Konavli (Konavlje)

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Konavli (starohrvatski naziv u jekavskoj čakavici; srbo-štokavski Konavlje, jugo-hibrid: Konavle) su krajnji jugoistočni dio Republike Hrvatske uz tromedju BiH i Crne Gore. To je najjužnija općina u Hrvatskoj i nalazi se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U sastavu općine su 32 naselja (stanje 2006): Brotnice, Cavtat, Čilipi, Duba Konavoska, Dubravka, Dunave, Drvenik, Đurinići, Gabrile, Gruda, Jesenice, Komaji, Kuna Konavoska, Lovorno, Ljuta, Mihanići, Mikulići, Močići, Molunat, Obod, Pavlje Brdo, Pločice, Poljice, Popovići, Pridvorje, Radovčići, Stravča, Šilješki, Uskoplje, Vitaljina, Vodovađa, Zastolje, Zvekovica. Spomenici i znamenitosti: Sokolgrad, Franjevački samostan, Mauzolej obitelji Račić, Stećki, Kominate, Kuća Vlaha Bukovca, Zbirka Baltazara Bogišića i Pinakoteka Crkve sv. Nikole.

Abstract

Konavli (or Konavlje) is a coastal valley and municipality located southeast of Dubrovnik, in the southernmost end of Croatia. It is an administrative part of the Dubrovnik-Neretva County and forms a municipality with its center at Gruda with a total population of 8,250 people (2001) split in 32 villages, in which 96.5% are Croats. Even though considerably damaged during the Croatian War of Independence, Konavli maintain its status as one of the wealthiest counties in all of Croatia, consistently ranking amongst the ten richest counties. Konavli is a narrow field located between Mt. Sniježnica and the Adriatic Sea, spanning the area from the coastal town of Cavtat to the Montenegrin border at Prevlaka. The largest settlement is port Cavtat; other than Cavtat, only the southernmost village of Molunat is located on the coast, while the other 30 villages are in the hinterland valley. The Sniježnica peak at 1234 meters of altitude is the highest point of the Dubrovnik-Neretva County and village of Kuna with its 700 m altitude is the highest village in the county.

Zemljopis Konavala

Konavli su smješteni na krajnjem jugoistoku Republike Hrvatske, pa graniče najviše s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom (25 km). Sjedište općine je u Cavtatu. Konavosko polje se prostire od sela Oboda kod Cavtata do uske jaruge koja zatvara plodno polje na jugoistoku i povezuje ga sa Sutorinom. Cijelo polje se pruža paralelno s jadranskom obalom od koje ga dijeli niži primorski greben Donja Gora, dok ga od zaleđa odvaja viši greben Konavoske Sniježnice, visoke 1234m.

  • Donja Gora odvaja Konavosko polje od Jadranskog mora. Prostire se paralelno s morskom obalom u dužini od 33 km. Najviši vrh je Ilijino Brdo sa svojih 561 m nmv., a cijeli greben je brdovit i prekriven tvrdolisnom makijom.
  • Sniježnica Konavoska: Severoistočni rub Konavala i njegovu granicu spram unutrašnjosti tvori viši krševiti gorski greben Sniježnice. Njen najviši vrh je Sv. Ilija (1234 m) s kojega se pruža lijepi pogled na Boku Kotorsku, otoke Mljet i Lastovo, te gradove Dubrovnik i Cavtat.
  • Ponornica Ljuta: Iznad sela Ljuta na južnom podnožju Sniježnice, iz strme stene izvire obilni potok Ljuta. U njega se na njegovom putu na severozapad ulijeva veći broj potočića, npr. Dugi Potok i Kopačica. Južnije od sela Oboda rječica Ljuta ponire u kraškom terenu. Ona ponovo izbija u obalnoj špilji Jazovi ispod sela Popovići, gdje ulazi u Jadransko more.

Sniježnica Konavoska

Sniježnica Konavoska ili dubrovačka Sniježnica (latin. Mons Cadmeus, grč. Kadmeos Oros) je najjužniji gorski greben u Hrvatskoj. To je zapadni ogranak visokog Orjena koji se duž dalmatinsko-hercegovačke granice pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini do 52 km, između Dubrovačkog primorja i Popovog polja u zaledju Hercegovine. Zapadna granica prama nižem gorju Žaba (planina, 953 m) kod ušća rijeke Neretve je duboka udolina Orahov Do - Ravno iznad Slanog, a jasna istočna granica prama višem masivu Orjena je sedlo Jablan Do - Grab (839 m) iznad Konavala na dalmatinsko-hercegovačko-crnogorskoj tromeđi. Ovo kraško gorje je uglavnom izgrađeno od mezozojskih vapnenaca i dolomita.

Vrhovi

Srednji i zapadni ogranak Konavoskog gorja duž hercegovačke granice iznad Dubrovnika je niži valoviti greben s desetak vrhova između 800-900m visine. Najviši vrhunci gorskog grebena Sniježnice Konavoske se uzdižu na jugoistoku iznad Konavala: glavni vrh Sveti Ilija (Sniježnica) 1234 m iznad Kune Konavoske, a istočnije su još Velji vrh 1156 m, Kosmać 1046 m i najistočniji Štedar 1165 m uz crnogorsko-hercegovačku tromeđu. Jugoistočno od same Sniježnice, iznad Konavala i Molunta duž crnogorske granice još je posebni brdski greben Bjelotina s najvišim vrhom Katunica 1125m, što je već jugozapadni ogranak višeg Orjena (1894 m) u zaleđu. Dio tih područja Sniježnice i Bjelotine je nakon nedavnog rata još uvijek miniran i opasan.

Biljni pokrov

Niže primorske padine na jugu Sniježnice prekrivaju tvrdolisne makije u mozaiku s borovim šumama koje su od nedavnog rata do danas uzastopno stradale u nizu požara. Gornji greben i niže vrhove većinom pokrivaju niže šikare crnograba (Ostrya carpinifolia), a u gorskim ponikvama i klancima su manje šumice balkanskog javora-gluhača (Acer obtusatum). Oko najviših istočnih vrhova Sniježnice ima i visokih šuma hrasta sladuna (Quercus farnetto) koje su takodjer dijelom izgorjele, a na najistočnijem vrhu Štedar je u Hrvatskoj jedino nalazište malobrojnog bora munjika (Pinus heldreichii), koji inače obilno raste na susjednom Orjenu.

Brdska naselja

Zbog povoljne južne klime, padine toga gorskog lanca su naseljene do nekih 700m visine. Važnija visinska naselja uz Sniježnicu su na južnoj padini Kuna Konavoska i na istočnoj visoravni selo Duba, a u podnožju na jugozapadu najveće naselje je obalni gradić Cavtat. Gorski greben sadašnje Sniježnice povrh antičkog grada Epidaura (Cavtata) bio je već u ono doba poznat pod imenom Mons Cadmeus (Kadmeos Oros) i služio je ranim moreplovcima za prirodnu orjentaciju pri plovidbi iz Otrantskih vrata za Dalmaciju.

Povijest Konavala

Konavosko polje bilo je poznato već od antičkog doba pod latinskim imenom Vallis Harmoniae. U doba rimske vlasti se na zapadnom rubu Konavala nalazio grad Epidaurus blizu današnjeg Cavtata, koji je nestao tokom slavenskog naseljavanja. Rimljani su za opskrbu toga grada vodom izgradili veliki sustav vodovodnih kanala koji su išli preko današnjeg Konavoskog polja, a kod sela Vodovadje i sada se vide ostatci toga rimskog vodovoda. Pretpostavlja se da je cijelo Konavosko polje potom dobilo ime po tim kanalima: latinski Canali > čakavski Konavli > štokavski Konavle (> Konavlje). Početkom 15. st. Konavli su sastavu Bosne i u rukama moćnih hercegovačkih feudalaca, i to istočni dio pod Sandaljom Hranićem, a zapadni uključivo Cavtat i Obod, pod braćom Petrom i Radoslavom Pavlović. Intezivnim pregovorima i diplomacijom Dubrovačka Republika 24.6.1419. kupuje istočni dio od Sandalja Hranića, a nakon osam godina od 31.12.1426. i zapadni dio od Radoslava Pavlovića.

Gradjevine

Naselja u Konavlima do danas su zadržala izgled tradicijske kamene arhitekture koja govori o odnjegovanosti svih segmenata života, kulturi stanovanja, kulturi obrade zemlje i poštivanju tradicijskih zasada i osjećaja pripadnosti prostornom ambijentu Konavala. Brojne su nekropole stećaka u Konavoskim brdima, Gabrilima, Mihanićima i Dunavama, od kojih se najljepšim smatra stećak u Brotnicama na groblju crkve Sv.Tome. Turistički itinerer kroz Gornju Bandu Konavala dotiče zaselke monumentalne zadružne arhitekture npr. Miljanići u Uskoplju, a u ovom rubnom području ističe se spomenik Sokolgrad, strateški vrlo važna srednjovjeka utvrda smještena u brdskom prijevoju prama hercegovačkom zaleđu. Čilipi su kulturni centar Konavala, poznati po svojim nedjeljnim folklornim priredbama, na kojima se turisti mogu upoznati s konavoskim tradicijama i uživati u čuvenoj konavoskoj narodnoj nošnji i konavoskom vezu.

Franjevački samostan sa crkvom Sv.Vlaha u Pridvorju, najveća je građevina javne, svjetovne, vjerske i upravne namjene Dubrovačke Republike u Konavlima. Mijo Šiša Konavljanjin svojim radovima izloženim u galeriji u Mihanićima nastoji iz zaborava otrgnuti autentične konavoske krajolike i slike iz života konavoskog puka. U toploj atmosferi urbane cjeline stare jezgre Cavtata ističe se kuća Vlaha Bukovca, muzej ambijetalnog gradskog prostora, atelje i galerija umjetnina najznačajnijeg hrvatskog slikara akademskog realizma. Mauzolej obitelji Račić, na groblju Sv.Roka u Cavatu je remekdjelo poznatog kipara Ivana Meštrovića. Knežev dvor uz samu cavtatsku rivu je palača iz 16. st., nekoć sjedište dubrovačkog kneza, a danas je to galerija i zbirka umjetnina zaklade Baltazara Bogišića, pravnika i pisca iz 19. st. Pinakoteka župne crkve Sv.Nikole čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz stoljeća.

Naselja i pučanstvo

Po rubu polja tj. na obroncima Sniježnice i Donje Gore nalazi se veći broj sela, koja su se donedavna mogla pohvaliti iznimnom narodnom nošnjom. Tijekom zime i proljeća potoci nabujaju i sliju se u dolinu koja tada zbog poplave naliči na jezero. Zbog tih poplava u samom Konavoskom polju nema naselja, već su ona izmeštena uz brdske obronke. Plodno zemljište polja privuklo je veći broj stanovnika u ovaj kraj, zbog čega se Konavli odavna smatraju jednom od najnaseljenijih oblasti na jadranskom primorju (rimska Vallis Harmoniae). Najveće naselje u Konavoskom polju je Gruda, u čijoj je blizini na oko 3km turistički aerodrom dubrovačke riviere. Iz Grude počinje uspon preko Kune Konavoske na najviši vrh, Konavosku Sniježnicu 1234m

Po najnovijem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Konavli imala je 8.250 stanovnika, raspoređenih u 32 naselja: Brotnice - 34, Cavtat - 2.015, Čilipi - 856, Drvenik - 70, Duba Konavoska - 75, Dubravka - 265, Dunave - 173, Đurinići - 110, Gabrili - 160, Gruda - 753, Jasenice - 22, Komaji - 284, Kuna Konavoska - 30, Lovorno - 160, Ljuta - 192, Mihanići - 106, Mikulići - 105, Močići - 381, Molunat - 217, Palje Brdo - 150, Pločice - 95, Poljice - 81, Popovići - 249, Pridvorje - 255, Radovčići - 228, Stravča - 57, Šilješki - 24, Uskoplje - 124, Vitaljina - 242, Vodovadja - 212, Zastolje - 143 i Zvekovica - 400. Od osamostaljenja na svim lokalnim izborima HDZ je imao većinu u poglavarstvu. Naobrazba: U Konavlima trenutno djeluju dvije osnovne škole, u Grudi i Cavtatu, s nizom područnih škola. Stanovništvo srednju školu polazi uglavnom u Dubrovniku i na fakultetima u Hrvatskoj.

Gospodarstvo

Gospodarstvo je tradicijski utemeljeno na poljodjelstvu, ali se pučanstvo novijim razvitkom uglavnom oslonilo na turizam (hoteli) i promet (Zračna luka Dubrovnik, Čilipi). Zračna luka donesla je velike mogućnosti mlađoj populaciji Konavala, ali se zbog toga velika većina ljudi odrekla tradicijskog obrađivanja polja. Od poljodjelskih kultura se uzgaja pretežno vinova loza te sve vrste voća i povrća. Zbog plodne zemlje, povoljnih klimatskih uvjeta i obilja vode Konavosko je polje bilo glavna opskrba poljoprivrednim dobrima u Dubrovačkoj republici.

Šport

Najpoznatiji sportši iz Konavala su vaterpolisti. Većina njih je svoju karijeru započela u VK Cavtat, a nastavila u dubrovačkom VK Jug. Luko Vezilic i Goran Sunko su sudjelovali u osvajanju trofeja Kupa prvaka 1980. godine. Isti dvojac na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980.g.osvaja srebro. Goran Sunko sudjeluje u osvajanju zlatnog odličja u Los Angelesu 1984. godine. Serija uspjeha se nastavlja i 1986 kada Sunko kao kapetan, na Svjetskom prvenstvu 1986. godine u Španjolskoj, podiže pobjednički pokal. Na Olimpijskim igrama u Atlanti 1996.g. Jugaš Maro Balić osvaja srebrenu medalju - prvo odličje za Hrvatsku na jednom velikom natjecanju. Zvonimir Deranja je najpoznatiji nogometaš iz Konavala. Nastupao je za prvoligaša iz Splita NK Hajduk i mladu reprezentaciju.

Poznate osobe

  • Vlaho Bukovac - hrvatski slikar
  • Frano Supilo - hrvatski novinar i publicist
  • Miho Klaić - hrvatski političar
  • Baltazar Bogišić - pravnik
  • Tereza Kesovija - hrvatska pjevačica
  • Niko Pulić - automobilistički as

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license from Chakavian WikiSlavia and Wikinfo.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Konavli_(Konavlje)&oldid=35793"