Perth i Hrvati

Perth i Hrvati (hrvatska diaspora zapadne Australije): Perth je administrativni centar pokrajine Zapadne Australije, jedne od australskih saveznih država. Grad se nalazi uz obalu Indijskog oceana na ušću rijeke Swan i ima pravu mediteransku klimu kao Jadran. S oko 1.500.000 stanovnika je četvrti grad po veličini u Australiji nakon Sidneya, Melbourna i Brisbane-a. Perth je grad koji se najbrže razvija u Australiji s trendom rasta od 2% godišlje. Perth je 1829. godine osnovao kapetan James Stirling, a ime je dobio po naselju Perth u Škotskoj koje je danas daleko manje i ima svega 43.000 stanovnika. Uz ine europske doseljenike u Perthu ima i mnogo Hrvata, pa se Perth smatra trećim najvećim odredištem iseljene Hrvatske u Australiji s najviše naših kajkavaca i čakavaca.

Abstract

Perth is the capital and largest city of the Australian state of Western Australia and the fourth most populous city in Australia. The Perth metropolitan area has an estimated population of 1,659,000. The metropolitan area is located in the South West Division of Western Australia, between the Indian Ocean and a low coastal escarpment known as the Darling Range, 582 m. The central business district and suburbs of Perth are situated on the banks of the Swan River. Within the Croatian diaspora, Perth is the third one in Australia with numerous Croatian emigrants, since Sydney and Melbourne.

Zemljopis i klima

Perth je smješten uz jugozapadnu obalu Australije na ušću rijeke Swan (aboriginski: Derbal Yerrigan). Rijeka Swan ima pri ušću nepravilan oblik estuarija koji je sužen na samom ušću, a prije ušća je proširen u lagunu, tako da tvori riječno jezero oko kojega je formiran sam grad Perth. U rijeku Swan se na prostoru grada još ulijeva rijeka Canning River. Grad je smješten u pješčanoj obalnoj ravnici Swan Coastal Plain, ali na istočnoj strani u blizini grada počinje niži brdski reljef Darling Range s glavnim vrhom Mt Cooke, 582m. Nedaleko je umjetno jezero O'Connor Lake na rijeci Helena. Južno od grada postoji više jezera, a najveće je jezero Bibra. Na moru ispred grada je najveći otok Rottnest Island i još par manjih otoka.

Oko Pertha na jugozapanoj obali Australije prevladava tipična mediteranska klima poput južnog Sredozemlja i naših otoka u Dalmaciji, s blagim kišnim zimama i vrelim sušnim ljetima, koja prekidaju samo kratkotrajne oluje. Godišnje razlike temperature nisu velike, a ljeti često navečer puše osvježavajući vjetar s mora poput našeg maestrala. Ljeti temperatura redovno prelazi 35°C, a ponekad i 40°C. Zimska hladnoća tek rijetko padne malo ispod 0C. Zimi su česte jake južne oluje s grmljavinom i obilnim kišama. Prosječna ljetna temperatura najtoplije veljače je 24,5°C, a rekordna najviša 46°C. Prosječna zimska temperatura u srpnju je 13,1°C. Sneg na tlu nikada nije zabeležen u gradu, osim ponekad rijetke susnježice, a najniži minimum je −3.4°C. Dalje u širem zaledju Zapadne Australije prevladava vrlo sušna pustinjska klima i to je glavni razlog guste i velike naseljenosti grada uz izrazito slabu naseljenost zaledja.

Perth je jedan od najizoliranijih većih gradova na svijetu, pa u njegovoj daljoj okolici nema većeg grada. Najbliži je tek Adelaide na istoku udaljen preko 2000 km. Perth je bliže prekomorskoj Jakarti i Singapuru negoli australskom Sydneyu i Melbourneu. To je posljedica izrazito rijetke naseljenosti nutarnje pustinjske Australije općenito, a posebno sušne Zapadne Australije. U Perthu živi 3/4 pučanstva Zapadne Australije: Perth ima 1.602.559 stanovnika, a cijela Zapadna Australija 2.163.200 stanovnika. To je izrazito rijedak i neuobičajen primjer urbane primarnosti u svijetu, posebno s obzirom na razmjerno veliku površinu Zapadne Australije (veće od Zapadne Europe) koja je izrazito rijetko naseljena pa ostatak Zapadne Australije osim Pertha ima tek 560.000 stanovnika i spada među najrjedje naseljene dijelove svijeta sa samo 0,2 stanovnika po kvadradnom kilometru. Perth ja najnaseljeniji grad i glavno središte australske države Zapadna Australija. Po procjenama za 2007. grad ima 1,554,769 stanovnika, što ga čini četvrtim gradom po veličini u Australiji.

Kulturne znamenitosti

U središtu grada je sklop zgrada nazvan Perthski centar kulture s mnogo muzeja, galerija i knjižnica. Zanimljiv je Pomorski muzej u Fremantleu izgrađen u modernom stilu. Moderna građevina Burswood Entertainment Complex je centar zabave s restoranima, barovima i kockarnicama. Najstarija zgrada u gradu je Okrugla kuća (Round House) sagrađena 1830. godine. Grad ima mnogo parkova od kojih je najznačajniji Kings Park, a poznata je i gradska plaža. Značajna je anglikanska katedrala sv. Jurja. Glavna ulica se zov St. George's Terrace i vodi kroz poslovni centar s mnogim neboderima.

Povijest Pertha

Prvi naseljenici na prostoru današnjeg Pertha su bili australski Aboridjini (narod Noongar) koji su došli oko 40.000 god. pr.Kr. Bavili su se lovom i skupljanjem plodova. Prvi Europljanin koji je došao na obalu Pertha je bio nizozemski pomorac Willem de Vlamingh 1697. godine. Britanski kapetan James Stirling je 1827. istražio prostor ušća rijeke Swan. Grad je osnovao 11. lipnja 1829.g. James Stirling kao političko središte slobodne naseljeničke kolonije, Swan River Colony. Od tog vremena do danas je grad ostao sjedište vlade Zapadne Australije. Perth je bio prva europska naseobina na zapadnoj obali Australije. Osnovali su ga 1829. engleski kolonisti koji su osnovali koloniju Swan River Colony. Grad je nazvan prema gradu Perthu u Škotskoj koji je bio rodni grad britanskog državnog tajnika za kolonije Georgea Murraya. Odmah nakon osnutka je došlo do sukoba između Aboridjina i britanskih naseljenika. Kraljica Viktorija je 1856. Perthu dala status grada. Nakon referenduma održanog 1900. je kolonija Zapadna Australija 1901. postala dio novostvorene Australske Federacije. Zapadna Australija se priključila ostatku Australije tek nakon što je obećana izgradnja željezničke pruge do Pertha i Perth se razvijao kao jedini veći grad na rijetko naseljenom zapadu Australije. Grad se jače razvija nakon otkrića rudnih bogatstava u Zapadnoj Australiji jer postaje glavni industrijski centar za njihovu preradu i izvoz. U Perth su dolazili doseljenici iz raznih europskih naroda, tako da ima šaroliku etničku strukturu. Najviše ima doseljenika iz Engleske, Škotske, Irske i Italije, Hrvatske, itd.

Hrvati u Perthu

Perth je u Australiji jedno od tri glavna odredišta hrvatskih iseljenika uz Sydney i Melbourne. Dok u Sydneyu i Melbournu više prevladavaju noviji štokavci iz Bosne i Hrvatske, u Perthu su takvi štokavci tek manji dio, a ino su većinom dialektalni Hrvati. Od dvadesetak tisuća doseljenih Hrvata u tom gradu su oko polovice kajkavci iz sjeverne Hrvatske ponajviše iz Medjimurja, dok su ostali uglavnom čakavci iz Dalmacije. Stoga je osim našeg Čakovca, daleki prekomorski Perth druga najveća aglomeracija kajkavskih Medjimuraca u svijetu, kao i drugo najveće naselje prekomorskih kajkavaca nakon najbrojnijega Kansas Cityja (kajkavsko predgradje Strawberry Hill). Naši su iseljenici u Perthu bili raznolikih zanimanja, a glede kulture su npr. od 1934. osnovali Obrtnu školu, pa od 1940. Tamuraški zbor "Dalmacija" i Pjevački kazališni zbor, pa od 1932. tu izdaju i hrvatski list "Dom i svijet". Kao i većina australskih Hrvata, tako su i ovi u Perthu uglavnom domoljubno usmjereni i bar dijelom antijugoslavenski.

Vanjske sveze

• Službena stranica grada Perth
• Turistička organizacija
• Interactive Panorama: Perth

Poveznice

• Australija i Hrvati
• Kansas i kajkavci
• Dialektalni gradovi
• Čakavska diaspora
• Kajkavska diaspora
• Hrvati Europske Unije
• Države na kajkavici
• Države na čakavici
• Medjimorje
• Kajkavica

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license mostly from Chakavian WikiSlavia and Wikinfo.