Konzervativna revolucija

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Konzervativna revolucija (njem. Konservative Revolution) je skupni naziv za skupinu konzervativnih struja u međuratnom dobu u Weimarskoj Republici, koje su bile odlučno protuliberalne, protudemokratske i protuegalitarne.

Gibanje konzervativne revolucije je bilo kritično prema ishodima Njemačke revolucije te općenito liberalne ideje Francuske revolucije. Nije podržavalo neradikalni konzervativizam Weimarske Republike (i nije bilo usko povezano s bilo kojom određenom političkom strankom), niti je podržavalo reakcionarno obnavljanje starih sustava, već je podržavalo uspostavljanje novih sustava prikladnih za nove okolnosti, ali ipak pod utjecajom dobrih osobina neliberalnih tradicija i sustava.

Sam naziv ima dugu povijest uporabe u raznim državama, s različitim značenjima koja se često razlikuju od kasnijeg značenja. Neki članovi gibanja su se služili ovim i srodnim izrazima. Naziv gibanja je definiran s knjigom Die Konservative Revolution in Deutschland 1918-1932 (1950.) Armina Mohlera. Jedna od svrha je bila osigurati nove putove utemeljene na starim tradicijama za nenacionalsocijalističku i nefašističku desnicu.

Gibanje obuhvaća brojna različita stajališta, ali je podijeljeno u nekoliko glavnih sastavnica, premda je i u njima bilo velikih varijacija:

Suvremeni izvori poput Wikipedije ostavljaju dojam kako je protukršćanstvo najvažnija osobina gibanja, vjerojatno kako bi se zastrašilo kršćanske konzervativce, ali su dijelovi gibanja itekako podržavali (predprosvjetiteljsko) kršćanstvo i/ili određene kršćanske društvene teorije, a neki članovi su čak opisani kao pristaše kršćanske teokracije.

Kako ga poslijeratni opisi, poput Mohlerovoga, opisuju kao nenacionalsocijalističku krajnju desnicu, uključeni pojedinci uglavnom nisu bili nacionalsocijalisti ili su, ako su u početku bili njegovi pristaše, kasnije odbacili nacionalsocijalizam i/ili su kasnije u manjoj mjeri bili pod njegovim utjecajom. Ovisno o pojedincima, to se dogodilo zbog različitih razloga, poput NSDAP-ovih progona (osobito nakon Noći dugih noževa, u kojoj je između ostalih umoren Edgar Julius Jung), stajališta o nacionalizmu (kao što ga se smatra isključivo njemačkim), stajališta o obliku vlasti (primjerice, sa saveznim Carstvom/Reichom ili idejama pod sovjetkim utjecajom kao poželjnima), pogledima na rasu, vjeru, i antisemitizam. Neki su bili štovatelji stare pruske aristokracije ili elitističkog društva općenito, te im je odbojna bila NSDAP-ova argumentirana proleterska i demagoška narav. Wikipedija pruža varljive opise u svezi s predstavnicima gibanja i njihove podrške nacionalsocijalizmu, što je moguće poduzeto u pokušaju nametanja asocijativne krivnje.

Istaknuti predstavnici

Poveznice

Mislilac (crtež).png Ovaj članak je dio portala
Politički pojmovi