COVID-19

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Trenutno vrijeme.png
Ovaj članak izvješćuje i sadrži podatke o trenutnom zbivanju/događaju.
Moguće su česte ili povremene izmjene članka pri nadolasku novijih informacija i izjava.
Klica virusa SARS-CoV-2

Koronavirusna bolest 2019 (COVID-19) je virusna bolest uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom koronavirusom 2 (SARS-CoV-2). Simptomi bolesti su kašalj, visoka temperatura, drhtavica, anosmija, otežano disanje i kratkoća daha.[1]

Epidemija COVID-19 je započela u kineskom gradu Wuhanu u drugoj polovici 2019. godine, od kuda se postupno proširila u ostatak Kine i zatim u brojne dijelove svijeta, osobito diljem Europe s najvećim žarištima u sjevernoj Italiji, Španjolskoj, Njemačkoj i Francuskoj u prvoj polovici 2020. godine.

Stanje

Republika Hrvatska

Prvi zabilježeni slučaj zaraze u Republici Hrvatskoj je potvrđen 25. veljače 2020. godine, a zaražene osobe su oboljele tijekom boravka u Italiji, Austriji, Njemačkoj, Rumunjskoj, Tanzaniji ili Turskoj, ili bliskim doticajom sa zaraženim povratnicima s putovanja.

U svrhu sprječavanja širenja epidemije bolesti, diljem države su bila odgođena ili otkazana brojna kulturna, vjerska i društvena zbivanja i skupovi, privremeno obustavljen javni promet i ograničena plovidba trajekata, te su bili ili su još privremeno zatvoreni ugostiteljski objekti svih kategorija (s iznimkom usluga priprave i dostave hrane i pučkih kuhinja), kulturno-društvene i odgojno-naobrazbene ustanove, crkve, obrtnički lokali, športsko-rekreacijski centri, i trgovine (s iznimkom trgovina prehrambenim proizvodima i ljekarni). Na snazi je preventivno-represivna mjera 14-dnevne kućne samoizolacije određena osobama pod sumnjom na zarazu, čije kršenje je kažnjivo visokom novčanom i/ili trogodišnjom zatvorskom kaznom, mjera strogog ograničavanja zadržavanja na ulicama, trgovinama i inim javnim mjestima, te zabrana napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka osim u iznimnim slučajima. Zbog većeg broja potvrđenih slučaja zaraze, Murter i Betina su bila prva naselja za koja je 23. ožujka bila proglašena karantena. Međutim, u Zagrebu i okolici je poteškoće u provedbi mjera zdravstvene zaštite prouzročio snažan potres što se zbio 22. ožujka 2020. godine.

Zbog višednevnog smanjenja broja potvrđenih slučaja zaraženih osoba i povećanja broja izliječenih osoba, ublažavanje mjera je bilo provedeno u tri vremenske faze (27. travnja, 4. svibnja i 11. svibnja).

Od druge polovice lipnja, u ponovnom porastu je broj zaraženih osoba, s rekordno najvećim porastom potvrđenih slučaja zabilježenim tijekom druge polovice listopada 2020. godine.

Osim temeljnih epidemioloških mjera, tijekom ljetne sezone nisu na snazi bile posebne ograničavajuće mjere kao u prvoj polovici godine, zbog čega je bilo omogućeno održavanje hrvatskih parlamentarnih izbora 5. srpnja, te ljetovanje inozemnih turista iz određenog broja europskih država u Republici Hrvatskoj. Zbog porasta broja potvrđenih slučaja tijekom kolovoza i rujna, Republika Hrvatska se u nekoliko europskih država, te Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska županija u Belgiji i Njemačkoj nalazile na „crvenoj listi”, zbog čega su turisti po povratku iz Republike Hrvatske morali imati potvrdu o obavljenom zdravstvenom pregledu ne stariju od 48 sati ili ići u 14-dnevnu karantenu.

Bosna i Hercegovina

Prvi zabilježeni slučaj zaraze u Bosni i Hercegovini je potvrđen 5. ožujka 2020. godine, a zaražene osobe su oboljele tijekom boravka u Italiji, Njemačkoj, Srbiji, Austriji, Švicarskoj, Turskoj ili Sjedinjenim Američkim Državama, ili bliskim doticajom sa zaraženim povratnicima s putovanja. Poduzete su slične preventivne izvanredne mjere u svrhu sprječavanja širenja epidemije bolesti.

17. ožujka 2020. godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je proglasilo izvanredno stanje u cijeloj državi. Redarstveni sat je uveden 21. ožujka i ukinut 21. svibnja u Republici Srpskoj, te uveden 22. ožujka i ukinut 24. travnja u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Kritike

S početkom provedbi epidemioloških mjera u prvoj polovici 2020. godine, pojavilo se sve rastuće nezadovoljstvo pučana prema mjerodavnim državnim tijelima zaduženih za provedbu epidemioloških mjera, kao i skepsa oko pitanja bolesti COVID-19 i epidemije.

Mjerodavna državna tijela se često optužuje za kršenje državnog ustava, načelno zbog pooštravanja mjera ograničenja ili zabrane društvenih okupljanja, gibanja u javnim prostorima, rada obrta, tvrtki i različitih ustanova, za neodgovorno upravljanje krizom, dezinformiranje vezano za broj zaraženih osoba i pojavu simptoma bolesti, dvostruka mjerila pružanjem ustupaka određenim subjektima i pojedinim osobama, medijski podpomognuto izazivanje panike među pučanstvom, itd.

COVID-19 je postala predmet rasprava i različitih teorija urote zbog sumnjivih okolnosti pod kojim je bolest razvijena i proširena diljem svijeta, te zbog najava i špekulacija oko učinkovitosti novoproizvedenih lijekova i pitanja uvedbe obveznog cijepljenja protiv bolesti. Među ostalim se tvrdi kako je represivna narav provedbi epidemioloških mjera „odskočna daska” za uspostavu države nadzora i globalističkog totalitarnog režima. Komunističku partiju Kine se drži odgovornom za nepoštivanje ljudskih života, pokušaje prikrivanja bolesti i cenzuru, te posljedičnu pojavu epidemije diljem svijeta, kao i Svjetsku zdravstvenu organizaciju za podvalu i širenje dezinformacija.

U Europi i svijetu se održavaju masovni prosvjedi protiv mjerodavnih državnih službi i njihovih ograničavajućih mjera iz gore navedenih razloga. Po uzoru na te prosvjede, u Zagrebu (5. rujna) i Rijeci (10. listopada) su bili održani prosvjedni skupovi „Festival slobode” protiv ograničavajućih mjera Stožera civilne zaštite.

Politička zloporaba

Premda je epidemija pogodila skoro sve etničke, narodne i vjerske skupine, neki pojedinci i skupine zlorabe situaciju za promidžbu politički podobnih stavova i širenje viktimističkih teorija urota, po kojima su navodni glavni problemi širenja bolesti ksenofobija i rasizam (osobito protuazijatizam i antisemitizam).[2]

COVID-19 je također rabljena kao predmet za proklinjanje ili ad hominem napad na političke neistomišljenike. Istaknuti takvi primjeri su slučaj HINA-ine novinarke Sandre Bartolović što je, povodom spaljivanja karnevalskog krnje u obliku homoseksualnog para s lutkom s glavom saborskog zastupnika Nenada Stazića u Imotskom, putom objave na Twitteru proklela Hrvatsku i Hrvate, želeći im „isključivo izobilje koronavirusa i nestašicu zaštitnih maski”[3] (→ etnomazohizam), te naslovnica 1056. broja tjednika Novosti s karikaturom Miroslava Škore s trbuhom i napuhanim balonom od žvakaće gume u obliku klice COVID-19.[4]

Imigracija

Unatoč mjerama zabrane okupljanja i ograničenja putovanja u većini pogođenih država, zabilježeno je skoro nesmetano gibanje ilegalnih imigranata u skupinama prema i unutar Europe[5][6], te brojni incidenti u kojima su imigranti, zaraženi ili pod sumnjom na zarazu, ignorirali izrečenu mjeru samoizolacije, namjerno pljunuli, kihnuli ili kašljali po ljudima[7], a neki su čak počinili napade na hitne i interventne službe u pomoći zaraženim osobama.[8]

Vanjske sveze