Italija
 |
|---|
| Italia | |
|---|---|
| 250px | |
| Nazivi i obilježja | |
| Geslo | nema |
| Državna himna | Fratelli d'Italia |
| Zemljopis | |
| Glavni grad | Rim |
| Površina | 310,338 km2 |
| Politički sustav | |
| Oblik vlasti | Republika |
| Pučanstvo | |
| Pučanstvo | 60,782,668 (2013 - procjena) 59,433,744 (2011 - popis) |
| Gustoća | 201.7 |
| Službeni jezik | talianski |
| Gospodarstvo i promet | |
| Novčana jedinica | Euro |
| Pozivni broj | +39 |
Italia (Italija, čak. Digićya (Darzela Taljana), tal. Repubblica Italiana) je država na jugu Europi. Sastoji se od poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Graniči s Francuzkom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dielu, Austrijom na sjevernom dielu, te Slovenijom na sjeveroiztočnom dielu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike.
Sadržaj
Zemljopis
Najveći dio Italie čini Apeninski poluotok, najveći poluotok u Sredozemnom moru, gdje zajedno s dva otoka, Sicilijom i Sardinijom, stvara zasebna mora, a to su Jadransko more na sjeveroistoku, Jonsko more na jugoistoku, Tirensko more na jugozapadu i Ligursko more na sjeverozapadu.
Italia se sastoji od tri prirodne cjeline: Alpa, Apenina i Padske nizine. Alpe se pružaju od Genovskoga zaljeva do Julijskih Alpa na istoku, u duljini od 1500 km. Gradjene su od paleozojskih i mezozojskih naslaga.
Najviši vrh je Mont Blanc (Monte Bianco), koji ima 4,810 m, a viši su vrhovi još i Monte Rosa (4,637 m) i Monte Cervino (4,476 m). Italija ima tri slavna vulkana: ugasli Vezuv kod Napulja, najveći aktivni u Europi Etna (3,550 m) na Siciliji i Stromboli (924 m) na obližnjem istoimenom otočiću.
Poviest
Talijani su potomci starih plemena koja su se još početkom prvog tisućljeća pr. Kr. nastanila u krajevima između Alpa, i po cijelom Apeninskom poluotoku i Siciliji. Ovi narodi su bili različitog podrietla. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bijahu podijeljeni na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci, Osci i Umbri ili Umbrijci. Širenjem moći Rima negdje od 5. stoljeća pr. Kr. italska plemena ušla su u sklop Rimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko građansko pravo nakon savezničkog rata koji se vodio od 90. do 89. pr. Kr.
U starom vijeku, Grci su u južnoj Italiji i na Siciliji imali "veliku Grčku" (Magna Graecia), a na sjeveru su vladali Etruščani. Rim je postao sjedište Rimskog Carstva, koje je do 5. stoljeća vladalo najvećim dijelom Europe.
Nakon srednjeg vijeka, Italija je bila glavno središte humanizma i renesanse, koji su preporodili europsku filozofiju i umjetnost. Italija je bila rascjepkana u gradove-državice ili područja pod tuđinskom vlašću do 17. ožujka 1861., kad se cijeli poluotok zajedno s dva otoka udružio u jednu kraljevinu. Grad Rim se pridružio tek 20. rujna 1870., što je konačni nadnevak ujedinjenja Italije.
Fašisti su došli na vlast 1922., borili se na strani Njemačke u 2. svjetskom ratu i izgubili. Referendum o monarhiji od 2. lipnja 1946. stvorio je Republiku Italiju. Od tada do današnjih dana jedina stvarna opasnost po tada stvoren ustavni poredak je bio Borgheseov puč iz prosinca 1970. godine. Italija je 1957. godine bila jedna od utemeljiteljica Europske unije. To joj je uvelike pridonijelo u gospodarskom i političkom smislu. Postala je jedna od vodećih zemalja svijeta i pripada u skupinu G8. Italia je otpočetka članica saveza NATO i Europske unije.
Stanovništvo
Prema prvome popisu stanovništva iz 1861. Italia je imala 22,182,000 st. Do 2011. stanovništvo je poraslo na 59,433,744 st. Od popisa iz 2001. (57,844,017 st.) broj stanovnika povećao se za 4,2%. Stanovnici su najvećim dijelom Talijani (93,9%). Italia je jezično i vjerski uglavnom homogena, ali je kulturno, gospodarski i politički vrlo raznolika. Peta je u Europi po gustoći stanovništva (207,7 stanovnika po četvornom kilometru). Nema velike manjine, a najveća je austrijska manjina u Južnom Tirolu (1991.: 287,503 Austrijanaca i 116,914 Talijana), te slovenska manjina oko Trsta.
Ostale manjine s djelomično službenim jezicima su:
- francuzka manjina u regiji Valle d'Aosta,
- Sardinski jezici na Sardiniji),
- ladinski jezik u Dolomitima,
- furlanski u regiji Friuli-Venezia Giulia, što su sve romanski jezici.
Osim toga, ima i jezika koji se govore lokalno, kao što su:
- hrvatski u tri sela u regiji Molise,
- okcitanski jezik u južnim dolinama Piemontea,
- katalonski u gradu Alghero na Sardiniji,
- albanski u selima regije Calabria i na Siciliji,
- stari grčki dijalekti u selima regije Calabria.
Iako je glavna vjera katoličanstvo (81.2% građana su nominalno katolici), postoje stare protestantske i židovske zajednice, kao i sve veće useljeničke zajednice pravoslavnih kršćana (ponajviše Rumunja, te muslimana).
Gospodarstvo
Italia ima raznovrsno industrijalizirano gospodarstvo, a proizvodnja je ukupno i po glavi stanovnika otprilike ista kao u Francuzkoj i Velikoj Britaniji. Kapitalistička ekonomija podieljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje prevladavaju privatne tvrtke, i manje razvijen poljoprivredni jug, s 20% nezaposlenih. U odnosu na zapadnoeuropske susjede, Italia ima velik broj malih i srednjih poduzeća (SME).
Glavninu izvoza čine su automobili, hrana, piće, odjeća, obuća, namještaj, keramika, nakit, filmovi, industr. oprema, strojevi, kemikalije i športska oprema. Najviše se uvoze kemikalije, transportna sredstva, nafta, tekstil, drvo i duhan. Najveći su joj vanjskotrgovinski partneri zemlje EU-a te SAD.
Kultura
Italia je znamenita zbog svoje umjetnosti, kulture i brojnih spomenika, od kojih su najslavniji kosi toranj u Pisi i Koloseum u Rimu, a poznata je i po poznatoj hrani, vinu, modi, dizajnu, operi i itd. Italija je začela europsku renesansu tijekom 14. i 15. stoljeća. Pečat na zapadnoj kulturi ostavili su bezbrojni talijanski geniji. Ovo su samo neki od njih: pjesnici Dante i Petrarca, pisci Boccaccio, Casanova, Machiavelli i Castiglione, slikari Leonardo da Vinci, Raffaello i Michelangelo Buonarroti, arhitekti Bernini, Palladio, Donatello, skladatelji Vivaldi, Paganini, Puccini, Rossini i Verdi, filozof Giordano Bruno, fizičar Alessandro Volta,Galileo Galilei, filmski redatelji Antonioni i Fellini. Najznačajniji talijanski književnici 20. st. su: Italo Svevo, Luigi Pirandello, Guido Gozzano, Filippo Tommaso Marinetti i Aldo Palazzeschi.
Državni blagdani
| datum | hrvatski naziv | lokalni naziv | napomene |
|---|---|---|---|
| 1. siječnja | Nova godina | Capodanno | |
| 6. siječnja | Sveta tri kralja | Epifania | |
| dan nakon Uskrsa | Uskrsni ponedjeljak | Lunedì di Pasqua | |
| 25. travnja | Dan oslobodjenja | Anniversario della Liberazione | od 1945. |
| 1. svibnja | Praznik rada | Festa del Lavoro | |
| 2. lipnja | Praznik Republike | Festa della Repubblica | od 1946. |
| 15. kolovoza | Velika Gospa | Assunzione | |
| 1. studenog | Svi sveti | Tutti i Santi | |
| 8. prosinca | Bezgriješno začeće | Immacolata | |
| 25. prosinca | Božić | Natale | |
| 26. prosinca | Sveti Stjepan | Santo Stefano | |
| 31. prosinca | Silvestrovo | San Silvestro |
