Slovenija

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Slovenija
Slovenija (barjak).png
Nazivlje i obilježja
Službeni naziv Republika Slovenija
Državna himna „Zdravljica”
Uspostava 25. lipnja 1991.
Zemljopis
Glavni grad Ljubljana
Najveći grad(ovi) Ljubljana, Maribor, Celje, Kranj, Velenje, Kopar
Položaj Srednja Europa
Površina 20.273 km2
Politika
Oblik vlasti Saborska republika
Predsjednik Borut Pahor
Predsjednik vlade Marjan Šarec
Pučanstvo
Pučanstvo 2.089.310 (2019.)
Gustoća 103,1/km2
Službeni jezik Slovenski
Gospodarstvo i promet
Novčana jedinica Euro (100 centi)
Pozivni broj +386
Vremenska zona UTC +1 (+2 ljeti)
Međumrežni nastavak .si
Oznaka vozila SLO

Slovenija je srednjoeuropska država. Glavni državni grad je Ljubljana.

Članica je Europske zajednice, Ujedinjenih naroda, Sjevernoatlantskog saveza, Sredozemne zajednice, OESS-a, WTO-a i OECD-a.

Zemljopis

Slovenija je većinom gorsko-planinska država s izlazom na Jadransko more i nalazi se na prostoru dodira četiriju glavnih europskih zemljopisnih cjelina: Alpa na sjeveru i sjeverozapadu s najvišim vrhom Triglavom (2.864 m), Dinarida na jugu i jugozapadu, Panonske nizine na sjeveroistoku i Sredozemlja na jugozapadu. Glavne rijeke su Sava, Drava, Mura, Soča i Krka, te jezera Bledsko, Bohinjsko i Cerkniško jezero. Zbog svog zemljopisnog položaja ima izrazito prijelaznu klimu: planinsku u Alpama, umjereno kontinentalnu u ravnicama i submediteransku u primorju, što je posljedica pojave morskih i kontinentalnih zračnih masa, a na mjesne klimatske uvjete također utječe velika reljefna raznolikost i visinska fragmentacija površine.

Slovenija graniči s Italijom na zapadu, Austrijom na sjeveru, Mađarskom na sjeveroistoku, i Republikom Hrvatskom na istoku i jugu.

Upravna podjela

Slovenija je podijeljena na 212 općina (občina) kao jedine mjesne samoupravne jedinice, od kojih 11 ima status gradske općine (mestna občina), te na 12 statističkih pokrajina (statistične regije) i 8 povijesnih pokrajina.

  • Statističke pokrajine
  1. Gorenjska
  2. Goriška
  3. Jugovzhodna Slovenija (Jugoistočna Slovenija)
  4. Koroška (Koruška)
  5. Notranjsko-kraška
  6. Obalno-kraška
  7. Osrednjeslovenska (Središnja Slovenija)
  8. Podravska
  9. Pomurska (Pomurje)
  10. Savinjska
  11. Spodnjeposavska (Donjoposavska)
  12. Zasavska (Zasavlje)
  • Povijesne pokrajine
  1. Primorska
    Goriška
    Istra (slovenski dio)
  2. Kranjska
    2a. Gorenjska
    2b. Notranjska
    2c. Dolenjska
  3. Koruška (slovenski dio)
  4. Štajerska (slovenski dio)
  5. Prekmurje

Povijest

Današnji prostor Slovenije je naseljen Slavenima otprilike od 6. stoljeća. U 7. stoljeću je nastala Karantanija, što je 745. godine pripojena Bavarskom Vojvodstvu i zatim Franačkoj, kada je njeno pučanstvo prihvatilo kršćanstvo. U 10. stoljeću je postala dijelom Svetog Rimskog Carstva u sklopu Austrijskog okruga. Veći dio Slovenije je u 14. stoljeću došao pod vlast Habsburgovaca, kasnije ostvarene kao Habsburška Monarhija, kada je bila podijeljena na pokrajine Kranjsku, Gorišku, Štajersku i Korušku, te je s uspostavom Austro-Ugarske 1867. godine pripala austrijskom dijelu monarhije.

Zapadni dio Slovenije je u Prvom svjetskom ratu bio pogođen ratnim sukobima kao istočni dio Talijanskog bojišta. S raspadom Austro-Ugarske 1918. godine, većina Slovenije je bila pridružena Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, i zatim Kraljevini SHS/Jugoslaviji, dok je njen zapadni dio bio pridružen Kraljevini Italiji (→ Rapallski ugovor). Tijekom Drugog svjetskog rata, slovensko ozemlje je bilo podijeljeno između Kraljevine Italije (Ljubljanska pokrajina), Trećeg Reicha i Kraljevine Mađarske (Prekomurje), a slovensko pučanstvo je sudjelovalo u ratu na savezničkoj i osovinskoj strani. Nakon završetka rata, Slovenija je bila poprište brojnih masovnih zločina počinjenih od jugoslavenskih komunista nad zarobljenim vojnicima i civilima. 1945. godine je bila pridružena DF Jugoslaviji kao jedna od njenih sastavnih republika.

Slovenija je na temelju plebiscitne odluke stekla neovisnost od SFR Jugoslavije 25. lipnja 1991. godine, uspješno obranjenu u Desetodnevnom ratu. 2004. godine je postala članicom Sjevernoatlantskog saveza i Europske zajednice.

Politika

Državni poglavar Republike Slovenije je predsjednik, biran na izravnim općim izborima svakih pet godina. Izvršnu vlast ima predsjednik vlade i njegov kabinet ministara. Najviše zakonodavno tijelo Republike Slovenije je dvodomni Slovenski sabor, sastavljen od donjodomnog Državnog sabora (Državni zbor, 90 zastupnika) i gornjodomnog Državnog vijeća (Državni svet, 40 zastupnika). Saborski izbori se održavaju svake četiri godine. Najviše državno sudsko tijelo je Ustavni sud (Ustavno sodišče), čijih devet članova bira Državni sabor na prijedlog predsjednika države.

Slovenija je podijeljena na 8 izbornih jedinica i dvije posebne za izbor zastupnika talijanske i mađarske narodne manjine.

Gospodarstvo

Slovenija je gospodarski vrlo razvijena država i najbolje je razvijena među slavenskim tranzicijskim državama sa starom rudarskom, industrijskom i obrtničkom tradicijom. Poljodjelstvo je od manjeg značaja, s obrađenih 12% površine. U turizmu su značajna primorska ljetovališta Piran, Portorož, Izola, Kopar, Ankaran i Debeli rtič, skijaška središta Maribor, Kranjska gora, Vogel, Kanin i Rogla, te toplice Radenci, Moravske Toplice, Terme Čatež, Terme Dobrna, Lendava, Maribor, Ptuj i Šmarješke Toplice.

Pučanstvo

Po podatcima godišnjeg registra pučanstva iz 2019. godine, Slovenija je imala 2.089.310 pučana.

Po podatcima zadnjeg terenski provedenog popisa pučanstva iz 2002. godine, Slovenija je imala 1.964.036 pučana. Po tom popisu, etničku većinu Slovenije su činili Slovenci (1.631.363 - 83,1%), dok su najveća etnička manjina bili Srbi (38.964 - 2,0%). Od ostalih etničkih/narodnih manjina, bili su zastupljeni Hrvati (35.642 - 1,8%), Bošnjaci/Muslimani (21.542/10.467 - 1,1 %/0,5 %), Bosanci (8.062), Mađari (6.242), Albanci (6.186), Makedonci (3.972), Romi (3.246), Crnogorci (2.686), Talijani (2.258), regionalno opredjeljeni (1.467), Nijemci (499), itd.

Po popisu iz 2002. godine, vjersku većinu Slovenije su činili katolici (57,8%), dok su dvije veće vjerske manjine činili muslimani (2,4%) i pravoslavci (2,3%).

Slučaj „Izbrisani”

Zbog stupanja Zakona o strancima (Zakon o tujcih) na snagu, slovensko Ministarstvo unutarnjih poslova je 26. veljače 1992. godine iz registra pučana sa stalnim prebivalištem izbrisalo 25.671 osoba podrijetlom iz ostalih republika SFR Jugoslavije, što unutar šest mjeseci od državne neovisnosti nisu podnijeli zahtjev za slovenskim državljanstvom, čime su istodobno izgubile društveno-pravni status i njihov boravak u Sloveniji je postao formalno nezakonit. Taj slučaj je 1998. slovenski Ustavni sud proglasio nezakonitim, te je također dospio do Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Slučaj je do danas dijelomice riješen povratkom društveno-pravnog statusa jedanaestero tisućama osobama, dok nije riješeno pitanje ostaloj većini „izbrisanih” načelno zbog toga što su u godinama prije toga napustili Sloveniju.[1]

Poveznice

Izvori