Prahrvatsko doba devona

Prahrvatsko doba devona (ranohrvatski začetak našeg kopna sredinom paleozoika): - U geološkoj predpoviesti hrvatskog ozemlja su razmjerno najvažnija i od prielomnog značenja bila osobito dva ključna geodoba, tj. početni devon i potom najviše kreda:

• Devon: sve do silura, u ranom paleozoiku sadanje hrvatsko kopno uobće još nije ni postojalo, a cieli naš geoprostor se dotad nalazio tek u začetku pod dubokim dnom ranih praoceana. Tek krajem silura i najviše u devonu (Kaledonsko izdizanje), pred nekih 360 miliuna godina počinje izdizanje najranijega našeg kopna na sjeveroiztoku Hrvatske, tj. prvih praotoka Moslavine i sjeverozapad Slavonije.
• Kreda: potom najveći dio srednje i jugozapadne Hrvatske još uviek nije postojao. Izim manjih jugozapadnih otoka izdignutih u permu, najveći dio današnjega Dinarskog krasa tj. srednje i jugozapadne Hrvatske s otocima se je izdigao i oblikovao tek velikom Alpinskom orogenezom krajem krede i početkom terciara (paleogen), odkad nastaje glavno hrvatsko gorje i jadranski otoci.

Devon: kopnene naselidbe

Devon je srednje geološko doba u sustavu paleozojske ere, a koje je započelo nakon predhodnog silura, pred 416 miliuna godina i završava prije 359 miliuna godina, nakon čega se nastavlja geodoba karbona. Devon je nazvan je po mjestu Devon u Engleskoj, gdje su prvi puta proučavane stiene iz tog geodoba.

Dalja podjela devona je izvršena na temelju odnosa pripadnih slojeva u Ardenima. U devonskom prazemljopisu je dominirao veliki južni prakontinent Gondwana, pa sjeveroiztočno kopno Angara (Sibirski kontinent), ter novonastali prakontinent Laurazia (= Euramerika) na sjeverozapadu. Pojavljuju se prvo zeleno grmlje i rana kopnena fauna. Klima je većinom bila toplo-sušna i nema većih ledenih kapa.

Tiekom devona su neke razvijene vodozemne ribe kroz evoluciu dobile prve noge tj. mogućnost hodanja po kopnu kao vodozemci (Amphibia). Istodobno su prvi člankonošci (Arthropoda) kao paučnjaci (Arachnida) i stonoge (Myriapoda) također počeli naseljavati rana kopna. Tada su se i medju ranim biljkama prve grmolike papratnjače (Psilophyta) iz primorskih močvara proširile na dotad neobraslo kopno, stvarajući prve zelene šikare.

U devonskim praoceanima, ribe su se razlučile na hrskavične (Chondrychtyes) i koštunjače (Osteichtyes). Proširili su se u moru rani amonitni mekušci, a odprije su već bili česti trilobiti, brahiopodi i veliki koraljni grebeni. Kasnije devonsko izumiranje u doba Kaledonskog izdizanja (orogeneze) je proriedilo i osiromašilo morsku faunu.

Kaledonsko izdignuće kod nas

Sve do početka silura tj. pred nekih 370 miliuna godina, današnji hrvatski etnoprostor uglavnom još nije ni postojao, jer su se njegovi najraniji začetci dotad tek nalazili u dubokom oceanskom dnu. Potom je kod nas najprvo Kaledonsko izdignuće (orogeneza) još sredinom paleozoika tj. krajem silura i u devonu, izdiglo i oblikovalo rane kopnene prapočetke sjeveroiztočne Hrvatske, osobito u Moslavini pa na sjeverozapadu Slavonije.

Kroz najranija geodoba sve do silura, oko kasnijega hrvatskog etnoprostora još nije bilo nikakvih, danas poznatih tektonskih izdizanja, pa su prvi prazačetci buduće Hrvatske početkom paleozoika dotle još ležali na dubokom dnu najranijih praoceana bez ikakvih, kod nas poznatih kopnenih izdanaka. Najprvi poznati kopneni začetci sjevernohrvatskog prakopna započinju sjevernije od današnje Save, s tektonskim izdizanjem tek krajem silura i najviše kroz doba devona.

Tada se u prvoj Kaledonskoj orogenezi već sredinom paleozoika izdižu na prostranoj pučini ranog praoceana Panthalassa prvi naši najraniji praotoci: sadanja Moslavina i zapadna Slavonija. Istodobno s time se preko ovog praoceana dalje na sjeveru tada izdižu Škotska, dio Skandinavie, itd. Iz toga najranijeg doba Hrvatske se uz ino, kao značajni paleontološki pokazatelji na brdima sjeveroiztočne Hrvatske nalaze i fosilni morski Graptoliti.

Na ovima ranim praotocima sjeveroiztočne Hrvatske su u devonu rasle prve zelene šikare bezlisnih Psilophyta, pod kojima su već gmizale rane stonoge i škorpioni. Potom još dugo sve do kasnog paleozoika u permokarbonu, zamalo svi ini dielovi buduće Hrvatske južnije od Save do Jadrana još uviek nisu ni postojali, tj. njihovi su početni prazačetci dotle tek ležali na dubljem dnu ranog praoceana Panthalassa.

Prahrvatska Moslavina

Današnja Moslavina je vjerojatno bila prvo i najranije hrvatsko prakopno, koje je kod nas započelo s tektonskim izdizanjem začetaka Hrvatske iznad pučine praoceana Panthalassa. Negdje krajem silura ili vjerojatnije početkom devona pred oko 370 miliuna godina, nad prostranom praznom pučinom usred ranog praoceana Panthalassa, prvo se izdigao manji vulkanski otočić što je bio rani začetak današnjega moslavačkog vrha Humka (489 m).

Koliko je dosad poznato, taj praotočić "Humka" je najvjerojatnije bio najprvi začetak početaka kasnijega ranohrvatskog prakopna. Na ovdašnju ranu vulkansku djelatnost pri izdizanju Moslavine, još do danas uz ino upućuju i najveća u Hrvatskoj ležišta bazaltnih stiena tu na Moslavačkoj gori.

Rano Slavonsko gorje

Približno istodobno s Moslavinom ili tek malo kasnije, tj. negdje sredinom devona se takodjer iz praoceana Panthalassa, na današnjem sjeverozapadu buduće Požeške kotline već uzdiže veći izduženi otok tj. sadanje silikatno gorje Lisina-Papuk-Krndija.

Uz taj najveći rani greben Papuka se na jugozapadu tada već izdigao i visoki vulkanski čunj današnje gore Psunj koji potom kroz paleozoik tu riga lavu i vulkanski pepeo,- što je do danas najveći ugasli vulkan na hrvatskom ozemlju. Ine niže slavonske gore na jugoiztoku Požeške kotline (Dilj i Požeška gora) su se izdigle nešto kasnije, tek od kraja paleozoika.

Summary

Devonian is the period of the Paleozoic era from about 419 million years (mya) to about 359 mya. It is named after Devonshire, England, where rocks from this period were first studied. Sea levels were high, and there was a great variety of fish and other marine organisms. The Devonian fish included the Agnatha (jawless fish), the Acanthodii (spiny fish), the Placodermi (armoured fish), the Chondrichthyes (cartilaginous fish), and the early Osteichthyes (bony fish).

During the Devonian, the first stages of fish evolution into terrestrial tetrapods occurred (around 365 mya). Various terrestrial arthropods also became established. The first green plants spread across dry land, forming huge shrublands. The supercontinent Pangaea was starting to form. Tectonic and volcanic activity was high. A series of extinction events occurred towards the end of the Devonian, including a major event at the Frasnian-Famennian boundary, about 364 mya.

Poveznice

• Ranopanonski geozačetak Hrvatske
• Gorska izdignuća Hrvatske
• Hrvatska silikatna gorja
• Kredno doba Hrvatske

Reference

A condensed digest compiled chiefly from actual wiki, and partly loaded from Wikipedia by GNU license.