Pegaz (Stol - Oltari)

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Pegaz (Stol - Oltari): - Slavon. Stol, ikav. Oltari, otočno-čakav. Zarje-Harvâtje (= 'Hrvatsko kockovlje'). Pegaz (grč. Pegasos) je zvieždje sjeverne nebeske polutke, nazvano po istoimenomu krilatom konju iz starogrčke mitologije.

Uz najpoznatije zvieždje Velikog Medvjeda (čak. Šedan-Brodih), ovo spojeno zvieždje Pegaz + Andromeda je drugo poznatije na nebu u starohrvatskoj tradiciji, s nizom pripadnih imenovanih zviezda. U starohrvatskoj heraldici "Zarje Harvâtje" (= Hrvatsko kockovlje) takodjer na ranočakavskom označava hrvatski kraljevski grb Trpimirovića, osobito onaj rani očuvani Zvonimirov grb uklesan na zidu zvonika Sv. Lucije kod Baške.

Starohrvatska tradicia

Zarje-Harvâtje (Oltâri)= Pegaz + Andromeda: ovo prastaro ime je poznato već iz ranih Vejskih legenda (Povêda ud_kruola Zminivèra tar_Zârjah Harvâtjeh) i znači Hrvatsko kockovlje tj. naš grb iz zvonika Sv. Lucije, zbog četvrtastog poretka glavnih zviezda. U tom su dobro poznatom zvieždju čakavsko-starohrvatski imenovane pojedine zviezde: Zminivèr (Alferaz), Belòva (Algenib), Kunjelàbor (Markab), Zarnÿk (Sheat) i Mićamàtja (Andromedina maglica).

Srednjovjeko čakavsko zvježdje Zarje Harvâtje (Pegaz + Andromeda) se do 19. stoljeća rabilo za noćnu orientaciu u jadranskom pomorstvu, a obuhvaća medjunarodna zvieždja Pegaz + Andromeda. Zarje-Harvâtje ( novije: Oltâri)= Andromeda + Pegaz: Ovo zvjezdovno ime je poznato već iz Vejskih legenda (Veyske Povede) na otoku Krku i tu znači 'Hrvatsko kockovlje' tj. kao naš grb iz zvonika Sv. Lucije zbog četvrtastog poretka glavnih zvijezda.

Ovo dvojno zvieždje ima prividni oblik većeg četverokuta na noćnom nebu, po čemu ima to naše rano ime zato jer naše pomorce donekle podsjeća na kockasti starohrvatski grb. Spominje se uzastopce u 2 razne srednjovjeke legende:

  • Legenda o kralju Zvonimiru i hrvatskom grbu (Povêda ud_kruôla Zminivèra tar_Zârjah Harwâtyeh)
  • Legenda o kralju Beli i kosookim Tatarima (Povêda ud_kruôla Belòva tar_pašoglàveh Uôbrih)

Stara imena zviezda

U tom su zvieždju poznatom starohrvatskim pomorcima sve do 20. st. bile čakavski imenovane glavne pripadne zviezde, većinom po starohrvatskim srednjovjekim vladarima: Zminivèr (Alferaz), Belòva (Algenib), Kunjelàbor (Markab), Zarnÿk (Šeat) i Mićamàtja (Andromedina maglica).

  • Zminivêr (novije: Žvanimîr) = Alferaz (sad alfa Andromede - prije dio Pegaza): ovim imenom iz Vejskih legenda (Povêda ud_kruôla Zminivêra tar_Zârjah Harwâtyeh) uznesen je u kvarnerskom žvezdoslôvju na nebo u liku te zvijezde i predzadnji hrvatski kralj Zvonimir.
  • Belòva = Algenib (gamma Andromede): ovaj čakavski naziv iz Vejskih legenda (Povêda ud_kruôla Belòva tar_pašoglàveh Uôbrih) označuje hrvatsko-ugarskog kralja Belu IV.
  • Kunjelàbor = Markab (alfa Pegaza): taj prastari kvarnerski naziv znači "Sveti oltar" i možda je podrietlom od antičkih Liburna. Iz toga je potom u novijemu pučkom zvizdoslovju proširen ikavski naziv "Oltari" na cijelo to dvojno zvieždje.
  • Zarnÿk = Sheat (beta Pegaza: etrur. zara): staročakavski naziv te zviezde znači 'kockar-kockovnik' i povezan je s imenom pripadnog zvieždja Zarje-Harvâtje.
  • Mićamàtja = Andromedina maglica (M 31): - to je najbliža, kod nas jedina okom jasno vidljiva i posebno imenovana spiralna galaktika, što čakavski znači "sitna pjega".

Značajke tog zvieždja

α Peg (Markab), β Peg i γ Peg, zajedno sa α Andromedae (Alferaz ili Sirrah) oblikuju na noćnom nebu veliki asterizam poznat pod nazivom 'Pegazova kocka'. Zvijezda u ovom zviježdju 51 Pegasi, prva je odkrivena zviezda slična Suncu u blizini koje su nadjeni izvansolarni planeti, dok je planet 51 Pegasi b bio prvi odkriveni izvansolarni planet. IK Pegasi je nama najbliži kandidat za eksploziju supernove.

Spektroskopska analiza izvansolarnog planeta HD 209458 b koji se nalazi u ovom zviježdju je dala prvi dokaz o postojanju atmosferske vodene pare izvan Sunčevog sustava, dok izvansolarni planeti koji kruže oko zviezde HR 8799 u Pegazu prvi su takvi direktno fotografirani.

Pegaz: tipovi zviezda

Najsjajnije zviezde Pegaza su nazvane najčešće po položaju koji imaju na predočbi mitskog konja: sva ta imena su arabskog podrietla, a najsjajnija zviezda je Enif (ε Pegaza). Ostale su pripadne zviezde, s oznakom veličine sjaja i spektalnih boja: α Markab (arab.= sedlo) 2,49 B9; β Sheat (noga) 2,4—2,8 M2; γ Algenib (pupak) 2,84 B2; ε Enif (nos) 2,4 K2; ζ Homam 3,4 B8; η Matar 3,02 G2; ϑ Baham 3,5 A2 domaće životinje, μ Salabari 3,6 M2.

Za osam zviezda koje pripadaju ovom zvieždju se zna da imaju planete, a 51 Pegaza je prva zviezda nalik Suncu oko koje je nadjen ekstrasolarni planet. Oko zvezde HD-209458 kruži planet HD 209458 b, što je prvi ekstrasolarni planet u čijoj je atmosferi nadjena vodena para. IK-Pegasi je najbliža eksplozivna zviezda kandidat za supernovu.

Оznakа Imе Magnituda Spektralna klasa Značenje
           α Markab 2,49 -{B}-9 sedlo
           β Sheat 2,4 — 2,8 -{M}-2 noga
           γ Algenib 2,84 -{B}-2 pupak
           ε Eniph 2,4 -{K}-2 nos
           ζ Homam 3,4 -{B}-8 duhovit čovjek
           η Matar 3,02 -{G}-2 sretna kišna zviezda
           θ Baham 3,5 -{A}-2 domaće životinje
           μ Sadalbar 3,6 -{M}-2 zviezda užitka

Objekti dubljeg svemira

Od Messierovih objekata u Pegazu se nalazi zbijeno zvjezdano jato M15. M15 (NGC 7078) je kuglasti zvjezani cluster magnitude 6,4 i udaljen 34.000 svjetlosnih godina od Sunca. Spada u Shapleyevu klasu IV clustera, što znači da je razmjerno bogat i koncentriran prama centru. M15 je otkrio Jean-Dominique Maraldi 1746. godine.

NGC 7331 je spiralna galaktika udaljena 14,249 megaparseka od Sunčevog sustava. U zvieždju Pegaz se nalazi i Stefanov kvintet tj. skupina pet galaktika, od kojih su četiri gravitacim povezane, dok se peta samo prividno nalazi u istom području.

Summary

Pegasus is a constellation in the northern sky, named after the winged horse Pegasus in Greek mythology. It was one of the 48 constellations listed by the 2nd-century astronomer Ptolemy, and remains one of the 88 modern constellations. With an apparent magnitude varying between 2.37 and 2.45, the brightest star in Pegasus is the orange supergiant Epsilon Pegasi, also known as Enif, which marks the horse's muzzle. Alpha (Markab), Beta (Scheat), and Gamma (Algenib), together with Alpha Andromedae (Alpheratz or Sirrah) form the large asterism known as the Square of Pegasus. Twelve star systems have been found to have exoplanets.

Poveznice

Reference

The first half is original from Wikinfo and WikiSlavia, and last chapters are from Wikipedia by GNU license.

Zviježđa
Andromeda • Berenikina Kosa • Bik • Blizanci • Cefej • Centaur • Djevica • Dlijeto • Dupin • Eridan • Feniks • Gavran • Golub • Gušterica • Herkul • Indijanac • Jarac • Jednorog • Jedro • Južna Kruna • Južna Riba • Južni Križ • Južni Trokut • Kameleon • Kasiopeja • Kemijska Peć • Kipar • Kit • Kobilica • Kočijaš • Kompas • Krma • Labud • Lav • Leteća Riba • Lira • Lisica • Lovački Psi • Mala Vodena Zmija • Mali lav • Mali Medvjed • Mali Pas • Mikroskop • Mreža • Mušica • Oktant • Oltar • Orao • Orion • Ovan • Paun • Pegaz • Pehar • Perzej • Rajska Ptica • Rak • Ravnalo • Ribe • Ris • Sat • Sekstant • Sjeverna Kruna • Slikarski Stalak • Stol • Strelica • Strijelac • Šestar • Škorpion • Štit • Teleskop • Trokut • Tukan • Vaga • Veliki Medvjed • Veliki Pas • Vodena Zmija • Vodenjak • Volar • Vuk • Zec • Zlatna Riba • Zmaj • Zmija • Zmijonosac • Zračna Pumpa • Ždral • Ždrijebe • Žirafa
Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Pegaz_(Stol_-_Oltari)&oldid=35369"