Hrvatske kulturno-prirodne iznimke
Hrvatske kulturno-prirodne iznimke (osobitost našeg naravoslovja, naobrazbe i poviesti spram ine Europe): - Bar dielom po umjetno nametnutim tj. prisilno uvriježenim navikama iz politike i svagdanjeg života, Hrvatska i Hrvati bi navodno trebali biti podjednaki tj. manjeviše slični kao ini okolni tzv. "balkanski" i "slavenski" narodi, a sve naše glavne osebujnosti se trebalo zamagliti i prebrisati.
Sadržaj
Uvodne pripomene
Ova pretežno vojno-ideološkom silom nametnuta nam gledišta, zapravo su odraz i posljedica uzastopce i dugotrajno nam nametnutih lažnih nasilja, najviše da bi se Hrvatska i Hrvati poviestnim lažima na razne načine sve više opljačkali i onemogućili pri uporabi svojih stvarno baštinjenih prednosti tj. za koristi i zloporabe okolnih manjeviše stoljećima zlonamjernih susjeda.
Ovdje niže se strogo egzaktno i sustavno tj. poimence navode sve važnije prirodne i kulturno-poviestne osebujnosti, po kojima se izvorni Hrvati i naša Hrvatska stvarno i najviše razlikuju ter izdvajaju od većine susjednih i okolnih europskih zemalja i naroda.
Geo-pedoložke iznimke
Hrvatsko tlo je iz geologijskog gledišta, zapravo daleko najveće i naizrazitije prostranstvo karbonatnog krasa u Europi i medju najvećima i najtipskijim takvim ozemljima na cieloj Zemlji.
Dok na ozemlju Hrvatske, karbonatni kras (šupljikavi vapnenci + dolomiti) nadpolovično prekrivaju goleme plohe od čak 3/5 cieloga našeg hrvatskog ozemlja s preko 9.000 špilja, dotle u nekima inim europskim zemljama s navodno tzv. "velikim" promičbenim krasom (srb. 'kršem', medjunarodno 'karstom'), takav sličan tip tla jedva prekriva 1/4 do 1/3 njihovih ozemlja, ali u većini inih uglavnom nekraških zemalja su to tek sitne lokalne iznimke, jedva s ponekom špiljom ili tek malo vapnastih stiena.
Posljedica toga je, da zbog većinskog i tipskog krasa Hrvatska uz brojne špilje sadrži u Europi i daleko najviše šupljikavo-jamastih ponikava ili vrtača, kojih na našem ozemlju ima bezbroj tisuća i kada to hrvatsko tlo ne bi većinom bilo zaraslo biljnim pokrovom, posve ogoljelo zbog silnih ponikava bi izgledalo još gorje i gušće negoli Mjesečeva površina prekrivena brojnim jamastim kraterima. Naprotiv ine europske zemlje imaju tek pojedine osamljene vrtače, ili ih neke uopće niti nemaju.
Osebujna flora i fauna
Najviše zbog takve čudnovate i iznimne geo-podloge, takodjer i prvotni prirodni biljni pokrov na većini Hrvatske i osobito u izrazitima kraškim područjima je manjeviše izniman i znatnim dielom drugačiji negoli u većini ostale nekraške Europe (izim ondje gdje je kod nas nedavno ljudski uništen i potom tek postao banalan-obćeeuropski).
Njegova glavna osebujnost su posebni naši područni kraški endemi, tj. osobite vrste i dielom cieli grupni kraški rodovi, koji tu rastu samo na osebujnim kraškim tlima kakvih većinom nema u inoj Europi.
Izim tih današnjih vrsta, takodjer na našima tipskim i prostranim područjima karbonatnog krasa još žive i jedinstveni "živi fosili" iz prošlih geoloških doba, koji su u ostaloj izvankraškoj ili tek polukraškoj Europi većinom izumrli bez inih živih srodnika, - ali tu kod nas ovi još i dalje uporno preživljuju već tisućama ili čak miliunima godina, zbog njihova sigurnog održanja po našima bezbrojnim špiljama i ponikvama.
Uz više stotina takvih pojedinih vrsta, dosta je spomenuti npr. drugdje izumrlu skupinu tzv. sladkovodnih 'priljepaka' (čak. "veletagni") tj. izumrlih Valenciennidae, koje su nekoć prije oledbi masovno puzale po obalnom kamenju Panonskog mora i ranijeg praoceana Paratetis.
Sad nakon oledbi i presušenja Panonije, ovi zadnji Valenciennidi tek malobrojno žive kao "živi fosili" samo u slanima obalnim špiljama oko burnoga Velebitskog kanala (sad zadnje žive primjerke već zatire Elektroprivreda skretanjem špiljskih obalnih vodotoka u hidrocentrale).
Indoiranski Prahrvati
Takodjer i prapoviestno-genealoški, veliki dio današnjeg hrvatskoga ljudskog pučanstva tek je umjetno tj. kulturnim nametanjem osobito pod donedavnom prisilom unitarne Jugoslavie, nasilno-ideoložki proglašen tzv. "čistima" (nametnutim) Slavenima tj. južnim Slavenima, idejno pretvorenim u balkanizirane tzv. "Jugoslavene".
To je moglo tek prividno važiti, dok su unitarni vukovski jugoslavisti po nametnutom nam "bratsko-srbohrvatskom" jugojeziku naredjivali kako moramo takodjer i bioložkim izkonom bezuvjetno svi biti slavenskog podrietla. Medjutim - za njih neočekivano i nepredvidjeno se nedavno od smjene tisućljeća naglo razvila egzaktna biogenetika, koja odredjuje ljudima posve drugo i stvarno bioložko podrietlo, bez obzira na lažno nam nametnute okupatorske (jugo)jezike.
Ova prevratnička nova biogenetika egzaktno-materialno nam dokumentira, kako su samo tek 1/4 do 1/3 hrvatskog pučanstva pretežno rubnim dielom na sjeveru i uglavnom na sjeverozapadu tj. od Baranje do Istre pretežno slavenskog izkona (Eu19).
Svi ini Hrvati tj. njih 2/5 do preko polovice u središnjoj Hrvatskoj i diljem Dinarskog krasa do Dalmacie i otočja pretežno su bioložki neslaveni, tj. iz skroz drugačije genetske grupe I2 (= Eu7) i srodniji su s Moldavcima, dielom Kavkaza i s Irancima: uključivo 1/3 gradjana Teherana (genetski sličnih Hrvatima). Stoga je kod tih fiktivnih tzv. "slavenskih" Hrvata, njihovo lažno-prisilno "slavenstvo" tek nametnuti nam ideoložki "oblak" stvoren od vukovaca i jugoslavista.
Kulturne osebujnosti
U izvornoj hrvatskoj kulturi se nalazi više tradicijskih osebujnosti, koje su kod inih okolnih naroda bile tek kratkotrajne, djelomične ili posvema izostaju iz njihovih inih poviesti. Jedna od glavnih i očiglednih takovih starohrvatskih osobitosti je hrvatsko uglavnom posve zasebno abecedno pismo: Glagoljica.
Unitarni jugoslavisti su uglavnom nasilno ideoložki nametnuli nam vjerojatnu ideoložku laž, kako su to Hrvatima navodno donesli i stvorili Ćiril i Metod, - a to ponajviše zato što novije ideopolitički pod Jugoslaviom, hrvatska glagoljica idejno nikako nije smjela biti ranija niti starija od srbijanske svete ćirilice.
Inače je glagoljica kod Hrvata u javnoj uporabi masovno potrajala najmanje kroz pola tisućljeća, a potom uporabom u crkvenoj glagoljaškoj liturgiji još i novijih par stoljeća, tj. negdje od 10.st. pa sve do 19.st. (kada se i u crkvi pomalo gasi tj. zamjenjuje latinicom).
Ine dugotrajne kulturne osebujnosti Hrvata su još npr. heraldička (grbovna) uporaba crvene 'šahovnice', koja je potrajala još od najranijih političkih spomena državotvornih Hrvata u ranom Afganistanu i antičkoj Perziji, pa zaredom kroz srednjovjeke banovine i Kraljevinu Hrvatsku, ter sve do danas službenoga grbovnog znaka suvremene Republike Hrvatske u EUniji.
Takodjer i ina naša narodna simbolika kao npr. prastari ukrasni tropleti, arheološki su potvrdjeni u svezi s najranijim prapoviestnim Prahrvatima, još od Afganistana i antičke Perzije, pa potom kroz niz stoljeća sve do Baščanske ploče i inih naših srednjovjekih spomenika.
Poveznice
- Glagoljica
- Hrvatski kras
- Indoiranski Prahrvati
- Oživjeli reliktni Valencienid
- Bibliographia Paleo-Croatica
Referenca
A very condensed digest, compiled combining many other pages in actual wiki.