Višegradska skupina
Višegradska skupina ili Višegradska četvorka (kratica: V4) politički je savez četiri srednjoeuropskih država: Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke, ujedno i članica Europske zajednice i Sjeveroatlantskoga saveza, uspostavljen radi unapređenja međusobne suradnje u vojnim, kulturnim, gospodarskim i energetskim pitanjima te njihove daljnje integracije u Europsku zajednicu[1]. Po kružnom se sustavu, u lipnju svake godine, izmjenjuje država predsjedavateljica.
Osnovana je 15. veljače 1991. godine na konferencijskim sastancima čehoslovačkih, mađarskih i poljskih državnika održanih u sjevernomađarskomu gradu Višegradu. Višegrad je kao mjesto sastanaka namjerno izabran iz povijesnih razloga, kao aluzija na srednjovjekovni Višegradski kongres održan 1335. godine između trojice vladara: češkoga kralja Ivana I. Luksemburškoga, poljskoga kralja Kazimira III. Velikoga i hrvatsko-ugarskoga kralja Karla I. Roberta.
Nakon ukinuća Čehoslovačke 1993. godine, Češka i Slovačka postale su samostalne članice skupine, čime se broj država članica povećao s tri na četiri. Sve su države članice pristupile Europskoj zajednici 1. svibnja 2004. godine.
U drugom desetljeću 21. stoljeća, pojavile su se značajne razlike između država članica skupine i Europske zajednice u pogledu politike potonje, koju se nastojalo nametnuti svim državama članicama Europske zajednice, po društvenim pitanjima kao što su to homoseksualnost, pitanja vezana za spolnost, te po pitanju masovnoga priljeva neeuropskih imigranata. Članice Višegradske skupine suprotstavljaju se takvoj politici[2][3], zbog čega je Europska zajednica protiv njih pripravila niz sankcija.[4]
2022. godine, rat u Ukrajini prouzročio je napetosti unutar Višegradske skupine, pri čemu se Mađarska, pod vodstvom predsjednika vlade Viktora Orbána, usprotivila strožim sankcijama protiv Ruske Federacije, dok Češka, Poljska i Slovačka snažno podupiru Ukrajinu. U studenomu iste godine, češki predsjednik vlade Petr Fiala izjavio je kako „ovo nije najbolje vrijeme za (višegradski) format i mađarska oprečna stajališta značajno utječu na situaciju i kompliciraju je”, a poljski predsjednik vlade Mateusz Morawiecki, unatoč napetostima, istaknuo je važnost opstanka organizacije: „Ne možemo dopustiti raspad Višegradske skupine. To je struktura koja štiti interese naših zemalja od drugih interesnih skupina iz zapadne Europe”.[5]
Republika Hrvatska
Premda nije članica Višegradske skupine, Republika Hrvatska održava dobre bilateralne odnose s njezinim članicama, te je bila dva puta pozvana na pridruživanje organizaciji.
Prvi poziv na pridruživanje dobila je u studenomu 1991. godine, ali je 1992. bio odbijen zbog tadašnje teške geopolitičke i gospodarske situacije, kao i zbog uspostavljanja temeljne infrastrukture pod ratnom ugrozbom. Drugi, ali neslužbeni poziv dobila je 2014. godine, kada je mađarski ministar vanjskih poslova Tibor Navracsics predložio proširenje Višegradske skupine na Republiku Hrvatsku i Sloveniju.[6][7]
Poveznice
Vanjske sveze
Izvori
- ↑ The Bratislava Declaration of the Prime Ministers of the Czech Republic, the Republic of Hungary, the Republic of Poland and the Slovak Republic on the occasion of the 20th anniversary of the Visegrad Group (eng.)
- ↑ BBC: „Polish election: Andrzej Duda says LGBT ‚ideology’ worse than communism” (eng.)
- ↑ Schengen Visa Info: „Hungary, Slovakia, Czech Republic & Poland United Against Migrant Quotas” (eng.)
- ↑ Remix: Dénes Albert: „EU gears up for sanctions against Hungary, Poland” (eng.)
- ↑ Direktno.hr: „Višegradska skupina na velikoj kušnji zbog Orbana: ‚Njegovi su stavovi o Ukrajini provocirajući, otežava nam suradnju’”
- ↑ Narod.hr: Stjepko Vladić: „Zašto se Hrvatska nije pridružila Višegradskoj skupini, u koju je pozvana već 1991. godine?”
- ↑ Sloboda.hr: Stjepko Vladić: „Približava li se Hrvatska Višegradskoj grupi?”
