Italija

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Italia
250px
200px
Nazivlje i obilježja
Geslo nema
Državna himna Fratelli d'Italia
Zemljopis
Glavni grad Rim
Površina 310,338 km2
Politika
Oblik vlasti Republika
Pučanstvo
Pučanstvo 60,782,668 (2013 - procjena)
59,433,744 (2011 - popis)
Gustoća 201.7/km2
Službeni jezik talianski
Povijesni razvitak države
Gospodarstvo
Novčana jedinica Euro (100 centa)
Vrijeme i promet
Pozivni broj +39
Strana vožnje desna

Italia (Italija, čak. Digićya (Darzela Taljana), tal. Repubblica Italiana) je država na jugu Europi. Sastoji se od poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Graniči s Francuzkom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dielu, Austrijom na sjevernom dielu, te Slovenijom na sjeveroiztočnom dielu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike.

Zemljopis

Najveći dio Italie čini Apeninski poluotok, najveći poluotok u Sredozemnom moru, gdje zajedno s dva otoka, Sicilijom i Sardinijom, stvara zasebna mora, a to su Jadransko more na sjeveroistoku, Jonsko more na jugoistoku, Tirensko more na jugozapadu i Ligursko more na sjeverozapadu.

Italia se sastoji od tri prirodne cjeline: Alpa, Apenina i Padske nizine. Alpe se pružaju od Genovskoga zaljeva do Julijskih Alpa na istoku, u duljini od 1500 km. Gradjene su od paleozojskih i mezozojskih naslaga.

Najviši vrh je Mont Blanc (Monte Bianco), koji ima 4,810 m, a viši su vrhovi još i Monte Rosa (4,637 m) i Monte Cervino (4,476 m). Italija ima tri slavna vulkana: ugasli Vezuv kod Napulja, najveći aktivni u Europi Etna (3,550 m) na Siciliji i Stromboli (924 m) na obližnjem istoimenom otočiću.

Poviest

Talijani su potomci starih plemena koja su se još početkom prvog tisućljeća pr. Kr. nastanila u krajevima između Alpa, i po cijelom Apeninskom poluotoku i Siciliji. Ovi narodi su bili različitog podrietla. Jezgru nove nacije svakako su dali oni narodi i plemena po kojima su Talijani dobili ime, zvali su se Italici ili Itali. Italici nisu bili jedno pleme, bijahu podijeljeni na 4 glavna plemena, to su: Latini, Falisci, Osci i Umbri ili Umbrijci. Širenjem moći Rima negdje od 5. stoljeća pr. Kr. italska plemena ušla su u sklop Rimske Republike i postali mu saveznici. Dobili su rimsko građansko pravo nakon savezničkog rata koji se vodio od 90. do 89. pr. Kr.

U starom vijeku, Grci su u južnoj Italiji i na Siciliji imali "veliku Grčku" (Magna Graecia), a na sjeveru su vladali Etruščani. Rim je postao sjedište Rimskog Carstva, koje je do 5. stoljeća vladalo najvećim dijelom Europe.

Nakon srednjeg vijeka, Italija je bila glavno središte humanizma i renesanse, koji su preporodili europsku filozofiju i umjetnost. Italija je bila rascjepkana u gradove-državice ili područja pod tuđinskom vlašću do 17. ožujka 1861., kad se cijeli poluotok zajedno s dva otoka udružio u jednu kraljevinu. Grad Rim se pridružio tek 20. rujna 1870., što je konačni nadnevak ujedinjenja Italije.

Fašisti su došli na vlast 1922., borili se na strani Njemačke u 2. svjetskom ratu i izgubili. Referendum o monarhiji od 2. lipnja 1946. stvorio je Republiku Italiju. Od tada do današnjih dana jedina stvarna opasnost po tada stvoren ustavni poredak je bio Borgheseov puč iz prosinca 1970. godine. Italija je 1957. godine bila jedna od utemeljiteljica Europske unije. To joj je uvelike pridonijelo u gospodarskom i političkom smislu. Postala je jedna od vodećih zemalja svijeta i pripada u skupinu G8. Italia je otpočetka članica saveza NATO i Europske unije.

Stanovništvo

Prema prvome popisu stanovništva iz 1861. Italia je imala 22,182,000 st. Do 2011. stanovništvo je poraslo na 59,433,744 st. Od popisa iz 2001. (57,844,017 st.) broj stanovnika povećao se za 4,2%. Stanovnici su najvećim dijelom Talijani (93,9%). Italia je jezično i vjerski uglavnom homogena, ali je kulturno, gospodarski i politički vrlo raznolika. Peta je u Europi po gustoći stanovništva (207,7 stanovnika po četvornom kilometru). Nema velike manjine, a najveća je austrijska manjina u Južnom Tirolu (1991.: 287,503 Austrijanaca i 116,914 Talijana), te slovenska manjina oko Trsta.

Ostale manjine s djelomično službenim jezicima su:

Osim toga, ima i jezika koji se govore lokalno, kao što su:

Iako je glavna vjera katoličanstvo (81.2% građana su nominalno katolici), postoje stare protestantske i židovske zajednice, kao i sve veće useljeničke zajednice pravoslavnih kršćana (ponajviše Rumunja, te muslimana).

Gospodarstvo

Italia ima raznovrsno industrijalizirano gospodarstvo, a proizvodnja je ukupno i po glavi stanovnika otprilike ista kao u Francuzkoj i Velikoj Britaniji. Kapitalistička ekonomija podieljena je na razvijeni industrijski sjever, gdje prevladavaju privatne tvrtke, i manje razvijen poljoprivredni jug, s 20% nezaposlenih. U odnosu na zapadnoeuropske susjede, Italia ima velik broj malih i srednjih poduzeća (SME).

Glavninu izvoza čine su automobili, hrana, piće, odjeća, obuća, namještaj, keramika, nakit, filmovi, industr. oprema, strojevi, kemikalije i športska oprema. Najviše se uvoze kemikalije, transportna sredstva, nafta, tekstil, drvo i duhan. Najveći su joj vanjskotrgovinski partneri zemlje EU-a te SAD.

Kultura

Italia je znamenita zbog svoje umjetnosti, kulture i brojnih spomenika, od kojih su najslavniji kosi toranj u Pisi i Koloseum u Rimu, a poznata je i po poznatoj hrani, vinu, modi, dizajnu, operi i itd. Italija je začela europsku renesansu tijekom 14. i 15. stoljeća. Pečat na zapadnoj kulturi ostavili su bezbrojni talijanski geniji. Ovo su samo neki od njih: pjesnici Dante i Petrarca, pisci Boccaccio, Casanova, Machiavelli i Castiglione, slikari Leonardo da Vinci, Raffaello i Michelangelo Buonarroti, arhitekti Bernini, Palladio, Donatello, skladatelji Vivaldi, Paganini, Puccini, Rossini i Verdi, filozof Giordano Bruno, fizičar Alessandro Volta,Galileo Galilei, filmski redatelji Antonioni i Fellini. Najznačajniji talijanski književnici 20. st. su: Italo Svevo, Luigi Pirandello, Guido Gozzano, Filippo Tommaso Marinetti i Aldo Palazzeschi.

Državni blagdani

datum hrvatski naziv lokalni naziv napomene
1. siječnja Nova godina Capodanno  
6. siječnja Sveta tri kralja Epifania  
dan nakon Uskrsa Uskrsni ponedjeljak Lunedì di Pasqua  
25. travnja Dan oslobodjenja Anniversario della Liberazione od 1945.
1. svibnja Praznik rada Festa del Lavoro  
2. lipnja Praznik Republike Festa della Repubblica od 1946.
15. kolovoza Velika Gospa Assunzione  
1. studenog Svi sveti Tutti i Santi  
8. prosinca Bezgriješno začeće Immacolata  
25. prosinca Božić Natale  
26. prosinca Sveti Stjepan Santo Stefano  
31. prosinca Silvestrovo San Silvestro  

Poveznice