Književnost reformacije

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Književnost reformacije na hrvatskom (čakavsko-kajkavski) - tiskara Urach: Hrvatski protestantski pisci u doba reformacije posebno su važni za našu dialektalnu lingvistiku. Tako su Stipan Konzul Istrijan, Antun Dalmatin, Juraj Juričić i Juraj Cvečić u 16. stoljeću bili prvi poznati književnici koji su svoja djela većinom objavili na prijelaznoj kajkavskoj ikavici, što je dalje nastavio i razvio Ozaljski književni krug Zrinskih i Frankopana u 17. stoljeću. U razdoblju od 1561. do 1563. hrvatska tiskara u Urachu tiskala je ukupno oko 25.000 primjeraka knjiga na hrvatskom (glagoljicom, latinicom i bosančicom), pa na talijanskom i slovenskom jeziku. Od toga broja većina ili oko 19.000 tiskano je na hrvatskom čemu treba pridodati broj tiskanih u preostale dvije godine (1564. i 1565.) za koje nema preciznijih podataka, a vjerojatno iznosi oko 4.000 primjeraka. Nakon prestanka rada Uraške tiskare Konzul i Dalmatin izdali su Regensburgu Postilu u dva dijela čija naklada nije poznata. Od hrvatskih izdanja do 1564. bilo je sveukupno po računima, razdijeljeno 14.407 komada, a o Jurjevu iste godine u Urachu je preostalo 6.013 primjeraka. Izdanja Uraške tiskare, po njihovom sadržaju, možemo podijeliti na: Probni listovi, Početnice i abecedariji, Sveto pismo, Poučni spisi, Propovijedi, Teološke rasprave, Priručnici.

ABSTRACT

Croatian Reformation (Croat Protestantic books of Urach): The religious Protestants now are a tiny urban minority among Croats due to a strong subsequent Counter-Reformation. However, the initial Reformation among Croats had an essential cultural impact, especially by its public organizing of the first classic Croatian language used in 16th and 17th century (before its recent Serbo-Croat hybridizing in Yugoslavia), then extensively applied in translating and printing a thirty major religious books in Urach Biblical institution and elsewhere in Germany 1560-1568 by Stipan Konzul Istrian, Antun Dalmatin and others, and distributed across Croatia and Bosnia from 16th century. This original classic Croatian language from Reformation is spoken and used to nowadays by Croats in Burgenland and by other Croatian diaspora, and also by peninsular Istrians and Adriatic islanders (in mainland Croatia it was recently forbidden and partly eliminated by Yugoslav communists).

Probni listovi

Prvo izdanje Uraškoga kruga Probni list (glagoljicom) tiskano je u Nürnbergu, gdje su lijevana i glagoljska slova za tiskaru u Urachu. Ovaj list otisnut je u 200 primjeraka s pet tipova različitih glagoljskih slova te ga je Stipan Konzul razaslao u Beč, Ljubljanu i druga mjesta kako bi dobio mišljenje o kvaliteti otiska. Probni listovi ujedno su služili i kao ogled o skladnosti i ljepoti tiskarskih uzoraka pojedine tiskare. Pri izradi slova Stipan Konzul se služio glagoljskim Brevijarom i Misalom o čemu i sam piše u predgovoru Prvoga dela Novoga Testamenta: „Mi jesmo svetom dosta razumnih i učenih, Latinskim i Hrvackim jazikom Hrvackih pisac, tere ni pria pisanem gledajuć na onu staru hrvacku štampu u Brvialih i Misalih, ova slova od dobrih umetlivih nemških Meštar činili izdlesti, izseći, tere izliti.“

Godine 1561. u Urachu je tiskan i ćirilični probni list u nakladi od 300 primjeraka. Isto kao i glagoljski, razaslan je na procjenu i odobravanje kvalitete tiska u Beč, Ljubljanu, hrvatske krajeve i dalje. Godine 1564. ponovno je tiskan Probni list, ali sada na latinici, glagoljici i ćirilici. Umetan je u latinična izdanja kako bi se prema glagoljici ili ćirilici mogla učiti latinica.

Početnice i abecedari

Table za čitanje, abecedari, azbukvari, bukovnjaci bili su nužni za širenje pismenosti te prihvaćanje tiskanih knjiga. Bili su namijenjeni za učenje kako djeci tako i odraslima. Pored glagoljskog izdanja Abecedariuma, u Urachu je iste godine tiskano i ćirilično izdanje u nakladi od 2000. primjeraka koje je najvjerojatnije pripremio Antun Dalmatin budući da je zbog poznavanja ćirilice i pozvan u Urach. Razlike u sadržaju ovih početnica su neznatne, nešto više ih ima u pravopisu.

Tabla za dicu (glagoljicom): Glagoljska Tabla za dicu (Abecedarium), tiskana je u 2000 primjeraka. Premda nije otisnut autor, knjigu je priredio Stipan Konzul prema Trubarovu slovenskom Abecedaru od godine 1555. (Tübingen), se služeći najvjerojatnije Thoresinijevim glagoljskim Bukvarom tiskanim u Veneciji 1527., a kojim se je, kao što je već rečeno, služio i pri izradbi i lijevanju slova. U prvom dijelu, poslije predgovora, smještena je abeceda, i to najprije samo slova pa onda čitave riječi, dok se u drugom dijelu nalaze skraćeni osnovni dijelovi katekizma. Budući da je Tabla za dicu jedno od prvih tiskanih djela (1561. g. tiskan je još i Katekizam glagoljicom i ćirilicom), možemo zaključiti kako su Ungnad i Konzul željeli opismenjivanjem pripremiti narod za čitanje Biblije, čije su izdanje zdušno pripremali i što im je bila glavna misao vodilja.

Sveto pismo

Prijevod i tiskanje Biblije na hrvatskom jeziku bio je glavni cilj djelatnika Uraškog kruga. Prilikom prevođenja velika pažnja se posvećivala kvaliteti prijevoda, tako da su pojedini dijelovi Svetoga pisma istovremeno prevođeni od strane više suradnika.

Prvi del Novog Testamenta (glagoljicom): U ožujku 1562. godine u Urachu je tiskan Prvi del Novog Testamenta na glagoljici u nakladi od 2000 primjeraka. Izdanje Novoga zavjeta bilo je najavljeno u predgovoru Katekizma i Table za dicu. Najvećim dijelom, još u Ljubljani, djelo je preveo Antun Dalmatin. Koliko je pri prevođenju i korekciji sudjelovao Konzul, koji je u to vrijeme dosta putovao te radio i na drugim prijevodima, nije poznato. Njegovo ime na naslovnici navedeno je iza Dalmatinovog. U opsežnoj posveti (na njemačkom jeziku) caru Maksimilijanu na 29 stranica Primož Trubar objašnjava pojedinosti i stanje u slovenskim i hrvatskim zemljama s obiljem zanimljivih pojedinosti iz života onoga vremena. U glagoljskom predgovoru Prvog dijela Novoga zavjeta navodi se kako je preveden po najboljim izdanjima latinskog, vlaškog, njemačkog i kranjskog prijevoda. Služili su se pri tomu i domaćim Misalima i Brevijarima. Prvi del Novoga Testamenta sadrži sva četiri Evanđelja i Djela apostolska. Knjiga je raspačana u svega 456 primjeraka, a 1564. godine u Urachu je bilo još 1544 komada.

Drugi del Novog Testamenta (glagoljicom): Knjiga je izdana 1563. godine u nakladi od 1000 primjeraka. Na ovom prijevodu sudjelovalo je više suradnika Uraškog kruga: Dalmatin, Konzul, Cvečić i Juričić. Prema Bučaru Poslanicu Rimljanima preveo je Dalmatin, Katolička pisma i objave Juričić, te ostalo Cvečić. U to vrijeme Konzul je dosta putovao po jugu te je vjerojatno manje sudjelovao pri ovom izdanju. Knjiga obiluje ilustracijama. Očitovanje Sv. Ivana (tj. Otkrivenje) ilustrirano je s 26 drvoreza, među kojima je dosta satirične naravi. Novi Testament (ćirilicom) ovo izdanje tiskano je 1563. godine u nakladi od 1000 primjeraka i svojim sadržajem identično je glagoljskom izdanju. Predgovor na njemačkom jeziku potpisuju Trubar, Dalmatin i Konzul, dok su na hrvatskom potpisani Dalmatin i Konzul. Knjiga je raspačana u svega 293 primjerka (1564. godine u Urachu je bilo još 707 primjeraka). Vsih prorokov stumačenje hrvatsko Proročke knjige Staroga zavjeta bile su tiskane 1564. godine u svega 50 oglednih primjeraka latinicom i glagoljicom. Od toga je sačuvan tek jedan latinični primjerak. Bučar smatra kako je knjigu preveo Leonardo Merčerić, no Vatroslav Jagić drži da je na prijevodu sudjelovalo više prevodilaca.

Vsih prorokov stumačenje hrvatsko, sastoji se od prijevoda starozavjetnih proročkih knjiga, a ispred svake nalazi se opširan predgovor u kojemu se ističe uloga proroka u Starome zavjetu, a posebice Božje riječi koju su proroci naviještali. U predgovorima je prevođen dr. Martin Luther, a najopsežniji od svih je njegov predgovor Knjizi proroka Danijela u kojem napada papu. Knjiga sadrži dvadeset ilustracija koje prikazuju dogodjaje iz života šesnaestorice biblijskih proroka i njihovih suvremenika. Sadržaji na slikama prošireni su na temelju Lutherovih komentara proročkih tekstova.

Poučni spisi

Katekizmi. Izdavači su poklanjali veliku važnost izdavanju katekizama, jer su oni, uz abecedarije, bili glavna literatura za opismenjivanje i vjersko obrazovanje puka. Najčešći predložak za sastavljanje katekizama bio je Lutherov Veliki i Mali katekizam. Hrvatski protestantska tiskara u Urachu nije zaostajala za ostalim reformacijskim gibanjima te ih je i ona štampala na narodnim pismima: glagoljici, ćirilici i latinici. Sveukupno, tiskara u Urachu štampala je četiri izdanja.

Katekizam (mali probni glagoljicom). Tiskan u veljači 1561. godine, odmah nakon probnog lista, za ovaj katekizam donedavno se tek pretpostavljalo da je tiskan. Fragment ovog katekizma otkriven je 1991. u Delftu u Nizozemskoj. Ovim pronalaskom broj poznatih glagoljskih knjiga tiskanih u Tübingenu (Urachu) popeo se s 13 na 14 naslova. Ima 13 stranica od kojih su četiri Trubarov predgovor na njemačkom, a na preostalima je razloženo osnovno Lutherovo učenje. Katekizam (glagoljicom) tiskan 1561. u nakladi od 2000 primjeraka, glagoljski Katekizam prijevod je Trubarovog slovenskog Katekizma s neznatnim promjenama u redoslijedu. U naslovu se nalazi samo Konzulovo ime jer je prilikom prevođenja radio uglavnom sam. Katekizam (ćirilicom) Sadržaj ćiriličnog katekizma gotovo je identičan glagoljskom napravljenom po Trubarovu predlošku s tim da je pripremu napravio Dalmatin budući je bolje poznavao ćirilicu. Predgovor (različit u odnosu na glagoljsko izdanje) potpisuju Trubar, Konzul i Dalmatin. U njem objašnjavaju što je katekizam i zašto su ga priredili i izdali. Kako se prilikom tiska ćirlićnih knjiga u to doba koristila različita grafija, oni knjizi prilažu umetak s ćirlićnim slovima, kako bi se po njima čitaoc lakše snašao ili naučio ćirilicu. Na kraju najavljuju tiskanje cijele Biblije na ćirilici, te mole čitatelje da, ukoliko naiđu na koje pogrešno slovo ili nerazumnu riječ, da ih upozore kako bi pogrešku ispravili.

Knjiga je tiskana 1561. godine u nakladi od 2000. primjeraka. Katekizam (latinicom) Latinički katekizam tiskan je 1563. u nakladi od 400 primjeraka. Svojim sadržajem ne odskače bitno u odnosu na glagoljsko i ćirilično izdanje. Iznimka su ilustracije, sačinjene od 25 drvoreza rađenim po svoj prilici upravo za nju. Nakon prve stranice na kojoj se u par sažetih rečenica objašnjava što je katekizam, njegova namjena, sadržaj te kako je priređen, Konzul i Dalmatin stavljaju Regulu tj. Pravila za čitanje latiničnih slova po uzoru na glagoljska. Ovaj katekizam je, s grafičke strane, najljepše hrvatsko Biblijskoga zavoda. Edni kratki razumni nauci Edni kratki razumni nauci tiskani su 1562. na glagoljici i ćirilici (bosančici) u nakladi od 1000 primjeraka svako izdanje. Knjigu su preveli Konzul i Dalmatin po slovenskom predlošku Trubarovog prijevoda Melachtonove knjige Loci communes rerum theologicarum. Djelo je napisano 1521. godine i prvi je protestantski pokušaj sastavljanja sustavne teologije. Doživjelo je mnoga izdanja od kojih su najvažnija ona iz 1521., 1535., i 1555. godine. U uvodu izdanja iz 1521. Melachton iznosi svoj pristup kojim želi izbaviti teologiju od filozofskih iskrivljenja i dati joj čvrsto biblijsko utemeljenje. Njemačku posvetu djelu, ujedno i posljednju u hrvatskim protestantskim izdanjima, napisao je Primož Trubar. Konzul i Dalmatin u predgovoru potiču čitatelje da s poštovanjem i razumijevanjem čitaju knjigu, ne jednom, već više puta. Pored toga najavljuju i tiskanje Postille, knjige kratkih nedjeljnih i blagdanskih propovijedi tijekom cijele godine.

Artikuli ili deli prave stare krstianske vere, djelo je tiskano ćirilicom i glagoljicom 1562. godine, svako izdanje u nakladi od 1000. primjeraka. Naslov je preuzet prema slovenskom izdanju Trubarove redakcije Augsburške vjeroispovjesti, prve od velikih protestantskih vjeroispovijesti. Knjigu su s latinskoga, njemačkoga i slovenskoga (kranjskoga) jezika preveli Antun Dalmatin i Stipan Konzul i napisali hrvatski predgovor, dok je njemački sastavio Trubar.

Spovid i spoznanie prave krsztianske vere, Konzul-Dalmatinov prijevod novoga kritičnoga izdanja Augsburške vjeroispovjesti Philipa Melachtona: Djelo je tiskano 1564. godine na glagoljici i latinici, u 400 primjeraka svako izdanje. Oba izdanja su identična. Na kraju knjige hrvatski izdavači se obraćaju čitateljima i napominju da je Augsburška ispovijest već prije tiskana kao Artikuli ili deli stare krstianske vere. Djelo je podijeljeno na dva dijela. U prvom se nalazi dvadeset i jedna članak ili „artikul“, a u drugom se nalaze slijedeći članci: Od vere, Od dobrih del, Od krivih običaj ki su va zvanskih naredbah promineni, Od obojeg dela sakramenta, Od spovedi, Od razbora jela i takajših papinih naredbah. Od zakona ili ženitve popov, Od zavire ili zavita fratarskoga, Od oblasti i moći crikvene. Za razliku od Artikula, u Spovidi su tiskani i poduži članci o vjeri, o dobrim djelima, o krivim običajima, o fratarskom zavjetu i o crkvenoj vlasti i moći.

Bramba augustanske spovedi je prijevod Melachtonove Apologie (Obrana augsburške vjeroispovijesti), koju su s latinskoga preveli Stipan Konzul i Antun Dalmatin. Djelo je tiskano glagoljicom u 400 i latinicom u 500 primjeraka. Umjesto predgovora tiskano je Melachtonovo objašnjenje tiskanja ove knjige u kojem on iznosi reformacijska gledišta o bitnim pitanjima vjere i življenja. Pored ovdje navedenih poučnih spisa tiskanih u Urachu, Matija Vlačić Ilirik priredio je i izdao u Regensburgu 1566. godine Otročju bibliju, udžbenik za protestantsku školu u Ljubljani, s katekizmom na pet jezika: slovenskom, hrvatskom, njemačkom, latinskom i talijanskom jeziku.

Propovijedi

Pored do sada navedenih djela, reformatori su štampali i postille kojima je glavna nakana bila obznanjivanje riječi Božje. U postilama su svetopisamski tekstovi raspoređivani prema nedjeljama i blagdanima crkvene godine te popraćeni opširnim komentarima koji su propovjednicima trebali olakšati tumačenje pročitanih tekstova. Naziv postilla dolazi iz lat. post illa verba – poslije ovih riječi, tj. poslije evanđelja – jer u njoj poslije pročitanoga biblijskoga teksta dolazi tumačenje. Često puta ono je bilo popraćeno i dopunjeno primjerima iz života biblijskih likova i crkvenih otaca i često puta je u njima bilo kritičkih opaski na život suvremenika i ponašanja tradicionalne crkve. Glavne protestantske postille XVI. stoljeća napisali su Martin Luther (crkvenu i kućnu), Melachton, Johann Spangenberg i Johann Brenz.

Uraška Postilla tiskana je u dva izdanja. 1562. glagoljicom u nakladi od 1000 primjeraka i 1562./63. ćirilicom u nakladi od 500 primjeraka. Oba izdanja su identična, a sastavljena su prema Trubarovoj „kratkoj postilli“ iz 1557/58. priređenoj prema djelima Luthera, Brenzza, Lossiusa i Melachtona. Na prijevodu su radili Konzul i Dalmatin. Postilla je podijeljena na redovna nedjeljna čitanja i tumačenje Riječi Božje te na čitanja i propovijedi za crkvene blagdane. U njemačkom predgovoru glagoljskom izdanju djelo je posvećeno knezu Krištofu od Württemberga (napisao ga je Primož Trubar, a Konzul i Dalmatin su ga preveli na hrvatski). U ćiriličnom izdanju knjiga je posvećena knezu Albrechtu starijemu. Njemački predgovor potpisuju Trubar, Dalmatin i Konzul, dok su u hrvatskom potpisani samo Dalmatin i Konzul. Postillu su namijenili „Vsim dobrim bogoljubnim u Hrvatskoj, Srbskoj, Turskoj, i proč. zemli k'ristianom...“ Ujedno savjetuju svakog oca obitelji da subotom uvečer ili rano ujutro nedjeljom ili blagdanom pročita dotično Evanđelje svojoj obitelji, da ga dobro upamte i tako pripremljeni idu poslije u crkvu na propovijed. Do 1564. godine glagoljskih izdanja bilo je raspačano 517 primjeraka, a ćiriličnih svega 140.

Regensburška Postilla: Ubrzo nakon smrti Ivana Ungnada (27. prosinca 1564.), tiskara u Urachu prestaje s radom te Stipan Konzul i Antun Dalmatin, dobivši 1566. od vojvode Krištofa Württemberškog otpusnu svjedodžbu, odlaze u Regensburg gdje 1568. godine izdaju latiničnu Postillu u dva dijela. Naklada joj nije poznata, a prevedena je prema njemačkom predlošku Johanna Brenczija. Prvi del Postile sadrži nedjeljnje propovijedi od Adventa do Uskrsa, a Drugi del Postile od Uskrsa do konca crkvene godine. Djelo je bilo namijenjeno izbjeglim Hrvatima koji su živjeli na području tadašnje zapadne Ugarske (danas Gradišće, Burgenland u Austriji), a koji su se tamo naselili uslijed turskih osvajanja. Za razliku od uraških izdanja, predgovor ovom djelu mnogo je opširniji.

Edna kratka summa nikih prodik od tlče: Knjiga Edna kratka summa nikih prodik od tlče prijevod je knjige njemačkog protestantskog propovjednika Matije Auera. Na hrvatski ju je preveo Juraj Juričić uz pomoć Antuna Dalmatina i Stipana Konzula. Knjiga je tiskana glagoljicom sredinom 1563. godine u nakladi od 1000 primjeraka. Do 1564. godine bio je raspačan 741 primjerak. Knjiga je zbirka propovjedi utemeljenih na primjerima iz Staroga i Novoga zavjeta koje daju odgovor na pitanje: Zašto vremenske nepogode uništavaju ljudima ljetinu? Podijeljena je na tri dijela: U prvome se objašnjava od kuda dolazi do tuče i drugih vremenskih nepogoda; U drugom se razjašnjavaju uzroci zašto nevrijeme pogađa pučane i njihovo blago; U trećem dijelu dano je tumačenje kako se ljudi mogu sačuvati i obraniti od ovih nevolja, te Božju kaznu od sebe odstraniti, a vremenske prilike okrenuti na svoju dobrobit. Knjige ovakvih sadržaja rado su se čitale, što se može vidjeti i po broju raspačanih primjerka Edne kratke summe nikih prodik od tlče.

Teološke rasprave

Beneficium Christi. - GOVORENYE VELE PRUDNO. Knjigu Beneficium Christi s podnaslovom GOVORENYE VELE PRUDNO od dobrotsinenya ili dobrote propetoga Isukrsta ka Krstianom preveli su i za tisak uredili Stipan Konzul, koji je posebice skrbio za ovo izdanje, i Antun Dalmatin, a u prevođenju im je pomagao i Juraj Juričić. Knjiga je prijevod s talijanskog izvornika Trattato utilissimo del benefico di Giesu Christo crocifisso verso i Christiani. Tiskana je u dva izdanja: 1563. godine glagoljicom u 500 primjeraka od kojih je ukupno raspačano 305 primjeraka do 1564. godine i 1565. godine latinicom u nepoznatoj nakladi.

Latinično izdanje posljednja je knjiga tiskana u uraškoj tiskari, 1565. godine djelo je tiskano i na talijanskom jeziku. Beneficium... se sastoji od šest poglavlja: U prvom se govori o istočnom grijehu i o ljudskoj bijedi na zemlji; u drugom dijelu autor govori o Zakonu i zapovijedima Božjim; u trećem daje do znanja Da prošćenje grihov i pravadno stvorenje i vsako naše spasenje od Isukrsta ishaja, te poziva čitatelja da pristupi u vjeri k Isusu, jedinom spasitelju čovjeka; u četrvrtom, najopširnijem poglavlju, razložen je nauk o crkvi kao Kristovoj zaručnici i s njom u svezi o ljudskoj duši kojoj je potrebna živa vjera; u petom poglavlju čitatelja se praktično poučava o svakodnevnom življenju u Isusu Kristu; u posljednjem, šestom, raspravlja se o duhovnoj borbi u kojoj se svakodnevno nalazi kršćanin. Prvo izdanje talijanskog originala tiskano je 1543. godine te je bilo jako čitano i samo u Mletačkoj republici bila je raspačana u 40 tisuća primjeraka u šest godina. Prevedena je, pored hrvatskog, na španjolski, francuski i engleski što govori koliko je bila prihvaćena u Europi.

Ini priručnici

Priručni su služili kao pripomoć pastorima i zajednicama u zajedničkom i osobnom proslavljanju Boga. U Urachu je tiskano ukupno pet poznatih priručnika. Knjiga Crikveni ordinalic tiskana je 1564. glagoljicom i latinicom, svaka u nakladi od 400 primjeraka. Prijevod je njemačke knjige Kirchen Ordnung, premda se ranije smatralo da je prijevod slovenske Cerkvene ordninge. Preveo ju je i predgovore obaju izdanja napisao Juraj Juričić u Metliki, da bi ju potkraj 1663. Matija Klombner poslao Ungnadu u Urach. Priručnik Crikveni ordinalic trebao je služiti kao pripomoć kod organiziranja i uspostavljanja protestantskih župa i liturgijski vodič. Njegova namjera bila je uputiti vjernike da temeljem Svetoga pisma urede odnose jedni prema drugima i prema Riječi Božjoj, te kako da se ponašaju u prilikom slavljenja Boga i služenja svojim bližnjima.

Bibliografija tiskare Urach

Slijedi popis hrvatskih izdanja tiskare Urach: naslovi, auktori i naklada

Glagoljicom:

  • Pokusni list (Crobatischer Probzedl)

Stipan Konzul, Nürnberg 1560. 200 komada

  • Tabla za dicu (abecedarium)

Stipan Konzul, Tübingen (Urach) 1561. 1000 komada

  • Mali glagoljski katekizam:

Stipan Konzul, Tübingen (Urach) ?

  • Katekizam:

Stipan Konzul, Tübingen (Urach) 2000 komada

  • Edni kratki razumni nauci:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Tübingen (Urach) 1562. 1000 komada

  • Artikuli ili deli prave stare krstianske vere:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Tübingen (Urach) 1000 komada

  • Postila:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Tübingen (Urach) 1000 komada

  • Prvi del novoga teštamenta:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Tübingen (Urach) 1000 komada

  • Drugi del novoga teštamenta:

Stipan Konzul, Antun Dalmatin, Juraj Juričić i Juraj Cvečić, Tübingen (Urach) 1563. 1000 komada

  • Edna kratka summa nikih prodik od tuce:

Stipan Konzul, Antun Dalmatin i Juraj Juričić, Tübingen (Urach) 1000 komada

  • Beneficium Christi. Govorenje veleprudno:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Tübingen (Urach) 500 komada

  • Crikveni ordinalic:

Juraj Juričić, Tübingen (Urach) 1564. 400 komada

  • Spovid i spoznanje prave krstianske:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Tübingen (Urach) 400 komada

  • Bramba augustanske spovedi Apologia imenovana:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Tübingen (Urach) 400 komada

Bosančicom:

  • Pokusni list u Urachu

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Urach 1561. 300 komada

  • Abecedarij Tübingen (Urach) 2000 komada
  • Katekizam:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Tübingen (Urach) 2000 komada

  • Razumni nauci:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Tübingen (Urach) 1562. 1000 komada

  • Artikuli:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Tübingen (Urach) 1000 komada

  • Prvi del novoga teštamenta:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Tübingen (Urach) 1563. 1000 komada

  • Drugi del novoga teštamenta:

Stipan Konzul, Antun Dalmatin i Juraj Juričić, Tübingen (Urach) 1000 komada

  • Postila:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Tübingen (Urach) 500 komada

Latinicom:

  • Razgovaranje:

Antun Senjanin, Tübingen (Urach) 1555. ? komada

  • Katekizam:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Tübingen (Urach) 1563. 400 komada

  • Crikveni ordinalic[92]:

Stipan Konzul, Antun Dalmatin i Juraj Juričić, Tübingen (Urach) 1564. 400 komada

  • Bramba:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Tübingen (Urach) 500 komada

  • Spovid

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Tübingen (Urach) 400 komada

  • Vsih prorokov stumačenje hrvatsko:

Merceria,  ? komada

  • Beneficium:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Tübingen (Urach) 1565. ? komada

  • Prvi del postile:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Regensburg 1568. ? komada

  • Drugi del postile:

Stipan Konzul i Antun Dalmatin, Regensburg ? komada

Literatura

  • F. Bučar: Povijest hrvatske protestantske književnosti. Zagreb 1910.
  • F. Fancev: Jezik hrvatskih protestantskih pisaca 16. vijeka. Rad JAZU 212 & 214, Zagreb 1916.
  • S. Stanojević: Konzul Stjepan, Dalmatin Antun, Juričić Juraj. Narodna enciklopedija I.-II., Zagreb 1924-1926.
  • F. Bučar, F. Fancev: Bibliografija hrvatske protestantske književnosti reformacije. Starine JAZU 39, Zagreb 1938.
  • A. Jembrih 2007: Stipan Konzul i "Biblijski zavod" u Urachu. Teološki fakultet "Matija Vlačić Ilirik" Zagreb, 389 str.
  • J. Cesar: Hrvatska tiskara u Urachu. Reformirana kršćanska crkva, Zagreb 2008.

Poveznice

Reference

Combined and elaborated by GNU-license, mostly from Wikinfo and Wikislavia [1]

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Književnost_reformacije&oldid=35800"