Budva i Paštrovići

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Budva i Paštrovići (poviest, naselja i priroda bivše najjužnije Dalmacie): Budva (Будва) je primorski gradić u Crnoj Gori na južnom podnožju Lovćena. S predgradjima i prigradskim naseljima, općina Budva sada ima do 18.000 stanovnika. Budva je središte crnogorskog turizma i dobro je poznata po pješčanim plažama i preliepoj mediteranskoj arhitekturi. Okolica toga grada uzduž obale je sada poznata i kao Budvanska riviera. Značajni turistički objekti se nalaze unutar mletačkih zidina iz 15. stoljeća, koje okružuju budvanski Stari grad. Stari grad je bio teško oštećen u razornom potresu 1979. godine, ali je dosad uglavnom obnovljen. U blizini Budve se nalazi turističko naselje Bečići. Budva tj. prapoviestna Buthoe je stara oko 3.450 godina i jedan je od najstarijih gradova na Jadranu. Budva je promienila mnoge osvajače, a najduže su se na području grada zadržali Mletčani i Austrianci, koji su dotada pretežno katolički grad napustili 1918. godine odkad u njemu pod Jugoslaviom sve više prevladavaju pravoslavci.

Obalna vegetacia halofita i morskih alga na jugu Crne Gore je slabo poznata, a podmorske fitocenoze skoro nepoznate. Prirodoslovni i botanički je najmanje proučena baš ta najtoplija strma obala Bigova-Platamuni gdje se prije spominju tek 2 morske cistozire i tvrdolisna makija Quercion ilicis. Na kopnu od mora do Grbalja ima 211 južnih vrsta vaskularnog bilja, od tog su 44 južni mediteranski kserofiti riedki za Crnu Goru. Ovdje niže je razradjena morska flora, alga i halofita, pa mediteranski kserofiti od primorske doline Grbalj preko Donje Gore do mora kod Budve. Tu u podmorju raste 261 raznih morskih alga: 151 crvenih, 58 smedjih, 46 zelenih alga i 6 morskih cvjetnica. U ovdašnjoj vegetaciji se ističu prostrane tvrdolisne makije duž mora, uz 3 posebna endema, a u moru je puno smedjih cistozira i bujni koraligen od ovapnjelih alga. Mediteranska i morska flora i vegetacia su tu najbogatije unutar Crne Gore, a to je i najbolje očuvani dio crnogorskih obala gdje je potreban zaštitni rezervat.

  • Drugi ekološko-botanički dio ovog članka je auktorizirana izvorna studia u okviru projekta Flora Adriatica-Herbarium Adriaticum (ADRZ 2003, HR-10360), pretisak članka A.Z. Lovrić & M. Rac: Algal and halophytic vegetation in Platamuni sea-cliffs and related Montenegro coast, southeastern Adriatic, Periodicum Biologorum 108 / 2: 189-202, Zagreb 2006.
  • Stoga se ova originalna studija kao otvoreni izvornik, dozvolom auktora može slobodno kopirati uz citat bez izmjena.
  • Ključne riječi: Jadran, Budva, Crna Gora, stijene, alge, makija.

Summary

Budva and Paštrovići: Budva (Montenegrin-Serbian: Будва, Croat: Budva, Latin: Butua, Greek: Buthoe) is a coastal town in southern Montenegro. It has around 18,000 (2011) inhabitants, and it is the centre of municipality. The coastal area around Budva, called the Budvanska rivijera, is the centre of Montenegro's tourism, and is well known for its sandy beaches, diverse nightlife, and examples of Mediterranean architecture. Budva is 3,450 years old (Greek: Buthoe), which makes it one of the oldest settlements on the Adriatic sea coast. The people and land of Paštrovići is mentioned for the first time in 1355, when their nobleman Nikolica Paštrović was in diplomatic mission in Dubrovnik.

Since that time, Paštrovići were regularly mentioned in documents of archives in Kotor, Dubrovnik, Zadar and Venice. During the First Scutari War they were under control of the related Đurašević family whose members held the most prestigious positions on the court of Balša III. In 1423, the elected representatives of Paštrović community signed the treaty with Republic of Venice and became a part of Venetian state. In that treaty, Paštrovići were guaranteed the autonomy, and free trade within the borders of Venetian state, without paying the customs or any other taxes. In return, Paštrovići agreed to join the Venetian army, for fighting in the nearby counties of Skadar and Kotor. Paštrovići were the part of Republic of Venice until the fall of Venice in 1797.

In the terrestrial flora at studied shores from Budva to Bigova and in coastal Karst range Donja Gora, one noted 211 vascular taxa, including 44 southern Mediterranean ones new to entire Montenegrin flora. Coastal vegetation of evergreen maquis between Budva and Tivat is the most thermophilic in Montenegro. In the marine benthos between Tivat and Budva, one registered 261 benthic algae: 151 rhodophytes (59 %), 58 pheophytes (23 %), 46 chlorophytes (16 %), and 6 seagrasses. Both algal and vascular vegetation in studied area is divergent from other parts of SW. Montenegro and more similar to warmer Adriatic islands. At the shore Budva-Bigova a southern nearly subtropical vegetation; adjacent phytobenthos of inlets is rich in Posidonia grasslands, in rocky banks the formations of different Cystoseira grow, and in submarine escarpments of cape Platamuni a rich coralligene complex with 27 calcified algae occurs.

  • Keywords: Adriatic, Budva, Montenegro, cliffs, algae, maquis.

Budva

Budva (crnogor. ćiril. Будва, tal. Butua, grč. Buthoe) je grad i općina u Crnogorskom primorju. Budva je primorski grad na Jadranskom moru u Crnoj Gori, nalazi se na 42°17′7″N, 18°50′37″E. Grad ima oko 18.000 stanovnika i sjedište je općine Budva. Područje oko grada duž obale je poznato i kao Budvanska riviera, koja je glavni centar crnogorskog turizma, poznata po pješčanim plažama. Značajni turistički objekti se nalaze unutar mletačkih zidina iz 15. st., koje okružuju budvanski Stari grad. Stari grad je bio teško oštećen u razornom potresu 1979. godine, ali je dosad obnovljen. U blizini Budve se nalazi turistički centar Bečići.

Usponi velikih sredozemnih kultura obilježili su duh ovog grada, koji se osjeća i danas, kada je Budva izrasla u turistički biser jugoistočnog Jadrana. Kao turističko odredište ovaj grad je poznat već 90 godina i prvi turisti su tu stigli još 1923. godine. Panoramom budvanske riviere rasprotranjeni su slikoviti, prirodnim ljepotama prožeti gradići koji ovom dijelu obale daju neponovljivu draž. Izdvajaju se najviše Sveti Stefan, Miločer i Petrovac. Velika vrijednost Budve je i njena kulturna i povijesna baština: brojni spomenici, izkopine, tvrdjave, crkve i samostani.

Ime Stari Grad je Budva nosila već u srednjem vieku kao najstariji grad na jugoistoku Jadrana. Većina arhitekture Starog Grada je venecianskog podrietla. Vrata, prozori, balkoni i mnogi ini gradjevni detalji su u rimskom stilu Venecianske Republike. Mletačke zidine Starog Grada su sada zanimljiva turistička atrakcia. Postoje 4 glavne crkve u budvanskomu Starom Gradu:

  • Prva i najstarija očuvana je katolička crkva Svetog Ivana izgradjena još u 7. st., a sve do srbianskog ukidanja Budvanske biskupije je to bila srednjovjeka budvanska katedrala.
  • Druga stara katolička je i Bogorodičina crkva (Santa Maria in Punta) koja datira iz god. 840.
  • treća je pravoslavna Svete Trojice, koja je izgrađena 1804. godine.
  • četvrta je pravoslavna crkva Svetog Save Osvećenoga.

Paštrovići

Paštrovići su južno crnogorsko pleme na primorju uz jugoistočni Jadran od Petrovca do Sutomora. U starijim izvorima se nazivaju "općinom Paštrovići“ koja se po tradiciji dielila na dvanaist plemena. Prvi puta se spominju 1355. kada je odatle plemić Nikolica Paštrović bio poslanik u Dubrovniku. Po ovoj znamenitoj obitelji je cielo pleme dobilo ime, a Paštrovićka općina se navodi već 1377.

Plemensko tj. općinsko ozemlje im se pružalo od Rta Zavala do Spiča tj. od Kufina do Babina vira što čini nekih 17,5 kilometara. Na ovom području se nalazi 6 pravoslavnih manastira: Duljevo, Praskvica, Reževići, Gradište, Vojnići i Rustovo. Pritisnuti od Turaka i Mlečana, glavari plemena su 1423. podpisali sporazum s Mletačkom republikom po kojemu su postali njezini podanici i obvezali se ratovati u njenu korist od Skadra do Kotora, a za uzvrat će im Mlečani ostaviti njihovu nutarnju autonomiju i ranija prava, uzimati ih u svoju zaštitu, pa im omogućiti slobodnu trgovinu po cijeloj republici. U vlasti Mletačke republike su Paštrovići ostali do njenog pada 1797, a zatim su postali dielom Ilirskih provincia, pa Habzburškog carstva - Austrougarske kao najjužniji dio predratne Dalmacie do Sutomora i rječice Željeznice.

Prvotno „mjesto od pravde“ tj. sudište gde su se obiteljski glavari okupljale da sude i dogovaraju se nalazilo se na žalu Drobni pijesak. Kasnije je to sudište postao otočić Sušćepan - danas Sveti Stefan. „Zbor“ nazvan i po mletačkomu „bankada, sastao bi se na Vidovdan i birao četiri nova sudca ("suđe") i 12 „vlastela“, od svakog plemena po jedan, koji su vodili općinu, sudili i izvršavali općinske odluke u idućih godinu dana. Poznatiji Paštrovići su: knez Stefan Štiljanović (15.- 16. st.), Simeon Piščević kao rusko-crnogorski pisac (18. st.), Stefan Mitrov Ljubiša (pisac u 19. st.), Visarion Ljubiša - mitropolit crnogorski (19. st.).

Vjere i narodnosti

Glede vjeroizpovjesti i narodnosti su sudbine grada Budve i iztočnijih Paštrovića bile poviestno dosta različite:

  • Paštrovići su imali vjersko-narodnu sudbinu kao i većina Crne Gore: Nakon crkvenog razkola u srednjem vieku su izvorno bili većinom katolički unutar Duklje pod katoličkim banovima Balšići i zatim u Zeti pod Crnojevićima. Medjutim su tu pravoslavlje počeli nametati Nemanjići kada su se proširili do jugoiztočnog Jadrana i odonda je u Paštrovićima izgradjeno nekoliko pravoslavnih manastira. Zatim od prodora Turaka u zaledju kad su Paštrovići ostali pod Veneciom, ovdje već prevladava pravoslavlje, kao i kasnije pod vlašću Austrougarske.
  • Budva: vjersko-narodna sudbina Budve je uglavnom bila slična poput Kotora, Tivta i Perasta u Boki Kotorskoj. Dugo vremena od srednjeg vieka pa kroz pola tisućljeća do 1. svj. rata su u Budvi prevladavali katolici tj. dielom doseljeni Mlečani i najviše dalmatinski Hrvati. Prve značajne pravoslavne crkve se u Budvi grade tek pod Austrougarskom tj. od 1804. godine, što znači kako tek tada započinje značajna doselidba u grad pravoslavnih izbjeglica iz turskog zaledja. Konačno nakon propasti Austrougarske i ulazka Budve s jugoiztočnom Dalmaciom u balkansku kraljevinu SHS-Jugoslaviju, Budva je tek od 1919. iztrgnuta od višestoljetne Dalmacie i prebačena u Zetsku banovinu: Odonda počinje jače potiskivanje katoličkih Hrvata iz grada i masovna naselidba srboidnih pravoslavaca iz Balkana u tu novu jugo-Budvu, koja uskoro postaje većinski pravoslavnom do 2. svj. rata.

Po novijemu službenom popisu pučanstva iz 2003. godine, općina Budva je imala 15.909 stanovnika, razporedjenih u 33 naseljena mjesta. Nacionalni sastav: Crnogorci - 7.211 (45,32 %), Srbi - 6.502 (40,86 %), Hrvati - 178 (1,11 %), nacionalno neizjašnjeni - 1.116 (7,01), ostali - 902 (5,70). Vjerski sastav: pravoslavci - 14.142 (88,89 %), katolici - 423 (2,65 %), ostali - 394 (2,47), neizjašnjeni - 553 (3,47), ne vjeruju - 267 (1,67), nepoznato - 130 (0,85). Poredbom vjere i narodnosti je vidljivo, kako je sad ovdje duplo manje izjašnjenih Hrvata (samo 178) negoli katolika (njih 423), što vjerojatno pokazuje kako su oko 1/2 po izkonu Hrvata zapisani kao narodno "neopredjeljeni". Sada tu manjinski Hrvati najviše žive u samoj Budvi i susjednomu turističkom naselju Bečići, dok su iztočnije u Paštrovićima preostale samo još pojedine zadnje hrvatske obitelji u nekim obalnim naseljima.

Poviest Budve i okolice

Utvrdjeni grad na ovom prostoru je postojao još u doba antike. Povjesnici vjeruju kako je prvotna Butua zapravo bio otočić (Buthoe), koji je kasnije spojen nasipom s obalom preko nasipane prevlake. Budva se smatra jednim od najstarijih naselja na Jadranu, osnovan pred 3450 godina. Po legendi je osnivač Budve bio Kadmos, sin feničanskog kralja Agenona i vladar Tebe, muž Arejeve i Afroditine kćeri Harmonije. U dubokoj starosti su supružnici bili prinuđeni napustiti grad. Na volovskoj zapregi (otud naziv Butoe - volovi) došli su u zemlju Ilira i zagospodarili njom. Vjeruje se kako se Kadmov i Harmonijin grob nalazi kod Epidamna, danas Drača.

Klasična antika

Premda su Grci osnovali mnoge kolonie na Sredozemlju, po svemu sudeći, na jugoiztoku Jadranskog mora, u današnjoj Crnoj Gori nisu imali većeg naselja. Umjesto toga su tu postojali samo manji grčki trgovački centri - emporiji. Jedan od njih je u 6.– 5.st. pr.Kr. bio u Budvi (Butua). Rani spomen ovoga ilirskog grada je iz 5. st. pr.Kr. kod Sofokla, a Pseudo-Skylax navodi kako se od njega do Drača morem vozi dan i noć, a kopnom se putuje tri dana. Zemlja ilirskog plemena Enhileja (Enchelaioi) na kojoj je osnovan grad Budva, spominje se još u mitovima vezanim za Kadma i Harmoniju doseljenih iz grčke Tebe.

Kadmov sin je po mitu imao ime Illyrios, kao eponim starih Ilira. Po jednom fragmentu Philona, koji navodi Stefan Bizantinac, Kadmos je došao medju Enhelejce u grad Budvu na volovskim kolima, kako bi im (po podatku Apolodora) pomogao u ratu protiv inih ilirskih plemena ("Illyrii proprie dicti"). Nakon ilirsko-rimskih ratova, Budva podpada pod vlast Rima. Konventi ili opida (oppida civium Romananorum) su bila naselja rimskih gradjana doseljenih u Ilirik, tj. kasniju provinciu Dalmaciu. Medju takvim naseljima se spominje i Butua-Butuanum (Budva). Izim Italika, u ovim gradovima postoji i veći broj trgovaca Grka i orientalaca, a razvijeni obrti utječu na oblikovanje obrtnih kolegia.

Srednji vijek

Razaranjem antičke Duklje (Diocleia) od Avara i dolazkom Slavena, veliki broj romaniziranih starosjedilaca se povukao u utvrdjene primorske gradove. U ranomu srednjem vieku je Budva je bizantski grad s grčkom vojnom posadom (garnizonom) i iliro-romanskim pučanstvom, a nastavali su ju grčki i talianski trgovci. Slaveni dotle žive po župama i bili su nekoliko stoljeća podanicima Bizantskog carstva. Po osamostaljenju Dukljanske banovine ulazi Budva u njen sastav, a kasnije i u sastav Kraljevine Duklje. Nakon 1181. ju osvaja Stefan Nemanja. Po uzoru na Dušanov zakonik je u doba Stefana Uroša IV. Nemanjića napravljen i gradski Statut Budve.

Potom je ovaj grad opet pod neovisnom dukljanskom vlašću Balšića i Crnojevića. Koristeći prodore Turaka na Balkan, Mlečani nisu zauzimali velike posjede odjednom. Dugim i strpljivim radom na terenu obećanjima su pridobivali grad po grad na ovoj strani Jadrana. Tako su do 1435. godine Mlečani na primorju Zete zauzeli sve izim Bara i Budve. Medjutim, nakon prvog pada zaledja pod tursku vlast 1439., takvo su stanje izkoristili Mletki: preduhitivši Turke do 1443. zauzimaju cieli obalni pojas Donje Zete od Bojane do Kotora. Tako su pod njihovu vlast pali zadnji gradovi Ulcinj, Bar i Budva. U tim gradovima su Mlečani za rektore (načelnike) postavljali svoje plemstvo od 1441. do 1797. godine. Imena ovih rektora su očuvana u mletačkom arhivu.

Nakon pada Mletačke republike, Budva ulazi u sastav Austrougarske u kojoj ostaje kroz idućih par stoljeća sve do 1. svj. rata: Dotle se jugoistočna granica Habsburškog carstva u okviru Dalmacie pružala na jugoistoku preko Budve dalje do Sutomora i rječice Željeznice, uz kopnenu granicu spram skadarskog zaledja tj. Crne Gore duž gorja Sutorman, kao najjužnijega graničnog gorja klasične Dalmacie. Tek sa stvaranjem prve SHS-Jugoslavije, Budva i Paštrovići se izdvajaju iz Dalmacie i prebacuju u Zetsku banovinu, pa nakon 2. svj. rata u Republiku Crnu Goru.

Crnogorski otočići

Na jugoistočnom Jadranu uz obale Crnogorskog primorja se nalazi samo 9 manjih priobalnih otočića i sitnih hridi (kameni školji), od kojih su polovica u zaljevu Boka Kotorska: najsjeverniji nutarnji otočići Škrpjela i Sv. Đorđe kod Perasta, pa južnije otok Stradioti (ili Sv. Marko) i o. Prevlaka kod Tivta Tivat. Na ulazu Boke je otočić Mamula (ili hrv. Lastovica) pa južnije vani otok Sv.Nikola kod Budve, manji otočići Sv. Dominik i Katić kod Petrovca, a najjužniji je pješčani sprud Ada na ušću Bojane, ter još desetak sićušnih hridi (školjića) blizu obala koje prelievaju olujni valovi.

U srednjem vieku je iztočno od Budve ranije još bio i šćakavski otočić Sušćepan (srednjovjeko starohrvatsko ime), koji je u novom vieku spojen nasipom sa susjednom obalom i tu se naknadno razvilo novije štokavsko naselje Sveti Stefan, sada kao drugo važnije turističko odredište nakon susjedne Budve. Većina tih crnogorskih otočića nisu od kamenog krasa kao ini u Dalmaciji, nego su uglavnom gradjeni iz trošnog fliša. U Crnoj Gori inače još ima desetak slatkovodnih kamenih otoka na Skadarskom jezeru.

Alge Budva-Platamuni

Strme obale i kamenito morsko dno oko klisurastog rta Platamuni sa svjetionikom jugozapadno od luke Budva je duž ciele crnogorske obale izrazito najbogatije područje raznovrstnih obalnih halofita i podmorskih alga. To je zato što je ovo najtopliji dio crnogorskih obala, a iztureni kameni rt spram otvorenog Jadrana je izložen najjačim i čestim udarima pučinskog juga, dok tu strme podmorske klisurine odmah padaju u dubinsku južnojadransku kotlinu. Naprotiv iztočnije od Budve prama Baru i ušću Bojane su obale već položenije i dna sve plića i pješčano-muljasta sa slabijom hidrodinamikom valova, pa se zato zimi jače razhladjuju nego strme i otvorene obale Budva-Platamuni. Tu kod Budve oko rta Platamuni raste najviše alga u Crnoj Gori tj. 261 raznih morskih alga, od toga 151 crvenih (Rhodophyta), 58 smedjih (Phaeophyta), 46 zelenih (Chlorophyta) i 6 vrsta morskih trava (Potamogetonales). Medju ovima su tu najvažnije neke riedke alge kojih drugdje uglavnom nema na inim hladnijim i položenim obalama duž Crnogorskog primorja (nego samo na vanjskim pučinskim otocima u Dalmaciji) pa im je tu vjerojatno jedino crnogorsko nalazište:

Amphiroa beauvoisii (Kütz.) Lamour., Anadyomene stellata (Wulf.) C.Ag., Bangia atropurpurea (Roth.) C.Ag., Botryocladia chiajeana (Meneg.) Kylin., Bryopsis adriatica (J.Ag.) Frauenf., Bolbocoleon piliferum Pringshm., Corallina elongata Ellis & Soland., Cystoseira adriatica Bory, C. amentacea Bory, C. humilis Kütz., C. tamariscifolia (Hudson) Pappen., Dilophus mediterraneus Schiffn., Haliptilon virgatum (Zanard.) Garbari & Johan., Lamprothamnion papulosum (Wallr.) Groves, Lithophyllum papillosum (Zanard.) Foslie, Mesophyllum lichenoides (Ellis) Lamour., Osmundea truncata (Kütz.) Nam & Maggs, Peyssonellia coriacea Feldm., P. rosa-marina Boudour.& Denizot., Tricleocarpa fragilis (L.) Huisman & Townsend. i Umbraulva olivascens (Dangeard) Bae & Lee.

Takodjer se tu na toplijim plićim obalama u uvalama nalaze i bogati raznoliki morski travnjaci od 6 raznih vrsta morskih cvjetnica (Potamogetonales): na otvorenom olujnom dnu Posidonia oceanica (L.) Delile i Cymodocea nodosa (Ucria) Ascher., a u zaklonjenim uvalama i slanim lokvama još Coleogeton marinus (L.) Giac., Ruppia cirrhosa (Petagna) Grande, Ruppia maritima L. i Nanozostera noltii (Hornem.) Giac. Na iztoku Boke Kotorske kod susjednog Tivta od rjedjih (*) alga još rastu npr. Cystoseira tamariscifolia*, Lamprothamnion papulosum*, Chara canescens Lois. (C. salsa M.G.), Valonia aegagrophila (Roth.) C.Ag., Ulva rigida C.Ag., Ulva compressa Linné, U. intestinalis Linné, Ulothrix implexa Kütz. Fucus virsoides (Don.) J.Ag., Porphyra leucosticta Thur., etc.

Halofiti i kserofiti

Uz more izvan vode na toj najtoplijoj obali Budva-Platamuni-Bigova raste 51 posebnih kopnenih (vaskularnih) vrsta iz južnije obalno-mediteranske flore (oznaka: *), a od tih su njih 3 obalni endemi jugoistočnog Jadrana, koji rastu samo od Dubrovnika do Budve (označeni su sa #): Adiantum capillus-veneris L., Allium commutatum* Guss. (A. bimetrale M.G.), Arisarum vulgare Targ.Tozz., Artemisia arborescens L., Avena aterantha* Presl. (A. pilosa M.Bieb.), Campanula pyramidalis L., Centaurea adriatica # (Maly) Lov., Cephalaria mediterranea* (Viv.) Szabo, Convolvulus cneorum L., Coronilla valentina L., Crithmum maritimum L., Daucus carota L. subsp. major (Vis.) Thell., Desmazeria marina (L.) Druce., Elymus pycnanthus* (Godr.) Melderis (Elytrigia pungens auct. p.p.), Ephedra foeminea Forsk., Euphorbia dendroides L., Filago eriocephala* Guss. (F. lanuginosa Req.), Galium aureum Vis., Ficus carica L. subsp. erinosyce Tsch. & Rav. (F. caprificus Risso), Inula verbascifolia Haussk., Iris dalmatica # (Pamp.) Bald. (I. pseudopallida auct. p.p.), Juncus litoralis* C.A.Mey (J. tommasinii Parl.), Limonium anfractum (Salm.) Salm., L. cancellatum (Bernh.) Ktze., Parietaria judaica L., Phagnalon rupestre (L.) DC., Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin, Putoria calabrica DC, Samolus valerandi L., Sedum rohlenae Horak (S. imbricatum Maly), Seseli globiferum # Vis., Sesleria tenuifolia Schr. subsp. interrupta (Vis.) Nym., Silene vulgaris (Mönch.) Garcke subsp. suffrutescens* Greut. et al., Sonchus glaucescens Jord., Tanacetum cinerariifolium (Trev.) Sch.Bip., Teucrium capitatum* L. i T. flavum L.

Na tim najtoplijim kamenim padinama uz obale Budva-Bigova raste još ino i drugdje prošireno sredozemno bilje kao iz dalmatinskih obala i jadranskih otoka, npr.: Asparagus acutifolius L., Asphodeline liburnica (Scop.) Rchb., Coronilla emerus L. subsp. emeroides (Bois.& Spr.) Holm., Dactylis glomerata L. subsp. hispanica (Roth) Nym., Dittrichia viscosa (L.) Greut., Helichrysum italicum (Roth.) Guss., Querus ilex L., Reichardia picroides (L.) Roth., Ruscus aculeatus L., Smilax aspera L., itd. Zapadnije uz niže i trošne flišne obale Bigova-Trašte još rastu Artemisia caerulescens L., *Atriplex prostrata Bouch (A. microtheca C.A.Mey), Cakile maritima L. *subsp. aegyptiaca (Willd.) Nym., Crithmum maritimum L., Cymodocea nodosa (Ucria) Asch., Dittrichia viscosa, Halimione portulacoides (L.) Aell., Inula crithmoides L. *subsp. mediterranea Kerg. (I. acutifolia Pasq.), Juncus acutus L., J. maritimus Lam., *Limonium narbonense Mill., Plantago coronopus L., Posidonia oceanica (L.) Del., *Salsola pontica (Pall.) Iljin, Schoenus nigricans L., *Solanum marinum (Ball) Pojar. (S. dulcamara subsp. maritimum Nolte), Tamarix dalmatica Baum., Vitex agnus-castus L. ...etc.

Bilje Donje Gore

Nešto više iznad mora je brdski lanac Donja Gora s vrhom Gradište (425 m) a pod njim na gornjim kraško-kamenim padinama od 100-300m iznad obala Budva-Bigova je već obična sredozemna flora s inim čestim primorskim biljem proširenim uzduž crnogorskog primorja od Boke do Bojane, npr. (* = rjedje osobite vrste):

Aethionema saxatile (L.) R.Br., Agrimonia grandis* (Andr.) Asch.& Gräb. (A. graeca Boiss.& Sart.), Allium ampeloprasum L., A. sphaerocephalon L., Arbutus unedo L., Arum italicum Mill., Asplenium onopteris L., Avena barbata Pott.: Link., Brachypodium retusum (Pers.) P.B. (B. ramosum Roem.& Schulz.), Buglossides sibthorpii* (Gris.) John., Bupleurum veronense Turra, Carlina graeca (Held.& Sart.) Boiss., Carthamus lanatus L., Centaurea glaberrima Tsch., Centaurium limonifolium* Greut. (Erythraea rhodensis Boiss.& Reut.), Chrysopogon gryllus (L.) Trin., Clematis flammula L., Convolvulus althaeoides L., Cynodon dactylon (L.) Pers., Desmazeria rigida (L.) Tutin & al., Dorycnium hirsutum (L.) Ser., Elymus hispidus* (Opiz) Melderis (Elytrigia intermedia Nevski), Eryngium creticum* Lam., Euphorbia wulfenii Hoppe: Host, Fumana thymifolia (Pers.) (L.) Spach: Webb, Hedera taurica* Carr. (H. helix subsp. poetarum Nym.), Hieracium pilosella L. s.lat., Hyparrhenia hirta (L.) Stapf, Juniperus oxycedrus L., J. phoenicea L., Laurus nobilis L., Leontodon incanus L., Lonicera implexa Ait., Lotus tenuis Wald.& Kit.: Willd., Medicago minima (L.) Desf., Muscari commutatum Guss. (M. neglectum auct.), Myrtus communis L., Olea europaea L. subsp. sylvestris (Brot.) Nym. (O. oleaster Hoffm.& Link.), Osyris alba L., Pallenis spinosa (L.) Cass., Philyrea media L., Phlomis fruticosa L., Pinus halepensis Mill., Pistacia lentiscus L., Prunella laciniata L., Punica granatum L., Quercus virgiliana Ten. (Qu. dalmatica Radić), Rosa sempervirens L., Rubia peregrina L., Rubus heteromorphus* (Ripart) Gerb., Sanguisorba minor Scop., Sedum acre L. subsp. neglectum (Ten.) Rouy, Smilax aspera L. subsp. mauritanica (Desf.) Nym., Spartium junceum L., Teucrium polium L., Urginea maritima (L.) Baker, Valantia muralis L.

Bilje obalnih brda

Na gornjemu višem kraškom grebenu primorske Donje Gore, od 300-425m i na nutarnjoj hladnijoj strani toga grebena spram udoline Grbalj su već dielom listopadne šikare (Querco-Carpinetum orientalis Hić.) s polusredozemnom florom (submediteran). Uz tek poneke zimzelene iz sredozemlja kao Qu. ilex, Laurus, Erica arborea L., etc., tu većinom rastu ine submediteranske vrste (* = riedke u Crnoj Gori):

Acanthus balcanicus Heyw.& Rich., Acer monspessulanum L., Agrostis byzantina Boiss., Anthericum liliago L. subsp. balcanicum* Skalicky, Arum petteri Schott (A. pictum Petter), Asperula scutellaris Vis., Asplenium csikii Kümm. & Andr., Botryochloa ischaemum (L.) Keng., Bromus erectus Huds. s.l., Carlina corymbosa L., Carpinus orientalis Mill., Celtis australis L., Centaurea weldeniana Rchb., Cerasus cupaniana* (Ten.) Nym.. (Prunus baldaccii Penzes), Chamaecytisus leucotrichus (Schur.) (Cytisus hirsutissimus Koch), Cichorium intybus L. subsp. glabratum* (Presl.) Wagen. (C. illyricum Borb.), Colutea arborescens L., Cornus mas L., Crataegus monogyna Jacq., Cyclamen repandum Sib.& Sm., Dorycnium hirsutum (L.) Ser., Eryngium amethystinum L., Filago germanica L., Fragaria campestris Stev. (F. neglecta Lind.), Fraxinus ornus L. subsp. rotundifolia (Lam.) Wesm.. (F. pseudornus Steud.), Genista ovata Wald.& Kit., Hedera helix L., Hieracium tommasinii Rchb., Hypericum veronense Schrk., Lembotropis australis* (Freyn) M.G. (Cytisus mediterraneus Pant.), Leontodon rothii Ball. (L. taraxacoides subsp. longirostris Fin.& Sell.), Ligustrum vulgare L., Lonicera etrusca Santi, Luzula forsteri (Sm.) DC., Origanum hirtum Link. (O. illyricum Scheele), Ornithogalum refractum Kit.: Schl. (O. saxatile auct. p.p.), Paliurus spina-christi Mill., Pistacia terebinthus L., Polygala nicaeensis Koch subsp. mediterranea Chodat, Polypodium interjectum* Shivas (P. vulgare subsp. prionodes Roth.), Pteridium tauricum* Grosg. (P. aquilinum L. subsp. brevipes Tsch.), Quercus cerris L. subsp. pseudocerris* (Boiss.) Menitsky, Qu. frainetto Ten. (Q. conferta Kit.: Schul.), Qu. pubescens Willd., Rosa canina L., Rubus ulmifolius Schott., Salvia officinalis L., Sedum orientale* Boiss. (S. dinaricum M.G.), Spartium junceum L., Swida australis* (C.A.Mey) Pojark (Thelycrania citrifolia Vahl.: M.G.), Tamus communis L. subsp. cretica (L.) Nym. (T. orientalis Boiss.), Taraxacum gasparrinii* (Tin.) Lojac., Thymus longicaulis Freyn., etc.

Primorski korovi

Na degradiranim pohama oko sela uz putove i flišna polja, u nutarnjoj udolini Grbalj izmedju Budve i Tivta rastu razni južni primorski korovi uz neke podivljale egzote, npr. Ailanthus altissima (Mill.) Swing., Agave americana L., Capsella rubella Reut., Cynodon dactylon, Ecballium elaterium (L.) Rich., Echium pustulatum Sib.& Sm., Foeniculum vulgare subsp. piperitum (Ucria) Asch., Hordeum leporinum Link, Hyoscyamus albus L., Lagurus ovatus L., Oryzopsis miliacea (L.) Asch.& Schw., Scolymus hispanicus L., Urtica pilulifera L., Verbascum phoeniceum L., itd.

Florne riedkosti Budve

Na ovima najtoplijim obalama Budva-Bigova nadjeno je barem tridesetak južnijih vrsta pravoga mediteranskog bilja, koje dosad nisu poznate drugdje na nešto hladnijemu Crnogorskom primorju od Boke do Ulcinja, pa niti u kopnenoj Dalmaciji, nego tek na jadranskim otocima, u Grčkoj i južnoj Italiji. Takve su ovdje kod Budve osobito iduće najjužnije osjetljive biljke:

Agrimonia grandis, Allium commutatum, Atriplex prostrata, Avena aterantha, Buglossides sibthorpii, Cakile maritima subsp. aegyptiaca, Centaurium limonifolium, Cephalaria mediterranea, Cerasus cupaniana, Cichorium calvum, C. intybus subsp. glabratum, Coleogeton marinus, Cynosurus elegans, Cystopteris huteri, Elymus hispidus, E. pycnanthus, Eryngium creticum, Filago eriocephala, Hedera taurica, Holoschoenus romanus, Inula crithmoides subsp. mediterranea, Juncus litoralis, Lembotropis australis, Limonium narbonense, Polygonatum gussonei, Polypodium interjectum, Pteridium tauricum, Quercus cerris subsp. pseudocerris, Ranunculus trilobus, Rubus heteromorphus, Ruppia cirrhosa, Salicornia ramosissima, Salix micans, Salsola pontica, Silene vulgaris subsp. suffrutescens, Solanum decipiens, S. marinum, Swida australis, Taraxacum gasparrinii, Teucrium capitatum, Typha domingensis, Umbilicus chloranthus, Zosterella noltii, kao i podivljali posebni južni sukulenti Agave ingens i Opuntia compressa.

Riedka flora Paštrovića

Izim najtoplije uže okolice Budve do Bigove, odnedavna je takodjer dielom proučena i osobita obalna flora duž Paštrovića tj. od Petrovca do Sutomora. Tu bliže uz more takodjer samoniklo rastu poneke južnije rjedje vrste, iako znatno manje negoli na najtoplijoj crnogorskoj obali oko budve do Bigove. Takve je iz obale Paštrovića npr. iduće južnije bilje:

  • Allium commutatum* Guss. (A. bimetrale M.G.): obalne stiene otoka Sv. Nikola, pa rtovi Platamuni i Dubovica, Velje Brdo uz Petrovac, rt Ratac uz Sutomore.
  • Elymus pycnanthus* (Godr.) Melderis: obalne stiene Luštica, Bigova, rtovi Platamuni i Dubovica, Velje Brdo, rt Ratac i otok Sv. Nikola.
  • Ephedra foeminea Forsk.: obalne stiene Štrp i Sopot u Boki Kotorskoj, rt Platamuni, otoci Katić i Sv. Nikola islet, Velje Brdo uz Petrovac.
  • Euphorbia dendroides L.: obalne stiene oko Budve, otok Sv. Nikola, rt Drobnić uz Sv. Stefan, Velje Brdo uz Petrovac, rtovi Pećin, Dubovica i najviše na rtu Platamuni.
  • Hedera taurica* Carr. (H. helix subsp. poetarum Nym.): tvrdolistne makije uz Hercegnovi, Bigova, Budva, Petrovac, Sutomore i otok Sv. Nikola.
  • Iris dalmatica (Pamp.) Bald. (I. pseudopallida p.p.) = južnojadranski endem: obalne stiene Platamuni, Budva, rtovi Velje Brdo, Dubovica, Ratac uz Sutomore.
  • Limonium anfractum (Salm.) Salm.: obalne stiene Luštica, otok Sv. Nikola, rtovi Platamuni, Dubovica, Velje Brdo i Ratac uz Sutomore.
  • Quercus virgiliana Ten.non Schw. (Qu. dalmatica Radić): tvrdolisna makija uz Hercegnovi, Tivat, Bigovu, Budvu, Petrovac, Sutomore, itd.
  • Rubus heteromorphus* (Ripart) Gerb. (R. dalmatinus Trat.): obalno grmlje uz Hercegnovi, Tivat, Bigovu, Budvu, Petrovac, Sutomore.
  • Nanozostera noltii* (Horn.) Giac.: poluslano vrelo Gurdić uz Kotor, poluslane močvare Tivat i Ulcinj.

Podmorje Budva-Platamun

U prilogu niže sliedi popis 261 nadjenih morskih alga uz najbogatiju crnogorsku obalu Budva-Platamun-Bigova, oznake: * = riedke uz Crnu Goru samo na ovoj obali, P = stiene Platamuni, B = uvala Bigova, Tivat = slana močvara Solila.

Morske trave

Morske cvjetnice (Potamogetonales) tu imaju 6 vrsta: Coleogeton marinus (L.) Giac. / Tivat; Cymodocea nodosa (Ucria) Ascher. / S, K; Nanozostera noltii (Hornem.) Giac. / Tivat; Posidonia oceanica (L.) Delile / S, K; Ruppia cirrhosa (Petagna) Grande / Tivat; Ruppia maritima L. / Tivat

Zelene alge

Zelene alge (Chlorophyta) tu sadrže 46 vrsta, od kojih su 3 ovapnjele (te su označene zvjezdicom *)):

Acetabularia acetabulum (L.) P.C.Silva / B, P; Anadyomene stellata* (Wulf.) C.Ag. / P; Blidingia minima (Kütz.) Kylin / B, Tivat; Bryopsis adriatica (J.Ag.) Frauenfeld / P; Bryopsis hypnoides Lamouroux / B, P; Bryopsis spec.indet. (steril) / B, P; Bolbocoleon piliferum* Pringsh. / P; Chaetomorpha linum (Müller) Kützing / P, Tivat; Chaetomorpha mediterranea Kützing s.lat./ B, P; Chara canescens Lois. (Ch. salsa M.G.) / Tivat; Cladophora coelothrix Kütz. / B, P; Cl. dalmatica Kütz. / P; Cl. echinus (BiaSolier) Kütz. / B, P; Cl. glomerata (L.) Kützing / B, P; Cl. pellucida (Huds.) Kützing / B, P; Cl. prolifera (Roth.) Kützing / B, P; Cladophora spec.indet. (steril) / B, P, Tivat; Codium bursa (L.) C. Ag. / B, P; Codium effusum (Raffin.) D.Chiaje / B, P; Codium vermilara (Olivi) D.Chiaje / P; Dasycladus vermicularis (Scop.) Kras./ B, P; Derbesia tenuissima (Morris & Not.) Crouan / B,P; Enteromorpha multiramosa Bliding ill. / B; Entocladia viridis Reinke / B, P; Flabellia petiolata (Turra) Gepp. / B, P; Halimeda tuna* (Ellis & Solander) Lamour. / B, P; Hal. tuna f. platydisca* (Decne) Barton / P; Lamprothamnion papulosum* (Walr.) Grov./ Tivat; Palmophyllum crassum (Nacc.) Raben. / B, P; Phaeophila dendroides (Crouan) Batters / B, P; Pringsheimiella scutata (Reinke) March./ B, P; Pseudobryopsis myura (J.Ag.) Bertold / P; Pseudochlorodesmis furcellata (Zan.) Börges / B, P; Rhizoclonium tortuosum (Dillw.) Kütz. / B, P; Siphonocladus pusillus (C:Ag.: Kütz.) Hauck / B, P; Tolypella spec.indet. (steril) / Tivat; Ulothrix implexa (Kütz.) Kütz. / Tivat; Ulva compressa Linnaeus / Tivat; Ulva intestinalis Linnaeus / Tivat; Ulva rigida C. Agardh / B, Tivat; Ulva (Enteromorpha) sp.indet. (steril) / B, Tivat; Ulvella lens P.H. Crouan / B, P; Umbraulva olivascens (Dang.) Bae & Lee / P; Valonia aegagrophila (Roth.) C.Ag. / Tivat; Valonia macrophysa Kützing / B, P; Valonia utricularis (Roth.) C.Ag. / B, P.

Smedje alge

Smedje alge (Phaeophyta) su ovdje zastupljene sa 57 vrsta:

Arthrocladia villosa (Huds.) Duby / P; Ascocyclus orbicularis (J.Ag.) Magnus / P; Asperococcus bullosus Lamour. / B, P; Cladostephus hirsutus (L.) Pr. / B, P; Cladosyphon mediterraneus Kützing / B, P; Colpomenia sinuosa (Roth.) Derbés& Solier/ B, P; Cutleria chilosa (Falkenb.) P.C. Silva / B, P; Cutleria multifida (Turner) Greville / B, P; Cystoseira tu ima čak 12 nazočnih vrsta: Cys. adriatica Sauvag. (C. spinosa s.l.) / P; Cys. amentacea subsp. spicata Erceg. / B, P; Cys. amentacea v. stricta Montagne / P; Cys. barbata (Stack.) C. Ag. / B, Tivat; Cys. compressa (Esp.) Gerl.& Niz./ B, P; Cys. corniculata (Turn.) Zanard. / B, P; Cys. crinita (Desfont.) Duby / B, P; Cys. humilis* Kütz. / P; Cys. foeniculacea (L.) Greville / B, P; Cys. spinosa Sauv. / B, P; Cys. squarrosa De Not. / B, P; Cys. tamariscifolia (Huds.) Pap./ Tivat; Dictyopteris polypodioides (DC.) Lamour./ B, P; Dictyota dichotoma (Huds.) Lamour. / B, P; Dictyota linearis (C. Ag.) Grev. / B, P; Dilophus fasciola (Roth.) Howe / B, P; Dilophus mediterraneus Schiffner / P; Ectocarpus adriaticus Erceg. / B, P; Ectocarpus siliculosus (Dillw.) Lyngb./ B, P; Ectocarpus spec. indet. (steril) / B; Elachista intermedia P.H. Crouan / B, P; Feldmannia caespitula (J.Ag.) Peguy / B, P; Feldmannia irregularis (Kütz.) Hamel / B, P; Fucus virsoides (Don.) J.Ag. / Tivat; Giraudya sphacelarioides Derb.& Sol./ B, P; Halopteris filicina (Grat.) Kütz. / B, P; Hincksia dalmatica (Erceg.) Cormaci / B, P; Myriactula microscopica (Naeg.) Kütz. / B; Myriactula rivulariae (Suhr.) Feld. / B, P; Myriactula stellulata (Harv.) Levring / B, P; Myronema orbiculare J. Agardh / B, P; Nereia filiformis (J.Ag.) Zanard. / B, P; Padina pavonica (Linné) Lamouroux / B, P; Ralfsia verrucosa (Aresch.) Aresch. / B, P; Sargassum acinarium (Linné) Setchell / B; Sar. hornschuchii C. Ag. / P; Sar. vulgare C.Ag. / B, P; Sar. vulgare subsp. nanum Paula / P; Scytosiphon lomentaria (Lyngb.) Link./ B,P; Spermatochnus paradoxus (Roth.) Kütz. / P; Sphacellaria cirrhosa (Roth.) Ag. / B, P; Sphacellaria fusca (Hudson) S.F. Gray / B, P; Sphacellaria plumula Zanardini / B, P; Sporochnus pedunculatus (Huds.) C.Ag./ B, P; Stictiosiphon adriaticus Kützing / P; Stilophora rhizoides (Turner) J.Ag. / B, P; Stypocaulon scoparium (L.) Kütz. / B, P; Taonia atomaria (Wood.) J. Ag. / B, P; Zanardinia typus (Nardo) P.C. Silva / B, P

Crvene alge

Crvene alge (Rhodophyta) ovdje imaju čak 151 vrsta, od tih su 24 ovapnjele (te su označene zvjezdicom *)):

  • Acrodiscus vidovichii (Menegh.) Zanard. / B, P; Acrosorium ciliolatum (Harvey) Kylin / B, P; Acrosymphyton purpuriferum (J.Ag.) Sjöst/ B, P; Aglaothamnion tenuissimum (Bon.) Feld./ B, P; Agl. tenuissimum v. mazoyerae Furnari et al. / P; Amphiroa beauvoisii* Lamouroux / P; Amphiroa rubra* (Phil.) Woelker. / B, P; Amphiroa rigida* Lamouroux / B, P; Anotrichium barbatum* (C.Ag.) Näg. / B, P; Antithamnion cruciatum (C.Ag.) Nägeli / B, P; Antithamnion heterocladum Funk. / B, P; Antithamnion tenuissimum (Hauck) Sch./ B, P; Apoglossum ruscifolium (Turner) J. Ag. / B, P; Arachnophyllum confervaceum (Men.) Zanard./ B, P; Asparagopsis armata Harvey / B, P; Audouinella daviesii (Dillw.) Woelk. / B, P; Audouinella spec. indet. (steril) / B; Audouinella virgatula (Harvey) Dixon / B, P
  • Bangia atropurpurea (Roth.) C.Ag. / B, P; Boergeseniella fruticulosa (Wulf.) Kyl./ B, P; Botryocladia botryoides (Wulf) Feld. / B, P; Botryocladia chiajeana (Men.) Kylin / P; Botryocladia microphysa (Hauck) Kylin / B, P; Brogniartella byssoides (Good.) Schmitz / B, P
  • Callithamnion corymbosum (Smith) Lyngb./ B, P; Callithamnion granulatum (Ducluz.) C.Ag. / B, P; Catenella caespitosa (Withering) Irvine / B, P; Caulacanthus ustulatus (Turn.) Kütz. / B, P; Ceramium bertholdii Funk / B, P; Cer. ciliatum (J. Ellis) Ducluzeau / B, P; Cer. codii (Richards) Feld.-Mazoyer / B, P; Cer. flaccidum (Harv.: Kütz.) Ardiss. / B, P; Cer. siliquosum (Kütz.) Mag.& Hom./ B, P; Ceramium spec.indet. (steril) / B, P, Tivat; Ceramium tenerrimum (Martens) Okamura / B; Ceramium virgatum (Huds.) Roth. / B, P; Champia parvula (C.Ag.) Harvey / B, P; Chondracanthus acicularis (Roth.) Fred. / B, P; Chondria dasyphylla (Wood.) C.Ag. / B, P; Chondria capillaris (Hudson) Wynne / B, P; Chondrophycus thuyoides (Kütz) Furnari / B, P; Chon. papillosus (C.Ag.) Garbari & Harper / B, P; Chroodactylon ornatum (C.Ag.) Basson / B, P; Chylocladia verticillata (Light.) Bliding / B, P; Compsothamnion thuyoides (Smith) Näg. / B, P; Corallina officinalis Linné / B; Corallina elongata* Ellis & Solander / P; Corallophila cinnabarina (Bory) Norris / B, P; Crouania attenuata (Bon.) J.Agardh / B, P; Cryptonemia lomation (Bertol.) J.Ag. / B, P
  • Dasya baillouviana (Gmelin) Montagne / B, P; Dasya hutchinsiae Harvey / B, P; Dasya ocellata (Grat.) Harvey / B, P; Dipterosiphonia rigens (C.Ag.) Falk./ B, P; Dudresnaya verticillata (Wither.) Jolis / B, P;
  • Erythrocystis montagnei (Derbes) Silva / B, P; Eupogon planus (C. Ag.) Kützing / B, P; Eupogon spinellus (C.Ag.) Kützing / B, P; Erytrotrichia carnea (Dillw.) J.Ag./ B, P;
  • Gastroclonium clavatum (Roth.) Ardis. / B, P; Gastroclonium reflexum (Chauv.) Kütz. / B; Gelidiella pannosa Feldm.& Hamel / B, P; Gelidium crinale (Turn.) Gaillon / B, P; Gelidium melanoideum Schous: Bornet / B, P; Gelidium bipectinatum G. Furnari / B, P; Gelidium pusillum (Stackh.) LeJolis / B, P; Gelidium spathulatum (Kütz.) Bornet / B, P; Gelidium spinosum (Gmelin) Silva / B, P; Gracilariopsis longissima (Gmel.) Steen. / B, P; Griffithsia phyllamphora J. Ag. / B, P; Griffithsia schousboei Montagne / B, P; Gymnothamnion elegans (Schous.) J.Ag. / B, P;
  • Haliptilon virgatum (Zan.) Garb.& Johan. / B, P; Halodictyon mirabile Zanard. / B, P; Halopitys incurva (Huds.) Batt. / B, P; Halymenia floresia (Clem.) C.Ag. / B, P; Herposiphonia secunda (C.Ag.) Ambr./ B, P; Heterosphonia crispella (J.Ag.) Wynne / B, P; Hydrolithon farinosum* (Lamour) Penrose /B, P; Hildenbrandia rubra (Sommer) Menegh. / P; Hypnea musciformis (Wulfen) Lamour. / B, P; Hypoglossum hypoglossides Collin & Harv./ B,P;
  • Jania rubens* (Linné) Lamour. / B, P; J. rubens var. corniculata* (L.) Yendo / B, P;
  • Kallymenia reniformis (Turn.) J.Ag. / B, P;
  • Laurencia obtusa (Hudson) Lamour. / B; Lejolisia mediterranea Born. / B, P; Liagora viscida (Forsk.) C.Ag. / B, P; Lithophyllum byssoides* (Lam.) Fosl. / B, P; Lithophyllum cystoseirae* (Hauck) Heydr. / B, P; Lithophyllum incrustans* Phil. / B, P; Lithophyllum papillosum* (Zanard.: Hauck) Fosl. / P; Lithophyllum pustulatum* Lamour. / B, P; Lithophyllum racemus* (Lamarck) Fosl. / B, P; Lithophyllum strictaeforme* (Aresch) Hauck /B,P; Lomentaria articulata (Huds.) Lyngb. / P; Lomentaria spec.indet. (steril) / P; Lophosiphonia cristata Falk. / B,P;
  • Melobesia membranacea (Esper) Lamour./ B, P; Mereditha microphylla (J.Ag.) J.Ag. / B, P; Mesophyllum lichenoides* (Ellis) Lemoine / P; Monosporus pedicellatus (Smith) Solier / B, P; Nemalion helminthoides (Velley) Bat./ B, P; Nemastoma dichotomum J.Ag. / B, P; Neogoniolithon brassica-florida* (Harvey) Setchell & L.R. Mason / B, P; Neurocaulon foliosum (Menegh.) Zanard. / B, P; Nitophyllum punctatum (Stack.) Grev. / B, P;
  • Osmundaria volubilis (Linné) R.E. Norris / B; Osmundaea ramosissima (Oeder) Athan. / B, P; Osmundaea truncata* (Kütz.) Nam & Maggs / P;
  • Peyssonellia coriacea Feldmann / P; Peys. polymorpha* (Zanar.) Schmitz / B, P; Peys. rosa-marina* Boudour. & Denizot / B; Peys. rubra (Grev.) J.Ag. / B, P; Peys. squamaria (Gmelin) Decaisne / B, P; Phyllophora crispa (Hudson) Dixon / B, P; Phyllophora sicula (Kütz.) Guiry & Irvine / P; Phymatolithon calcareum* (Pallas) Adey / B, P; Phymatolithon lenormandii* (Aresch) Adey /B,P; Platoma cyclocolpa (Montagne) F. Schmitz /B, P; Pleonosporium borreri (J.E. Smith) Nägeli / B, P; Plocamium cartilagineum (Linné) Dixon / B, P; Pneophyllum fragile Kütz. / B, P; Polysiphonia elongata (Hudson) Sprengel / B, P; Pol. opaca (C.Ag.) Moris & Not./ B, P; Pol. sertularioides (Gratel.) J.Ag. / B, P; Polysiphonia spec.indet. (steril) / B, P, Tivat; Porphyra leucosticta Thur. / Tivat; Pterosiphonia pennata (C.Ag.) Sauv. / B; Pterothamnion plumula (J. Ellis) Nägeli / B, P; Ptilothamnion pluma (Dillw.) Thuret / B, P;
  • Radicilingua thysanorhizans (Holm.) Pap. / B, P; Rhodophyllis divaricata (Stack.) Papen. / B, P; Rhodymenia ardissonei Feldm. / B, P; Rodriguezella straforelii Schmitz: Rodrig. / B, P; Rytiphloea tinctoria (Clem.) C.Ag. / B, P;
  • Schottera nicaeensis (Duby) Guiry & Holl./ B, P; Seirospora apiculata (Meneg.) Feld.-Maz. / B, P; Seirospora interrupta (Smith) F. Schmitz / B, P; Seirospora sphaerospora Feldmann / B; Spermothanion flabellatum Bornet / B, P; Spermothamnion johannis Feld.-Mazoyer / B, P; Spermothamnion repens (Dillwyn) Rosen. / B, P; Sphaerococcus coronopifolius (Ag.) Stackh./B, P; Spondylothamnion multifidum (Huds.)Näg./ B, P; Spongites fruticulosus* Kütz. / B, P; Spyridia filamentosa (Wulf.) Harvey / B, P;
  • Taenioma nanum (Kützing) Papenfuss / B, P; Thuretella schousboei (Thuret) Schmitz / B, P; Tricleocarpa fragilis (L.) Huis.& Town./B,P;
  • Wrangelia penicillata (C. Agardh) C. Ag. / B, P; Wurdemannia miniata (Spr.) Feld.& Ham./ B, P.

Literatura

  • ADAM, P. et al. 1972: A contribution to the study of the flora and vegetation of the Budva area, Montenegro. Glasnik Prirodnjačkog Muzeja Titograd 4: 41 - 72
  • ANTOLIĆ, B.& ŠPAN, A. 1986: The inventory of benthic flora of the Bay Boka Kotorska (southern Adriatic). Acta Adriatica 33: 75 - 84
  • BERGER, R. 1914: Beiträge zur Kenntnis der Flora von Süddalmatien und der angrenzenden Herzegowina I.-II. Allgemeine Bot. Zeitschrift 19: 177-182, 20: 82-86
  • BRAJKOVIĆ, V.& MARDEŠIĆ, P. 1972: Platamuni (Platamon). Pomorska enciklopedija vol. V, 95, Leksikografski zavod, Zagreb.
  • ERCEGOVIĆ A. 1952: Sur les Cystoseira adriatiques. Fauna et flora adriatica 2: 105-114, 173-212 + 30 tab., Institut d' océanographie, Split
  • GIACCONE G. 1978: Revisione della flora marina del Mare Adriatico. Suppl. Ann. Parco marino Miramare 6/19: 1 - 118
  • HEUFLER, L .1857: Meeresalgen um Cattaro. Verhand. Zool. Botan. Gesel. Wien 7: 27p.
  • JANKOVIĆ M, STEVANOVIĆ V. 1983: Prilog poznavanju slatinske vegetacije Boke Kotorske. Zbornik R. Visiani, Izdanja Muzeja Šibenik 10: 377 - 396
  • LOVRIĆ, A.Ž. 1986: Algal and halophytic communities at Montenegrin seashores. Rapports CIESM, Monaco ser. Isles 29 (6): 155-156
  • LOVRIĆ, A.Ž. & RAC, M. 2006: Algal and halophytic vegetation in Platamuni sea-cliffs and related Montenegro coast, southeastern Adriatic. Periodicum Biologorum 108 / 2: 189-202, Zagreb.
  • PULEVIĆ, V. 1971: Euphorbia dendroides L. i E. wulfenii Hoppe u flori Crne Gore. Glasnik Prirodnjačkog Muzeja Titograd 3: 67 - 70
  • PULEVIĆ, V. 1980: Bibliography of flora and vegetation of Montenegro. Montenegrin Academy of Sciences and Arts, Titograd, 235 p.
  • SOLAZZI, A. 1971: Reperti algologici delle Bocche di Cattaro. Thalassia salentina 5: 3-18
  • ŠPAN, A.& ANTOLIĆ, B. 1983: Prilog poznavanju fitobentosa crnogorskog primorja (južni Jadran). Studia marina Kotor 13-14 (3): 87 - 110
  • VISIANI, R. 1842-1879: Flora Dalmatica I-III, + supplementa I-II. F.Hofmeister, Lipsiae.

Vanjske sveze

Slikovnice

Poveznice

Reference

Introduction adapted and elaborated by GNU license from Wikinfo and WikiSlavia; the second botanical half is original authorized report (by A.Z. Lovric & M. Rac 2006) within the project Flora Adriatica-Herbarium Adriaticum, reprinted in Periodicum Biologorum 108 / 2: 189-202, Zagreb 2006: if quoted may be copied as open source without changes.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Budva_i_Paštrovići&oldid=9782"