Mali Medvjed (Mala Kola)

Mali Medvjed ili Mala Kola (latin. Ursa Minor, kajkav. Mali Vos, obalno-čakav. Mićekâri, otočno-bodul. Tohôrje): - To je najsjevernije polarno zviježđe vidljivo samo iz sjeverne zemaljske polutke, koje kod nas nikada ne zalazi iza obzorja. Njegova glavna i najpoznatija zvijezda je Sjevernjača ili medjunarodno Polaris (kod nas na otocima pomorsko-čakavski: Tohôrnica).

Opis zviježđa

Mali Medvjed (lat. Ursa Minor) je najsjevernije od 88 sadanjih i 48 Ptolomejevih izvornih zviježdja, vidljivo samo na sjevernoj zemaljskoj polutki. Najpoznatije je po tomu što se na vrhu "repa" Malog Medvjeda nalazi zvijezda Sjevernjača (Polaris), u novijim stoljećima kao glavni nebeski orientir za smjer sjevera. U sjevernohrvatskom pučkom zvjezdoznanstvu kod kopnenih štokavaca, lik koji tvori njegove glavne zvijezde se još naziva 'Mala kola'.

Mali Medvjed (lat. Ursa Minor) je najsjevernije od poznatih zviježđa na severnoj nebeskoj polutki. Ovo zviježdje je na našem području cirkumpolarno tj. cijele godine ne zalazi za obzorje zbog svoje blizine sjevernomu nebeskom polu. Najsjajnija (alfa) pripadna zvijezda je Polaris ili Sjevernjača (čakav. Tohôrnica). Mali Medvjed je vgećinom zaokružen susjednim izduženim zviježdjem Zmaj (Draco), koje ga razdvaja od Velikog Medvjeda.

Ime i tradicije

Po starogrčkoj mitologiji je Zeus silovao Kallisto, koja je nakon toga rodila sina Arkasa, ali je Zeusova partnerica Hera iz ljubomore pretvorila Kallisto u medvjeda. Kasnije je odrasli Arkas u lovu htio ubiti vlastitu majku u medvjedjem liku. Zeus je to spriečio time, što je i Arkasa pretvorio u manjeg medvjedića. Nakon toga je Zeus majku Kallisto (= Veliki Medvjed) i sina Arkasa (= Mali Medvjed) uzdigao kao zviježdja na nebeski svod.

Naš noviji službeni naziv toga najsjevernijeg zvieždja je zapravo prievodni kalk iz medjunarodnoga latinskog Ursa Minor. Naš štokavski naziv u Bosni i Slavoniji je "Mala Kola", pa u Zagorju i oko Zagreba kajkavska istoznačnica "Mali Vos", a južnije uz Jadran je sličan čakavsko-romanski kalk "Mićeâri". Posve je osobiti i arhaičan čakavsko-bodulski naziv na jadranskim otocima (npr. na Kvarneru): Tohorje, koji je izvorno gotsko-skandinavskog izkona, nastao od pragermanskog boga-gromovnika Thor.

Glavne zviezde

Niže se poredbeno pobliže navode medjunarodna (izvorno arabska) i naša čakavska imena za par glavnih zvijezda u Malom Medvjedu:

Sjevernjača (Polaris)

Glavna i najsjajnija zvijezda (alpha Ursae Minoris) u Malom Medvjedu je Sjevernjača ili medjunarodno latin. Polaris (grč. Cynosura, kajk. Severnica, ikav. Sivernjača, otočno-čakav. Tohôrnica). Sjevernjača je od Sunca udaljena oko 430 svjetlosnih godina, izgleda kao nepomična na sjevernom nebeskom polu i ima prividnu magnitudu 1,9. Promjenjivi sjaj Sjevernjače se mijenja u ciklusima oko 4 naših dana.

Oko nje kruže još četiri zviezde: dvije najbliže zvijezde su na udaljenosti od 18 AJ (UMi Ab) i 2400 AJ (UMi B). UMi B, poznata još kao Polaris B, lako je vidljiva i malim amaterskim teleskopom. To je trojni zvjezdani sustav udaljen od Zemlje približno 430 svjetlosnih godina. Sjevernjača Aa žuti je div tpa cefeida mase oko 6 puta veće od Sunčeve, oko 46 puta većega promjera, 2200 puta većega sjaja i površinske temperature oko 7.200 K (6.927°C). Sjevernjača B može se uočiti i s pomoću manjega teleskopa, a Sjevernjača Ab prvi je puta snimljena 2006. s pomoću Hubbleova svemirskog teleskopa.

Kochab (Mićekòlo)

Nakon najsvjetlije poznate Polare, druga jača zviezda na suprotnoj južnijoj strani u Malom Medvjedu još je Kochab (β Ursae Minoris), ili kod nas otočno-čakavski na Kvarneru nazvana Mićekòlo, a južnije u Dalmaciji kao Karjolica. Službeni medjunarodni naziv ove zviezde je semitskog izkona u značenju 'zviezda'.

Zbog prividnog pomicanja nebeskog pola, prije Sjevernjače tj. u antičko doba oko Krista je Kochab bila najsjevernija polarna zviezda. Kochab ima prividnu magnitudu 2,08 i od Sunca je udaljena oko 131 svjetlosnih godina. Kochab je inače divovska narančasta zviezda, po sjaju 130 puta jača od našeg Sunca i obsegom 42 puta veća. Oko Kochaba kruži divovski planet preko 6 puta veći od Jupitera.

Ine pripadne zviezde

Od inih zviezda u Malom Medvjedu su još značajne npr. dvojne zvijezde Gamma UMi i 5 UMi, ter takodjer promjenljive zvijezde Alpha UMi i Epsilon UMi, itd.

Meteorski rojevi

Iz zvieždja Malog Medvjeda noćnim nebom povremeno još izlijeću i meteorski rojevi, poznati pod nazivima Ursidi i Leonidi.

Summary

Ursa Minor: - A condensed survey of this northernmost constellation, its astronomical and cultural properties, and of its main stars is given. It is interesting that Adriatic islanders had traditional specific names for its both main stars, and an old nautical name for the entire constellation meaning "nordstars". Ursa Minor is often called the Little Bear or the Little Dipper. Just like the related constellation Ursa Major, or the Big Bear or Big Dipper, it seems to have a long handle leading to a cup or ladle. The end of the handle is the the North Star, called Polaris.

The ancient astronomer Ptolemy included Ursa Minor in his list of 48 constellations. It is now one of the 88 modern constellations. Ursa Minor is special because it includes the north celestial pole. However, this will change after several hundred years because the Earth will change the direction of its axis. That movement is called precession.

Vanjske sveze

• Photographic Guide to the Constellations: Ursa Minor
• The Origin of the Greek Constellations
• Star Tales – Ursa Minor

Poveznice

• Sjeverna polarna zviežđa
• Kajkavska kozmogonia
• Čakavsko zvizdoslovje
• Maglice (pirge, matje)
• Vejske legende
• Veliki Medvjed

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license almost from Croatian Wikinfo and Chakavian WikiSlavia.

---