Slovenija

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Slovenija
Slovenija (barjak).png
Nazivi i obilježja
Službeni naziv Republika Slovenija
Državna himna „Zdravljica”
Uspostava 25. lipnja 1991.
Zemljopis
Glavni grad Ljubljana
Najveći grad(ovi) Ljubljana, Maribor, Celje,
Kranj, Velenje, Kopar
Položaj Srednja Europa
Površina 20.273 km2
Politički sustav
Oblik vlasti Parlamentarna republika
Predsjednca Nataša Pirc Musar
Predsjednik vlade Robert Golob (GS)
Pučanstvo
Pučanstvo 2.110.547 (2022.)
Gustoća 103,1
Službeni jezik Slovenski
Gospodarstvo i promet
Novčana jedinica Euro (100 centi) ↓1
Pozivni broj +386
Vremenska zona UTC +1 (+2 ljeti)
Mrežni nastavak .si
Oznaka vozila SLO

Slovenija je srednjoeuropska država. Glavni je državni grad Ljubljana.

Članica je Europske zajednice, Ujedinjenih naroda, Sjevernoatlantskoga saveza, Sredozemne zajednice, OESS-a, WTO-a i OECD-a.

Zemljopis

Slovenija je većinom gorsko-planinska država s izlazom na Jadransko more i nalazi se na prostoru dodira četiriju glavnih europskih zemljopisnih cjelina: Alpa na sjeveru i sjeverozapadu s najvišim vrhom Triglavom (2.864 m), Dinarida na jugu i jugozapadu, Panonske nizine na sjeveroistoku i Sredozemlja na jugozapadu. Glavne su rijeke Sava, Drava, Mura, Soča i Krka, te jezera Bledsko, Bohinjsko i Cerkniško jezero. Zbog svoga zemljopisnog položaja ima izrazito prijelaznu klimu: planinsku u Alpama, umjereno kontinentalnu u ravnicama i submediteransku u primorju, što je posljedica pojave morskih i kontinentalnih zračnih masa, a na mjesne klimatske uvjete također utječe velika reljefna raznolikost i visinska fragmentacija površine.

Slovenija graniči s Italijom na zapadu, Austrijom na sjeveru, Mađarskom na sjeveroistoku, i Republikom Hrvatskom na istoku i jugu.

Upravna podjela

Slovenija je podijeljena na 212 općina (občina) kao jedine mjesne samoupravne jedinice, od kojih 11 ima status gradske općine (mestna občina), te na 12 statističkih pokrajina (statistične regije) i 8 povijesnih pokrajina.

  • Statističke pokrajine
  1. Gorenjska
  2. Goriška
  3. Jugovzhodna Slovenija (Jugoistočna Slovenija)
  4. Koroška (Koruška)
  5. Notranjsko-kraška
  6. Obalno-kraška
  7. Osrednjeslovenska (Središnja Slovenija)
  8. Podravska
  9. Pomurska (Pomurje)
  10. Savinjska
  11. Spodnjeposavska (Donjoposavska)
  12. Zasavska (Zasavlje)
  • Povijesne pokrajine
  1. Primorska
    Goriška
    Istra (slovenski dio)
  2. Kranjska
    2a. Gorenjska
    2b. Notranjska
    2c. Dolenjska
  3. Koruška (slovenski dio)
  4. Štajerska (slovenski dio)
  5. Prekmurje

Povijest

Današnji prostor Slovenije naseljen je Slavenima otprilike od 6. stoljeća. U 7. stoljeću nastala je Karantanija, što je 745. godine pripojena Bavarskom Vojvodstvu i zatim Franačkoj, kada je njezino pučanstvo prihvatilo kršćanstvo. U 10. stoljeću postala je dijelom Svetoga Rimskog Carstva u sklopu Austrijskoga okruga. Veći dio Slovenije došao je u 14. stoljeću pod vlast Habsburgovaca, kasnije ostvarene kao Habsburška Monarhija, kada je bila podijeljena na pokrajine Kranjsku, Gorišku, Štajersku i Korušku, te je s uspostavom Austro-Ugarske 1867. godine pripala austrijskom dijelu monarhije.

Zapadni dio Slovenije bio je u Prvom svjetskom ratu pogođen ratnim sukobima kao istočni dio Talijanskoga bojišta. S raspadom Austro-Ugarske 1918. godine, većina Slovenije bila je pridružena Državi Slovenaca, Hrvata i Srba, i zatim Kraljevini SHS/Jugoslaviji, dok je njezin zapadni dio bio pridružen Kraljevini Italiji (→ Rapallski ugovor). Tijekom Drugoga svjetskog rata, slovensko ozemlje bilo je podijeljeno između Kraljevine Italije (Ljubljanska pokrajina), Njemačkoga Reicha i Kraljevine Mađarske (Prekomurje), a slovensko pučanstvo sudjelovalo je u ratu na savezničkoj i osovinskoj strani. Nakon završetka rata, Slovenija je bila poprište brojnih počinjenih komunističkih masovnih zločina počinjenih nad zarobljenim vojnicima i civilima. Bila je pridružena DF Jugoslaviji kao jedna od njezinih sastavnih republika 1945. godine.

Slovenija je na temelju plebiscitne odluke stekla neovisnost od SFR Jugoslavije 25. lipnja 1991. godine, uspješno obranjenu u Desetodnevnom ratu. 2004. godine postala je članicom Sjevernoatlantskoga saveza i Europske zajednice.

Politika

Državni poglavar Republike Slovenije je predsjednik, biran na izravnim općim izborima svakih pet godina. Izvršnu vlast ima predsjednik vlade i njegov kabinet ministara. Najviše zakonodavno tijelo Republike Slovenije je dvodomni Slovenski sabor, sastavljen od donjodomnoga Državnog sabora (Državni zbor, 90 zastupnika) i gornjodomnoga Državnog vijeća (Državni svet, 40 zastupnika). Parlamentarni izbori održavaju se svake četiri godine. Najviše državno sudsko tijelo je Ustavni sud (Ustavno sodišče), čijih devet članova bira Državni sabor na prijedlog predsjednika države.

Slovenija je podijeljena na 8 izbornih jedinica i dvije posebne za izbor zastupnika talijanske i mađarske narodne manjine.

Gospodarstvo

Slovenija je gospodarski vrlo razvijena država i najbolje je razvijena među slavenskim tranzicijskim državama sa starom rudarskom, industrijskom i obrtničkom tradicijom. Poljodjelstvo je od manjega značaja, s obrađenih 12% površine. U turizmu su značajna primorska ljetovališta Piran, Portorož, Izola, Kopar, Ankaran i Debeli rtič, skijaška središta Maribor, Kranjska gora, Vogel, Kanin i Rogla, te toplice Radenci, Moravske Toplice, Terme Čatež, Terme Dobrna, Lendava, Maribor, Ptuj i Šmarješke Toplice.

Pučanstvo

Po podatcima godišnjega registra pučanstva iz 2022. godine, Slovenija je imala 2.110.547 pučana.

Po podatcima zadnjega terenski provedenoga popisa pučanstva iz 2002. godine, Slovenija je imala 1.964.036 pučana. Po tom popisu, etničku većinu Slovenije činili su Slovenci (1.631.363 - 83,1%), dok su najveća etnička manjina bili Srbi (38.964 - 2,0%). Od ostalih etničkih/narodnih manjina, bili su zastupljeni Hrvati (35.642 - 1,8%), Bošnjaci/Muslimani (21.542/10.467 - 1,1 %/0,5 %), Bosanci (8.062), Mađari (6.242), Albanci (6.186), Makedonci (3.972), Romi (3.246), Crnogorci (2.686), Talijani (2.258), regionalno opredjeljeni (1.467), Nijemci (499), itd.

Po popisu iz 2002. godine, vjersku većinu Slovenije činili su katolici (57,8%), dok su dvije veće vjerske manjine činili muslimani (2,4%) i pravoslavci (2,3%).

Slučaj „Izbrisani”

Zbog stupanja Zakona o strancima (Zakon o tujcih) na snagu, dana 26. veljače 1992. godine, slovensko Ministarstvo unutarnjih poslova izbrisalo je iz registra pučana sa stalnim prebivalištem 25.671 osoba podrijetlom iz ostalih republika SFR Jugoslavije, što unutar šest mjeseci od državne neovisnosti nisu podnijeli zahtjev za slovenskim državljanstvom, čime su istodobno izgubile društveno-pravni status i njihov je boravak u Sloveniji postao formalno nezakonit. Taj je slučaj 1998. slovenski Ustavni sud proglasio nezakonitim, te je također dospio do Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu. Slučaj je do danas dijelomice riješen povratkom društveno-pravnoga statusa jedanaestero tisućama osobama, dok nije riješeno pitanje ostaloj većini „izbrisanih” načelno zbog toga što su u godinama prije toga napustili Sloveniju.[1]

Poveznice

Vanjske sveze

Bilješka

↑1  Slovenski tolar do 31. prosinca 2006. godine.

Izvori

  1. ↑ Siol.net: „Izbrisani: kaj je res in kaj ni” (slov.)
Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Slovenija&oldid=55191"