Wikipedija

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Wikipedija
Wikipedija (logo).png
Opći podatci
Vrsta Međumrežna enciklopedija
Geslo „Slobodna enciklopedija”
Objava 15. siječnja 2001.
16. veljače 2003. (hrvatski odjel)
Prijava Neobvezna
(osim za uređivanje zaštićenih stranica)
Stanje Djelatno
Jezik Višejezična (+ hrvatski)
Vlasništvo
Vlasnik Zaklada Wikimedia
Sjedište San Francisco, Kalifornija,
Sjedinjene Američke Države (barjak).png Sjedinjene Američke Države
Tvorac Jimmy Wales, Larry Sanger

Wikipedija (međunarodno: Wikipedia) je američka višejezična međumrežna enciklopedija zasnovana na Wiki načelima, osnovana 15. siječnja 2001. godine.

Djelatno je 300 jezičnih odjela Wikipedije, od kojih 61 sadrži više od 100.000 članaka, a najveći od njih je engleski odjel s preko 5 milijuna članaka. Ukupno sadrži skoro 50 milijuna članaka, po čemu je svjetski najveća međumrežna enciklopedija. Sadržaj Wikipedije je uglavnom otvoren svima za uređivanje, dok je za uređivanje zaštićenih članaka potreban suradnički račun. Wikipedija je u vlasništvu Zaklade Wikimedia.

Wikipedija je zbog svog golemog utjecaja često rabljena kao glavni izvor podataka za izobrazbene svrhe, a obično ju rabe učenici i sveučilištarci. Međutim, također često ima štetan utjecaj, uglavnom zbog svojih jednostranih i pristranih gledišta, subjektivnog pristupa nekim temama, te sklonosti cenzuriranju, dezinformacijama i krivotvorbama podataka.

Hrvatska Wikipedija

Na Wikipediji je također djelatan hrvatski odjel, započet s djelovanjem 16. veljače 2003. godine.

Hrvatska Wikipedija je tijekom 2012. i 2013. godine, na inicijativu ljevičarskih medija i Facebook stranice Razotkrivanje sramotne hr wikipedije, bila na udaru oštrih kritika i žestokih javnih napada zbog prohrvatskog i politički manje podobnog pristupa temama članaka o hrvatskoj povijesti u 20. stoljeću, s posebnim osvrtom na Drugi svjetski rat i poraće. Vrhunac tih napada je bio u drugoj polovici 2013. godine, kada se tim napadima također pridružio SDP-ov ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, pozivajući na bojkot hrvatske Wikipedije i zahtijevajući od glavnog vodstva projekta Wikipedije njenu radikalnu reformu ili potpuno ukinuće u korist srpsko-hrvatske Wikipedije.[1][2]

U drugoj polovici 2020. godine, nakon smjene i sveopće blokade bivšeg urednika „Kubure” na svim projektima Zaklade Wikimedia, skupina ljevičarskih aktivista je preuzela administratorske položaje u hrvatskom odjelu Wikipedije te je započela s brisanjem i iskrivljavanjem podataka u politički osjetljivim člancima, kao i zamjenom „nepouzdanih” izvora „pouzdanima”, odnosno, postavljanjem politički podobnijih tekstova preuzetih iz utjecajnih ljevičarskih glasila. Ove promjene su podržali ljevičarski mediji poput Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije.[3][4]

Opće kritike

Snimka zaslona uvoda četiriju članaka, kojom se potvrđuju protubjelačka narav engleske Wikipedije i primjena dvostrukih mjerila.

Wikipedija je kritizirana iz brojnih razloga.

  • Unatoč tomu što sebe smatra neutralnom i pouzdanom enciklopedijom, Wikipedija nema nikakav sustavni postupak kojim se osiguravaju kakvoća, provjera činjenica ili stručni pregled. Politički osjetljive sadržaje cenzuriraju nametljivi, anonimni i nestručni ljevičarski aktivisti.
  • O sadržaju često zapravo odlučuje većina pojedinačnih urednika uključenih u određenom sporu u određenom trenutku. Postoje određena pravila (poput „pravila trostrukog vraćanja” kojim se svakom pojedincu dodjeluju tri vraćanja izmjena unutar 24 sata) pomoću kojih se zapravo provodi osiguravanje mogućnosti pobjeđivanja „uređivačkih ratova” nad sadržajima članaka većinskoj strani. Pravila također navode potrebu uključivanja obostranih stavova (tzv. „nepristrano gledište”). No većina uključenih urednika također odlučuje kako će manjinski stavovi uključenih urednika biti predstavljeni u člancima, pa izgleda kako ovo pravilo vrijedi malo više od upute za uključivanje nekih simboličnih slamnatih argumenata s druge strane. Wikipediju se kao takvu može smatrati neprekidnim istraživanjem javnog mnijenja osobnih mišljenja nereprezentativnih i općenito ljevičarskih skupina što uređuju mrežnu stranicu.
  • Uz gore navedenu metodu, Wikipedija ima složenu, višeslojnu birokraciju te golemi, komplicirani i nejasni skup pravila u svezi sa sadržajem. Labirintni sustavi pravila, propisa, sustava rješavanja sporova i izvršnih sustava su kritizirani kao teško savladivi, čime se iskusnim urednicima daje velika prednost u sporovima oko sadržaja.
  • Tzv. „Odbor za arbitražu” ili „Arbitražni odbor” je (po članku Arbitration Committee na engleskoj Wikipediji) „vrhovni sud”, što se „općenito pridržava načela ignoriranja sadržaja suradničkih sporova i usredotočenja na ponašanje suradnika”. Stoga su sporovi u Wikipediji na kraju riješeni napadanjem/diskreditiranjem osoba (ad hominem), a ne znanstvenim vrijednostima argumenata.
  • Nekoliko sporova doista stigne do „Odbora za arbitražu”, budući kako Wikipedijini administratori, što djeluju kao ljevičarska vladajuća klasa i cenzori, prije rasprave obično daju arbitarnu odluku. Kažnjavanje administratora za prekršaje je složeno i rijetko se izvodi, jer su ostali administratori skloni zaštititi svoje suadministratore. Nadalje, „Odbor za arbitražu” je odredio primjenu tzv. „diskrecijskih sankcija” na brojne sporne teme, što zapravo znači kako „neuključeni” administratori imaju još veću slobodu arbitrarnog „rješavanja” bilo kojeg spora. „Neuključeni” administratori su skoro uvijek nestručni administratori s vrlo malo stručnog znanja o predmetu spora, kojega stoga „rješavaju” proglašavanjem politički podobnih, ljevičarskih stavova kao ispravnih.
  • Navodni prosuditelji i kažnjavatelji prekršitelja pravila su često anonimni, kao i optuženi suradnici, zbog čega je teško ili nemoguće otkriti različite vrste neprikladnih odnosa, osim ako ne budu otkriveni dragovoljno. Primjerice, istaknuti i često kritizirani urednik, što je već dugi niz godina bio uključen u sporovima Wikipedijinih pravila oko teme rase i inteligencije, na kraju se zapravo hvalio osobnim prijateljskim odnosom s vodećim članom „Odbora za arbitražu” što je prosuđivao slučaj.
  • Tzv. „Kontroverza Essjay” je bila kontroverza oko istaknutog suradnika Wikipedije i plaćenog djelatnika projekta Wikia, poznatoga po suradničkom imenu „Essjay”. U Wikipediji je bio na vodećim položajima kao administrator, birokrat i arbitar. Kasnije se otkrilo kako je izlagao lažne tvrdnje, kao kako je „profesor u stalnom radnom odnosu”, i rabio lažne vjerodajnice radi dobivanja sporova oko sadržaja. Nakon kontroverze, različiti prijedlozi kojima se zahtijevaju provjere tvrdnji o vjerodostojnosti Wikipedijinih urednika su odbijeni. Primjenom dvostrukih mjerila, situacija je potpuno drugčija kada Wikipedija piše o manje poželjnim pojedincima (poput osoba što su navedene kao „krajnji desničari”), kojima nije dopušteno izjaviti bilo što u svezi sa sobom, osim ako su informacije objavljene u (ljevičarskim) „pouzdanim izvorima”.
  • Sustav sadržaja i pravila osjetljiv na manipulacije organiziranih skupina: Tvrdi se zapravo kako uređivanje osjetljivog članka u Wikipediji zahtijeva, ne jedino veliko poznavanje zahtjevnih pravila, nego i puno ulaganja napora u izgradnju mreže s ostalim urednicima s istim mišljenjem o odgovarajućem sadržaju članka. Cilj je zajedničko djelovanje radi zabrane ili protjerivanja oporbene strane, čime bi vlastita strana postala većinska strana u stečenoj mogućnosti nadziranja sadržaja članka.
  • Nestručne osobe kao pisci sadržaja i urednici: Manje poteškoća je na poljima nezanimljivih nestručnim osobama (poput napredne matematike), u kojima stručnjaci mogu nadglasati nestručne osobe, dok je više poteškoća na ostalim poljima. Takve nestručne osobe mogu biti i visokonaobražene osobe i stručnjaci u ostalim poljima, što na Wikipediji pišu o temama koje ne poznaju posebno dobro.
  • Manjak stručnih pisaca u brojnim poljima, osobito u politički osjetljivima.
  • Raznolika kakvoća članaka tijekom vremena: Postoji zajedničko mišljenje kako se vremenski stalno poboljšava kakvoća Wikipedijinih članaka, ali se kakvoća članaka umjesto toga pogoršava, ako stručni pisci napuste članak čiji sadržaj izmjene nestručni suradnici, vandali i nametljivci.
  • Dugoročno smanjivanje broja djelatnih urednika: Predloženi su brojni različiti razlozi, no razlog tomu može jednostavno biti posljedica odlazaka disidenata iz Wikipedije prouzročenih sve češćim porazima u sukobima oko Wikipedijinog sadržaja, zbog čega zatim jedna ili više pobjedonosnih strana osjeća manju potrebu za dodavanjem dodatnih argumenata članku/člancima nakon pobjede.

Protuhrvatstvo

Wikipedija sadrži veći broj politički pristranih članaka na teme hrvatske povijesti, kulture, jezika i zemljopisa s jasno izraženim protuhrvatskim stavovima i brojnim krivotvorenim podatcima. Takvim pristupom su osobito pogođeni članci na temu Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata, a u brojnim člancima je skoro svaki spomen Nezavisne Države Hrvatske, Ustaškog pokreta i bilo čega povezanoga s njima rutinski popraćen sažetim negativnim opisima, što je najizraženije u engleskoj Wikipediji.

Politička radikalizacija

Politička situacija u Sjedinjenim Američkim Državama je postala sve više polariziranom, pri čemu se ljevica sve više radikalizirala i dodatno pomicala ulijevo, s masovnom imigracijom i povećanom etničkom heterogenosti kao argumentiranim glavnim uzrocima (→ Great Awokening). To se odražava na ljevičarsku Wikipediju, u kojoj je radikalizacija političkog sadržaja povećana, čiji zapisnici izmjena članaka sadržavaju starije inačice članaka u kojima se nalazi politički neutralniji sadržaj. Izmjenjivanje članaka pod utjecajom radikalizacije je obično nekvalitetno, s postupcima poput čišćenja članaka s argumentima neistomišljenika te upisivanja prozivki, ad hominema i asocijativne krivnje.

Suosnivač Wikipedije Larry Sanger je 2020. godine, u svom eseju Wikipedia Is Badly Biased, izjavio kako je projekt napustio svoju politiku neutralnosti i kako je sada „loše pristran”. Sanger je, između ostaloga, upozorio na dvostruka mjerila kojima se suprotstavio u svezi s upisima u člancima o predsjednicima Sjedinjenih Američkih Država Baracku Obami i Donaldu Trumpu. Njegove kritike se također odnose na znanstvene članke.

Poveznice

Pohranjeni kritički osvrti i članci:

Vanjske sveze