Korana i Plitvice

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Korana i Plitvice (kraški kanjon Korane i Plitvička jezera na izvorištu): - Korana je rijeka na Kordunskom krasu u srednjoj Hrvatskoj i na zapadnom rubu BiH, kao desni pritok Kupe. Najduža i najveća rijeka na kordunskom krasu (izim donje Kupe na sjevernom rubu) je kanjonska rijeka Korana, koja je i u Hrvatskoj druga po dužini nakon najduže Kupe.

Podrijetlo imena

U klasičnim vojnim zapisima Rimljana se iz zapadnog Ilirika uz ine spominje i rijeka "Corona", od čega najvjerojatnije potom nastaje naš slavizirani hidronim 'Korana'. Medjutim, naši balkanski vukovci s oskudnim poznavanjem antičke poviesti i latinskoga, predlažu svoje ine maštovite slavenske objasnidbe ovog hidronima kao iz novijeg doba:

Tako bi po nekim amaterima ime Korane bila navodna izvedenica od riječi biljna "kora", a po drugima bi to ime tobože nastalo iz imena "Gorana" tj. da bi značilo vodu koja teče iz gore, dok treći maštoviti Koranino ime povezuju s njezinim kanjonskim koritom omedjenim liticama "koje su oštro i duboko usječene u tlo".

Zemljopisne značajke

Korana je rijeka u srednjoj Hrvatskoj i tek manjim dijelom rubno u BiH, kao desni pritok rijeke Kupe, a većim dijelom teče kanjonskim koritom preko Kordunskog krasa. Pripada savsko-crnomorskom slivu i nije plovna. Korana izvire u Nacionalnom parku Plitvička jezera i utječe u rijeku Kupu u Karlovcu. Dužina korita Korane od izvora u Plitvicama do ušća u Karlovcu je 134 km i prosječni istjek = 86, a površina ukupnog sliva Korane iznosi 2.595 km2.

Glavni pritoci Korane su po sredini manja Slunjčica i pri ušću kod Karlovca najveća Mrežnica, a protječe kroz gradove Slunj i Karlovac. Na mnogim dijelovima gornjega i srednjeg tijeka Korana protječe kroz slikovite kanjone vapnenačkog krasa, s obalnim odsjecima visine preko stotinjak metara. Najveći slapovi na Korani su visoki do 71m.

Korana tek malim dijelom u gornjem tijeku rubno protječe kao pogranična rijeka uz zapadnu Bosnu u općini Cazin, tj. kroz sela Tržac i Tržačka Raštela. U Tržcu je napravljeno kupalište. U Koranu se iz Bosne ulijeva samo rječica Mutnica.

Pritok Slunjčica

Slunjčica (srb. Slušnica) je glavni pritok srednje Korane (izim veće Mrežnice koja utječe u Koranu kod Karlovca tj. blizu njenog ušća u Kupu). Slunjčica je kraća rječica koja izvire 5km južno od Slunja na 240m visine. U Slunju na utoku Slunjčice u Koranu nastali su bogati sedreni slapovi. Tipična je kraška rijeka, pa tvori završetak podzemnog tijeka južnije ponornice Lička Jesenica. Od brojnih sedrenih bariera su najljepše u naselju Rastoke na ušću Slunjčice u rijeku Koranu. Bogata je potočnom pastrvom i lipljanom.

Plitvička jezera

Sedrene bariere, koje su tu nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od osnovnih osobitosti toga narodnog parka. Poseban zemljopisni položaj i jedinstvene klimatske značajke pridonesli su nastanku brojnih prirodnih pojava i bogatoj bioložkoj raznolikosti. Sedreni sedimenti su oblikovani od pleistocena do danas u ponikvama i depresiama izmedju okolnih planina. Gornja jezera na jugu pretežno se sastoje od dolomita, a Donja jezera na sjeveru od vapnenačkih stiena.

Zemljopisni položaj

Plitvička jezera se nalaze na izvorištu rijeke Korane usred Dinarskoga gorskog sustava, izmedju gorja Male Kapele na zapadu i Plišivice (jugo-štokav. Lička "Plješevica") na iztoku. Brojni su iztraživači pridonesli poznavanju i razvitku Plitvičkih jezera, a od njih se posebno izdvaja Ivo Pevalek, kojemu je podignuta i spomen-ploča.

Ukupna površina je 29.685 hektara (296.85 km²), od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600m. Najniža točka je 367m na Koranskom mostu, a najviša 1.279 m na Seliškom vrhu. Veća gradska naselja u blizini su: Ogulin, Otočac i Gospić u Hrvatskoj, ter Bihać u BIH. Na Plitvičkim jezerima se nalazi i izvor rieke Korane, koja se napaja vodom iz tih jezera.

Prostrani šumski skupovi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo biljnog i životinjskog svieta, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumski putovi i drveni mostići i još puno toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom 1979. godine, medju prvima u svietu.

Narodni park

Plitvička jezera na izvorištu Korane su proglašena prvim i dosad najvećim narodnim parkom u Hrvatskoj. Godine 2006. je u tom parku bilo 866.218 posjetitelja. Park je podijeljen na uže i širje područje prama stupnju zaštite. Nalazi se na području dvije županije, 91% parka je većinom u Ličko-senjskoj županiji, a tek 7% na sjevernom rubu je u Karlovačkoj županiji. Klima u narodnom parku je umjerena gorska.

Prvi ozbiljni početci turizma na Plitvičkim jezerima potječu od 1861. godine. Na krvavi Uzkrs 1991. godine na Plitvicama je poginuo prvi hrvatski branitelj Josip Jović. Godine 2011. bilo je više od milijun posjetitelja po prvi puta u poviesti ovoga narodnog parka.

Novo svjetsko brisanje

U novije doba UNESCO i medjunarodna stručna javnost (osobito u Europi) zahtievaju kod nas sve stroži nadzor i stvarno održanje prirodnosti tih narodnih parkova, a ne njihove samo formalne proglase (kao dosad). Nažalost, kod nas u primitivnijem (balkanskom) okružju s baštinjenim jugo-navikama se sve to, osobito za Plitvice dosad manjeviše izvrnulo u masovni nekontrolirani turizam i nedopustivu divlju izgradnju po vezi, usred bivše prirode vikendica za naše povlaštene 'tajkune'.

Zbog ove naše balkanske divlje anarhie, uz stvarno nečuvanje-neodržanje toga donedavno poznatoga i ranije vriednog - ali sada sve više tek formalnog Narodnog parka, medjunarodni UNESCO i ina nadležna tiela zaštite šalju nam odredbu, da se za njih (izvan divljeg Balkana) taj naš Park ubuduće briše tj. ukida zbog komercializacie, nekontrolirana masovnog turizma i divlje izgradnje po njegovom ozemlju: Ako to naši brzo ne izprave i vrate u nedavno prirodno stanje - taj već neprirodni park Plitvice nam se medjunarodno trajno briše tj. zapravo svjetski ukida.

Summary

The Korana is a river in central Croatia and marginally in the western frontier of Bosnia. The river has a total length of 134 km (83 mi) and watershed area of 2,595 km2 (1,002 sq mi). It rises in the eastern parts of Lika highlands, creating there the world-famous Plitvice Lakes, a UNESCO World Heritage Site. Downstream from Plitvice the Korana river forms a 25 kilometers long border between Croatia and Bosnia near Cazin.

From there it flows northwards through Croatia, where it finally reaches the river Kupa in Karlovac town. The soil of the karst region, through which this river flows consists mostly of limestone. Under certain physical and chemical conditions the river is constantly creating new calcareous soil (travertine) from calcified plants. The river Slunjčica flows into Korana at Rastoke/Slunj, and the major river Mrežnica flows into it at its mouth in Karlovac.

Poveznice

Reference

Enlarged and partly adapted from two short stubs in Croatian Wikipedia by GNU license.