatskom Zagorju. Kaj 30/3-4: 34-54, Kajkavsko spravišče, Zagreb 1997.
- A.Ž. Lovrić, M. Rac: Arhaično prirodoslovno nazivlje na 'baegnjunskom' govoru sjevernog Zagorja. Kaj 30/5-6: 41-54, Kajkavsko spravišče, Zagreb 1997.
- A.Ž. Lovrić, Mladen Rac: Kajkavsko naravoslovno nazivlje iz Sesveta kraj Zagreba. Zbornik: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, knj. II: 289-304, Muži zagorskog srca, Zabok 2011.
- Mladen Rac & A.Ž. Lovrić: Kajkavsko naravoslovno nazivlje oko Zagreba. Zbornik: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, knj. I: 364-380, Muži zagorskog srca, Zabok 2006.
- Mladen Rac i A.Ž. Lovrić: Naravoslovno nazivlje istarskih polukajkavaca kod Buzeta (Mlun, Slum i Brgat). Zbornik: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, knj. I: 550-574, Muži zagorskog srca, Zabok 2006.
- Mladen Rac i A.Ž. Lovrić: Naravoslovno nazivlje južnih kajkavaca iz Banovine. Zbornik: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, knj. II: 125-136, Muži zagorskog srca, Zabok 2011.
- Mladen Rac i A.Ž. Lovrić: Naravoslovne natuknice dijalektalnih rječnika od Belostenca do danas. Zbornik: Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju, knj. II: 489-496, Muži zagorskog srca, Zabok 2011.
- J.K. Schlosser: Kalnička gora sa svoje prirodopisne znamenitosti. Rad JAZU, 11: 146 - 227, Zagreb 1870.
- B. Šulek: Jugoslavenski imenik bilja. JAZU, Zagreb 1879.
- D. Simonović: Botanički rečnik. Posebna izdanja SANU sv. 318, Beograd 1959.
- Lj. Vukotinović: Naravoslovno putovanje po Zagorju Hervatskom. Gospodarski list, god. 2: 8 - 10, 1854.
Links / Pogleč takaj
Referenca
Enlarged and elaborated by GNU-license from WikiSlavia, Wikinfo and the above literature.
