Hrvatski brojni slapovi

Hrvatski brojni slapovi (preko stotinu vodopada na hrvatskom krasu): - Hrvatska sa svojih preko stotinjak osrednjih i većih sedrenih slapova je po tomu nedvojbeno prva u Europi i jedna od najbogatijih na svietu. Većina značajnih hrvatskih rieka sadrže bar pojedine ili manje slapove, a zamalo jedine veće rieke koje na hrvatskom dielu svog tieka uglavnom nemaju slapove (izim pritoka) jesu Sava, Drava, Bednja, Mirna i Raša.

Kod nas se doduše ne nalaze ogromna i prostrana slapišta kao npr. američka Niagara i slična u Africi i Južnoj Americi, ali su tu zato uzduž brojnih kanjona kraških rieka nazočni cieli nizovi uzastopnih slapišta, osobito npr. na dalmatinskoj Krki i uz Plitvička jezera na izvorištu Korane.

Izim tih najbrojnijih naših slapova na hrvatskom krasu zapadnih Dinarida i jadranskog primorja, nekoliko sličnih ili manjih slapova nalaze se takodjer i izvan Dinarida, npr. poneki sjeveroiztočno na Medvednici, ter Papuku i Dilj-gori, ali takodjer i medju jadranskim otocima osobito na Krku. Ovdje se daje sažeti pregled većine hrvatskih prirodnih slapova od Slavonije i Medvednice do otoka Krka, ali inače nisu obuhvaćeni noviji umjetni i povremeni slapovi na branama podno vodopivrednih akumulacia.

Slapovi izvan Dinarida

Iako su kod nas slapovi i cieli nizovi sedrenih slapišta najbrojniji na krasu Dinarskog gorja, u Hrvatskoj postoji najmanje desetak značajnih slapova takodjer i izvan Dinarida, npr. u savsko-dravskom medjurječju sjeveroiztočne Hrvatske, pa čak i jadranski otočni slapovi osobito na Krku.

Sjeverni panonski slapovi

Malobrojni prirodni slapovi većinom skromnijih dimenzia se nalaze i na panonskim brdima u medjurječju sjeveroiztočne Hrvatske. Medju najvećima takvim su slap Jankovac na Papuku, ter Sopot kod Zagreba na zapadu Medvednice, a po par manjih slapova još ima na Dilj-gori u južnoj Slavoniji, ter na jugu zagorske Ivanščice pod najvišim vrhom u kanjonu loborske Reke uzvodno od Lobora.

Jadranski otočni slapovi

Na sredozemnim otocima su zbog suše stalni vodotoci sa slapovima razmjerno riedki, a i kod nas se takvi nalaze samo na otoku Krku. Tu na jugoiztoku otoka, izmedju paralelnih brdskih grebena Divînska gora (475 m) na iztoku otoka i Obzòva gora (569 m) na jugu, teče desetak kilometara duga rječica Velarîka (novo-umjetno ime tzv. "Krčka Ričina") koja je jedini stalni vodotok jadranskog otočja.

Na njenomu gornjem tieku su razvijena dva kraška slapa visine po desetak metara (koja za ljetnih suša ponekad zamalo presuše): manji izvorišni slap Velabàba i nizvodno veći otočni slap Žanàc. Po planovima naše vodoprivrede bi se ti naši jedini otočni slapovi uskoro trebali uništiti pod poplavom umjetne akumulacie za vodoopskrbu na Krku.

• Velabàba je najgornji naš otočni slap na brdskoj visini oko 250m, koji tu pada preko odsjeka od 7m odmah pod izvorištem otočne rječice Velarîka. Taj je slap razvijen na brdskom flišu, pa je manjeviše aktivan ciele godine, takodjer i za jače ljetne suše kada teče barem kao stalni curak, dok inače za zimskih kiša obilno pršti.
• Veći nizvodni slap Žanàc nalazi se na gornjem tieku u kraškom kanjonu otočne Velarike. Ovo kaskadno slapište je ukupne visine oko 12m, ali za ljetnih suša povremeno skoro presuši kao sezonske nakapnice, dok u ina godišnja doba obilno teče kao kosa bujica sa sedrotvornim mahovinama (Fontinalis, itd.). Podno tog slapa je i par metara duboko jezerce kao erozivni kotao.

Jadranski primorski slapovi

Najbrojniji i najveći sedrotvorni slapovi u Hrvatskoj su razvijeni na primorskim riekama u Dalmaciji, osobito na Krki i Cetini, dok sličnih manjih uz Jadran još ima od Istre i Rječine do neretvanske Tihaljine.

Pazinčica u Istri

Skoro jedini manji istarski slapovi se nalaze u srednjoj Istri na ponornici Pazičica uzvodno tj. sjeverije od grada Pazina.

Bivši slapovi Rječine

Na Rječini u srednjem kanjonu i kod izvorišta se nalazilo više manjih slapišta, koji su u novije doba većinom potopljeni ili pretvoreni u umjetne brane zbog izgradnje umjetnih akumulacia uzvodno iznad grada Rijeke.

Slapovi Zrmanje

Prava velika slapišta uz Jadran kod nas počinju od rieke Zrmanje i južnije. Tu je najveći slap Jankovića Buk u donjem kanjonu Zrmanje, prije njezinog ulievanja u Novigradsko more, pa od tog slapa počinje poluslani (bočati) kanjonski tijek donje Zrmanje nizvodno od Obrovca.

Uzvodno od Obrovca do sutoka s kanjonskim pritokom Krupa postoji još par inih nižih slapova. Ovi slapovi na Zrmanji su ranije bili ugroženi kemijski i zamuljivanjem iz bivše industrije glinice Obrovac, a potom su sada i opet ugroženi povremenim presušivanjem sedrotvoraca zbog rada novije reverzibilne hidrocentrale Obrovac (kojom se uzastopno izpumpava voda uzvodno u Liku).

Slapovi rieke Krke

Najveći primorski slapovi u Dalmaciji su razvijeni na rieci Krki ('Nacionalni park Krka'), a medju njima je i najveće kod nas pojedinačno slapište Skradinski Buk: Ovdje Krka iztječe iz Visovačkiog jezera i tu prestaje njezin sladkovodni tijek, nizvodno ulazom u poluslano (bočato) Prukljansko jezero i dalje do ušća kod Šibenika. Uzvodno iznad toga je duž korita Krke ukupno još sedam većih slapova, od kojih je važniji npr. Roški slap na gornjem ulazu u Visovačko jezero.

Slapovi na Cetini

Nekoliko sličnih slapova se nalaze takodjer na srednjemu i donjem tijeku dalmatinske rieke Cetine, a medju ovima je najveći donji slap Gubavica kod Zadvarja, koji je jedan od najviših u Hrvatskoj.

Slapovi sliva Neretve

Niz većih slapova se nalaze na gornjemu i srednjem tijeku Neretve uglavnom u Hercegovini, ali su oni danas izvan ozemlja Hrvatske. Ipak se par manjih pripadnih slapova još nalaze i uz rub hrvatskog ozemlja, na njezinom pritoku Trebižat tj. u gornjem tijeku ove ponornice pod imenom Tihaljina uz Imotsko polje.

Nutarnji dinarski slapovi

Medju unutarnjim Dinaridima na kopnenom krasu u Savskom slivu je takodjer kod nas razvijen niz sedrenih slapova, osobito na gornjoj Korani uz Plitvička jezera, kao i u pograničnom kanjonu gornje Une, a manjih slapova još ima u slivu Kupe npr. na Dobri i Mrižnici, ter najviši na žumberačkoj Kupčini.

Korana: Plitvička jezera

Najbrojniji sedreni slapovi u slivu Save su kod nas razvijeni na izvorištu rieke Korane, tj. na Plitvičkim jezerima: vidi o ovima još pobliže i Narodni park Plitvička jezera. Značajno slapište je takodjer i kod Slunja na sastavcima Slunjčice s Koranom.

Štrbački Buk na Uni

U gornjemu i srednjem kanjonu pogranične rieke Une se nalazi niz manjih slapova, a medju njima je kod nas razmjerno najveće slapište u dinarskom zaledju Štrbački Buk na gornjoj Uni, koji je na granici Like i BiH.

Viši slapovi na Kupčini

Najsjevernija skupina viših slapova u slivu Kupe se nalazi na sjeverozapadu Hrvatske, na gornjoj Kupćini i nezinim pritocima na Žumberku, sa šest slapova visokih po 10 - 40m od kojih je najviši Sopot.

Poveznice

• Narodni park Plitvička jezera
• Kanjonska rieka Cetina
• Žumberačka Kupčina
• Velarika na Krku
• Krka i Čikola
• Una i Pounje

Reference

Partly original condensed compilation, almost loaded from actual wiki by GNU license.