Svima koji vole hrvatski

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

SVIMA KOJI VOLE HRVATSKI! (prof. Marijan Krmpotić, Zagreb)

Izbornim porazom Vlade desnog centra zbog nesloge Hrvata i odlukom moćnika izvana koji hoće podložnu Hrvatsku u zapadnobalkanskom regionu radi svojih geostrategijskih probitaka - dobili smo u Hrvatskoj poslušnu ljevičarsku Vladu. Nu, kako se u nas ljevičarstvo izcrpljuje uvijek u protuhrvatskoj djelatnosti i u jugoslavenskoj ideologiji, u toj smo ljevičarskoj Vladi dobili i pola tuceta ministara srbske nacionalnosti i isto toliko odnarođenih janjičara – jerbo tuđinci uvijek unajme domaće janjičare koji posao za njih obave bolje od njih samih.

Ostavši poraženi u oružanoj agresiji, Srbi odtada hoće u Hrvatskoj "unutarnjom" agresijom ('Memorandum 2') povratiti sve ono što su porazom u vanjskoj oružanoj agresiji na Hrvatsku – izgubili. Dakako, i hrvatski jezik našao se pod udarom unutarnje agresije svesrbstva, pa nakon izborne pobjede lijeve koalicije nismo dugo morati čekati da i hrvatski Školski pravopis (HŠP2005) zahvati dekroatizacija (razhrva ivanje) ter da pravopis u nas bude opet službeno prebačen na srbskohrvatsko jezično srbovanje kano u Jugovini, budući da jugovići hrvatski ne znaju pravo govoriti, a kamoli pisati.

Kada je 2005. godine objavljeno 5. izdanje Babić-Ham-Moguševa Hrvatskog pravopisa i od istih auktora Hrvatskog školskog pravopisa, u kojima se ukidaju dvostrukosti koje su ušle u hrvatski jezik i pravopis iz srbskog jezika – javnici svesrbstva udarili su u medijsku dreku, zapomagajući poput svesrbina praksisovca Milana Kangrge: "Priznajte, pravopisno se vraćamo u NDH! Nestor svesrbstva u nas profesor na Zagrebačkom sveučilištu Milorad Pupovac, predsjednik SDSS -a i Srbskog narodnog vijeća, ter zastupnik srbske manjine u Hrvatskom saboru - na svoj popis 5 najštetnijih i najgorih knjiga objavljenih u RH 2005. godine stavio je ove knjige:1./ Nenad Ivanković: Ratnik – pustolov i general; 2./ Ivan Aralica: "Ambra"; 3./ Dubravko Jelčić: "100 mračnih godina; 4./ Zdravko Tomac; 'sve knjige zadjih godina' i 5./ Babić-Ham-Moguš Hrvatski pravopis 5. izdanje. Popis najštetnijih knjiga za g. Milorada Pupovca objavljen je u tjedniku Globus, u Katoličkom tjedniku 10. srpnja 2005. i u Hrvatskom Slovu 29.7.2005.

Stoga nije za čuditi se da je po dolazku na vlast predsjednik lijeve Vlade g. Zoran Milanović odmah pristupio dekroatizaciji hrvatskog pravopisa i za to zadužio nakladnika g. Slavka Goldsteina pošto ga je imenovao svojim savjetnikom za izradu razhrvaćenog pravopisa. G. Goldstein je razgovor o tom svom razhrvaćenom pravopisu s jugoslavenskom novinaricom Jelenom Lovrić u Globusu 16.3.2012. zaključio riječima:Polazim od načela da je jeziku krajnji sudac javni govornik , a ne samo struka. Pravopis je ono što stvori javni govornik , t.j. narod". Koji narod? Tko danas piše kako govori? Pa i ministrica vanjskih poslova lijeve Vlade gđa Pusić govori: [staf, ustaf ], a piše: stav, ustav, itd. Tom izjavom nadrijezičar Slavko Goldstein potvrđuje da ne razlikuje pravogovor od pravopisa. Svejedno, godinu dana kasnije u Večernjem listu 23. veljače 2013. najavljen je službeno razhrvaćeni Goldsteinov pravopis. Milanovićev ministar prosvjete, lijevi doktorolog Željko Jovanović, Srbin iz Bosne, naziva ga "novim", iako takvim pravopisom pišu Srbi u Republici Srbskoj, a u Hrvatskoj posrbljeni Vlaji/Vlasi i zagrebački dnevni tisak u vlasničtvu tuđinskog kapitala - već 20 godina. Nije to nikakav "novi" pravopis, već jedan od onih starih pravopisa (imamo ih već oko 2 tuceta) natražnjaka koji po Jugoslavenskom standardu čini uztupke jezičnom srbskom unitarizmu protiv kojega prosvjedujemo svi mi koji hrvatski normiramo prema izvanvukovskoj okomici - samo što u medijima blokiranim po lijevim jugonatražnjacima od HTV pa dalje, za nas koji hrvatski izgrađujemo kano samostalan jezik nema mjesta u medijima.

Kako je materinski jezik lijevog ministra prosvjete Željka Jovanovića – jezik njegove srbske majke, odmah je promijenio ime svog ministarstva u Ministarstvo SPORTA (žulja ga ŠPORT), pa se pohvalil da se i on bavio sportom: "dizao je TEGOVE" (žuljaju ga UTEZI)(sic!). Za njim se poveo i ministar srboljevičar Ranko Ostojić koji je za sebe imenovao Ministarstvo zdravlja (žulja ga zdravstva) a sad bi htio još i zagrebačkim gradonačelnikom biti! Kako im u razhrvaćivanju hrvatskog pravopisa i jezika ne bi smetalo Vijeće za normu hrvatskog standardnog jezika akademika Katičića, Željko Jova-nović ga je ukinuo, a "Institutu za hrvatski jezik, poslije političke čistke nepoćudnih, preimenovao u Institut za jezik". Koji jezik? Doista, ne smijemo dopustiti, kako je prije 10 godina 12. 5.2002. za Glas Koncila rekla ugledna lingvistica, povjestničarka hrvatskog jezika i pravopisa i urednica u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža gospođa Nataša Ban za Slavka Goldsteina: »Nedopustivo je da danas u Hrvatskoj pravopisnu i jezičnu politiku vodi integralni jugoslaven i politikanstvu sklon zagrebački nakladnik«.

Ne, ne ćemo dopustiti da nam integralni jugoslaveni i agresivni svesrbi preko koljena opet prelome hrvatsku pravopisnu tradiciju koja se već cijelo stoljeće odupire srbskim jezikoslovno-političkim pritiscima. Prepričati ćemo stoga naputak kako nam valja pisati, koji je ostavio u naslijeđe vrstni hrvatski rječničar isusovac Dragutin A. Parčić (1832.-1902.), da bismo hrvatski pravopis sačuvali i za našu djecu: "U školske se knjige hoće uvesti nekakovo nejasno i klimavo načelo piši kako govoriš. Ja se ne držim tog pravila. Ja sam osvjedočen da je bolje ovo drugo piši za oko, a govori za uho. U tome me bodri primjer kako se danas služe svi izobraženi narodi u pisanju svog jezika. Ja se dakle držim ponajveć etimoložkog pravopisa, udešena prema umjerenoj fonetici. I mi ćemo se u našem pisanju držati ponajveć korijenskog pravopisa umjereno udešena prema izgovoru. Hrvatskog školskog pravopisa (HŠK2005) kojim se ukidaju dvostrukosti koje su ušle u hrvatski jezik i pravopis iz srbskog jezika, a koji je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo i preporučilo za uporabu u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske rješenjem klasa: 602-09/05-01/007, ur. broj 533-12-05-02. od 16. veljače 2005.

Pristup

PRISTUP: Kako je s lingvističkog stanovišta pisanje '-ie' zapravo više izgovorno negoli tvorbeno, možemo refleks 'jata' pisati dvoslovno '-ie-', kako se pisalo u prošlom stoljeću i troslovno '-ije-' kako se danas piše, jerbo, hrvatski je jezik jekavskog (iekavskog) izgovora, pa riječi u kojima pišemo '-ije-', na pr.: mlijeko bijel, lijep, vrijeme itd., u hrvatskom izgovaramo: [mljeko, bjel, ljep, vrjeme], itd. budući da po pravilu korienskog (etimologijskog) pravopisa riječi pišemo za oko, a izgovaramo za uho, zato je pisanje '-ie-' fakultativno. Dakle, sve riječi koje se po Hrvatskom školskom pravopisu, (dalje: HŠP2005) pišu s '-ije-', pišu se i po HKP s '-ije-' – razlike nema.

  • - 1./ Po HKP i po HŠP205 nema izpadanja suglasnika u imenica koje završavaju na -dac, -dak, -tac, -tak, -tka; : na pr.gubitak>gubitci;.metak>-metci, letak-letci, napitak-napitci, očevidac>očevidci; redak> redci; zadatak> zadatci, itd..
  • - 2./ Po HKP i po HŠP2005 pišemo pokriveno rkada morfemske granice nema; na pr :bezgrješan, grjehota, pogrješka, ogrjev, krjepost, odstrjel, uvrjeda, vrjedniji vrjednoća, itd.  Sve su takove riječi s pokrivenim r upisane u Pravopisni rječniku HŠP2005 str. 81.
  • - 3./ U HKP i u HŠP2005 nema glagola "nehtjeti", nego samo glagol "htjeti", u niječnom obliku, pa moramo pisati: ne ću, ne ćeš, ne će, ne ćemo, ne ćete..
  • - 4./ U HKP nema slova dž izim u tuđicama (džemper, džem); pa pišemo:. kamionist, filmaš i jednačba;lučba (kemija); naručba; predočba; promičba; srčba; svjedočba; učbenik; uručba;
  • - 5./ Po HŠP rabe se samo pridjevi na „-ski“, npr. asimilacijski, intergracijski, mutacijski, organizacijski, tradicijski, itd.
  • - 6./ Po HKP držimo se etimologijskog pisanja suglasničkih skupina, t.j. riječima ostaju njihovi korijenski suglasnici, pa zato i pravopis zovemo korijenskim ili morfonologijskim: napr. Hrvat >Hrvatska; Srbin > srbski; Zagreb >Zagrebčanka; Rab>Rabska plovidba; vrabac>vrabca; rob>robski; čast>častnik; čin>činbenik; opaziti>opazka; stan>stanbeni; težak>težkoča; OPREZ: po HŠP2005 te su riječi još pisane izgovornim vukopisom.
  • - 7./ Po HKP imenice s dočetkom "-tvo" u pismu ostavljaju osnovne glasove "č" i "ž" koji su postali od "c-k", ili "g-z", na pr.: samačtvo; doušničtvo; družtvo; junačtvo; pjesničtvo; vitežtvo, seljačtvo, stanovničtvo, radničtvo, razsipničtvo, itd.
  • - 8./ Po HKP pridjevi na "-ki" u pismu osnovne glasove "z,ć,ž" koji su postali od "c-k", "g-z", na pr.: kavkazki, vitežki, mužki, samački, vražki, Pažki (od Pag), itd.
  • - 9./ UPOZORBA: Po HKP suglasnici u predmetcima ostaju nepromijenjeni u složenicama; na pr. pod + hodnik. hrv. = podhodnik; ne = pothodnik; itd.
    • ab – absolutan, absolvent, absorbirati, abstraktan, absurd, absurdan;
    • ad – adherentan, adhezija, , adhortacija;
    • bez – bezcarinski, bezćutan, bezplatan, bezznačajan bezvučan;
    • iz – izcuriti, izčekivati, izhod, izključiti, iztrjebiti, iztok;
    • nad –nadkoljenica, nadkriti, nadpis, nadporučnik, nadprosječan;
    • nuz – nuzpojava, nuzproizvod, nuzprostorija,nuzzanimanje, nuzzarada:
    • ob – občarati, obći, obćina, obhodnja, obkoliti, obkopari, obseg, obširan, obtrčati;
    • od – odhod, odhrvati se, odhraniti, odkad, odkos, odkriće, Odkupteilj.odpečatiti;
    • pod – podhodnik, podkoljenica, podkopati, podkralj, podkriepiti, podpredsjednik, podkrovlje, podpisati, podtajnik, podtekst, izpodprosjeka;
    • pred – predpotopni, predšastnik, predteča;
    • raz – razcijepiti, razkol, razprava, razširiti, razsuti, raztava, razširiti,;
    • sub – substantiv, substitucija, substrat, subtropski;
    • uz – uzhit, Uzkrs, uzkršnji, uzpinjača, uzšetati se, uztrajan;
  • -10./ OPAZKA: I za sva ostala načela HKP vrijede pravila iz HŠP205.

Pomnja !

POMNJA! Za obstojnost hrvatskog jezika najbitniji je hrvatski korijenski pravopis, pa nam je osnovni cilj vratiti ga u uporabu, jerbo korijenski je pravopis simbol našeg nacionalnog identiteta kao što su grb i zastava. Mi drugog jezika i pravopisa nemamo. Izgubimo li ga, izgubili smo sebe. A svaka se pismenost mora učiti, pa i hrvatski korijenski pravopis – kako bismo bili hrvatski pismeni. Lako ćemo ga naučiti pišemo li već po HŠP2005. Zatim odmah izbacimo iz složenica nehrvatske predmetke (prefikse) ap-, at- bes-, is-, nat- nus-, op-, ot-, pot-,pret-, ras- muz iz i pišimo ih riječi po načelu br. 10.HKP s ab-, ad-,bez-, iz- nad-, nuz-, ob-, od-, pod-, pred-, raz-, sub-, uz-,kao deset hrvatskih riječi : jednačba; lučba (kemija); naručba; predočba; promičba; srčba; svjedočba; učbenik; uručba; vračbina. Ostala pravopisna načela HKP uče se postupno, pazeći da logično korijenski pišemo suglasničke skupine. Nemojmo se obeshrabriti.

Hrvatski je neuništiv. Svi puti njegova postanka vode ka čakavštini. Hrvatski ima čakavsku temeljnu osnovu s koje počinje proces njegova normiranja i standardizacije još u 16. stoljeću s rječnikom Šibenčanina Fausta Vrančića 1595" i traje do 19. stoljeća, pa je hrvatski visoko normiran izobražen jezik – a to ne može poništiti nikakva ni vanjska ni unutarnja svesrbska agresija, jerbo ne postoji novoštokavska zajednička osnova kao temelj hrvatskoga i srbskoga jezika kako nas lažno obmanjuju vukovci od Bečkog dogovora 1850. A i standardizacija suvremenog srbskog počiva na koncepciji govornog narodnog neizobraženog jeziku i proces normiranja srbskog počinje tek u 19. stoljeću s Vukom Karadžićem na novoštokavštini i izgovornom pravopisu. Hrvati pišite korijenskim pravopisom, korijenski pravopis je naš hrvatski i jedan je jedini.

    • Auktorizirani izvorni članak, unesen dopuštenjem auktora: prof. Marijan Krmpotić, Zagreb

Poveznice

Reference

Authorized original article, inserted and adapted by the permission of prof. Marijan Krmpotić, Zagreb (may be copied and distributed without any changes).

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Svima_koji_vole_hrvatski&oldid=9574"