Korienski pravopis

Korienski pravopis je pravopis koji čuva korijen rieči.

Upotreba

Korienski pravopis danas koristi većina Europskih naroda.U hrvatskom jeziku je bio korišten do kraja 19.st. i ponovno u razdoblju NDH.

Pravila

Nema jednačenja po zvučnosti susjednih suglasnika

• • slad - sladko, sladkoća (ne slatko, slatkoća)
  • redak - redci, redka (ne retci, retka)
  • dolazak - dolazci, dolazka (ne dolasci, dolaska)
  • gladak - gladka, gladkost (ne glatka, glatkost)
  • čin, činjenje - činbenik (ne čimbenik)
  • glas - glasba, glasbalo (ne glazba, glazbalo)
  • Zagreb - zagrebčanin (ne zagrepčanin)
  • vas - vasda (ne vazda)
  • ženiti - ženitba (ne ženidba)
  • težak - težko (ne teško)
  • kdě - kdje (ne gdje, no ne vrijedi za sve korijenske pravopise, ista stvar u kajkavskom; kda ili kdaj (ne gda, gdaj) i kdo (ne gdo))
  • gost - gostba (ne gozba)
  • nebo - nebce (ne nepce)

Jednačenje po zvučnosti korijenskih riječi

• • izpričati (ne ispričati)
  • izpisati (ne ispisati)
  • iztihano (ne istihano)
  • izcuriti (ne iscuriti)
  • izhod (ne ishod)
  • iztok (ne istok)
  • obći (ne opći)
  • obćina (ne općina)
  • obtrčati (ne optrčati)
  • obseg (ne opseg)
  • odčepiti (otčepiti)
  • odići (ne otići)
  • odstrel (ne otstrel)
  • odsutan (ne otsutan)
  • bezsmrtan (ne besmrtan)
  • bezplatno ili bezplaćno (ne besplatno ili besplaćno)
  • bezzvučan (ne bezvučan)
  • bezznačajan (ne beznačajan)
  • razstaviti (ne rastaviti)
  • razstava (ne rastava)
  • razsuti (ne rasuti)
  • razširiti (ne raširiti)
  • uzhitćenje (ushićenje)
  • Uzkrs (ne Uskrs)
  • uzpinjača (ne uspinjača)
  • uztrajan (ne ustrajan)
  • podhodnik (ne pothodnik)
  • podkopati (ne potkopati)
  • podpaliti (ne potpaliti)
  • nuzpojava (ne nuspojava)
  • nuzproizvod (ne nusproizvod)
  • nadčlovjek (ne natčovjek)
  • nadkriliti (ne natkriti)
  • nadpis (ne natpis)

Nastavci

- ski, -stvo (no isto tako ne vrijedi za sve pravopise, slovenski kajkavski; mož - moški, junak - junaštvo...)

• • muž - mužki (ne muški)
  • vitez - vitežki, vitežtvo (ne viteški, viteštvo)
  • vrag - vražki (ne vraški)
  • drug, družina - družtvo, družtveno (ne družtvo, družtveno)
  • junak - junačtvo (ne junaštvo)
  • topnik - topničtvo (ne topništvo)
  • zapovied - zapovjedničtvo (ne zapovjedništvo)

Pisanje šč kada se tvori od sk

(ne vrijedi za sve korijenske pravopise: recimo Klaićev gdje se pišu kao iznimke tvorbe slova ć; plješće, klješće...)

• • iskati - iščem, išče (ne išćem, išće)
  • pljeskati - plješčem, plješče (ne plješćem, plješće)
  • trěskati - trješče ili trešče (ne trješće ili trešće)

Korijensko pisanje slova h

(hercegovački i bošnjački dijalekti)

• • lahko (ne lako)
  • suho, suhoća (ne suvo, suvoća)
  • kuhati (ne kuvati)
  • kihinje (ne kijanje)
  • gluh (ne gluv)
  • hrvač (ne rvač
  • lahko (ne lako)
  • suho, suhoća (ne suvo, suvoća)
  • kuhati (ne kuvati)
  • kihinje (ne kijanje)
  • gluh (ne gluv)
  • hrvač (ne rvač)

Pisanje prefiksa ne

• • ne ću ili ne ćem (kajkavski)
  • ne ćeš
  • ne će
  • ne ćemo
  • ne ćete
  • ne će ili ne ćeju (kajkavski)
  • ne bum (kajkavski)
  • ne buš (kajkavski)
  • ne bu (kajkavski)
  • ne bumo (kajkavski)
  • ne bute (kajkavski)
  • ne buju (kajkavski)

Korijensko pisanje slova v

(kajkavski)

• • vse, vsaki, vsaka (ne se, saki, saka)
  • vkral, vkrasti (ne fkral, fkrasti)
  • vlasi, vlasište ili vlasišće (ne lasi, lasište ili lasišće)
  • v (ne f)
  • kajkavski (ne kajkafski)
  • vmrl, vmiranje (ne hmrl, hmiranje)
  • vleten, vletno (ne fleten, fletno)
  • -ov, njegov (ne -of, njegof)
  • hvala (ne fala)
  • včera ili včeraj, včerašnji (ne fčera ili fčeraj, fčerašnji)
  • vkrej (ne fkrej)

Korijensko pisanje slova e ispred r

(ne vrijedi više, smatra se arhaično i nepraktično, no glasovno još vrijedi u nekim subdijalektima kajkavskog idoma; primjer bednjanski govor)

• • deržava, deržavno (ne država)
  • Hervatska (ne Hrvatska)
  • čverst, čverstina (ne čvrst, čvrstina)
  • mertav, mertvac (ne mrtav, mrtvac)
  • Serbija (ne Srbija)
  • perst (ne prst, prsten)
  • pervi (ne prvi)
  • smert (ne smrt)

Korijensko pisanje slova a ispred r

(isto kao sa e ne vrijedi više, glasovno očuvan u nekim izoliranim subdijalektima čakavskog idoma)

• • daržava, daržavno (ne država)
  • Harvatska (ne Hrvatska)
  • čvarst, čvarstina (ne čvrst, čvrstina)
  • martav, martvac (ne mrtav, mrtvac)
  • parst (ne prst, prsten)
  • parvi (ne prvi)
  • smart (ne smrt)

Pisanje ia, ie, ii, io, iu na kraju rieči

(ne vrijedi u svim pravopisima, većinom u uporabi prije kraja druge polovice 19. stoljeća, no ne u svim slučajevima)

• • koi (ne koji)
  • Dalmacia (ne Dalmacija)
  • poezia (ne poezija)
  • Austria, austiansko (ne Austrija, austrijansko)
  • prie (ne prije)
  • nie (ne nije)

Pisanje stranih rieči

U hrvatskoj književnoj tradiciji strane riječi su se u najviše slučajeva pisale fonetski, no da bi korijenski pravopis u cijelosti bio točan valja čuvati strane korijene riječi.

Grčka slova φ, χ, ϑ i κ te dvografi αι, οι i ει u latinici se pišu; ph, ch, th i c, te dvografi ae, oe i i, no mogu se pisati i samo e kao u većini europskih jezika, no ae i oe je točnije.

• • φιλοσοφια - philosophija, philosoph (ne filozofija, filozof)
  • τέχνη - techinika, technički (ne tehnika, tehnički)
  • τραγῳδία - tragoedija ili tragedija (ne tragedija)
  • ψυχή - psychologija, Psyche (ne psihologija, Psihe)
  • χάος - chaos, chaotičan (ne kaos, kaotičan)
  • λύρα - lyrika, lyrsko (ne lirika, lirsko)
  • Ποσειδῶν - Posidon (ne Poseidon ili Posejdon)
  • κωμῳδία - comoedija ili comedija (ne komedija)
  • ῥυϑμός - rhythm, rhythmičko (ne ritam, ritmično)
  • Ἰλλυρία - Illyrija, illyrsko (ne Ilirija, ilirsko)
  • φωνή - phon (ne fon)
  • ἀρχαῖος - archaično, achaism (ne arhaično, arhaisam)
  • ἐγκύκλιος παιδεία - encyclopaedija ili encyclopedia (ne enciklopedija)

Riječi latinskog podrijekla čuvaju korijen:

• • classicus - classika, classično (ne klasika, klasično)
  • sensatia - sensatija (ne senzacija)
  • traditia - traditija (ne tradicija)
  • dialectus - dialekt (ne dijalekt)
  • Croatia - Croatija, croatistika (ne Kroacija, kroatistika)
  • directia - directija (ne dirakcija)
  • explosia - explosija (ne eksplozija)
  • Bohemia - Bohem, Bohemija, bohemski (ne Boem, Boemija, boemski)
  • qualis - qualiteta, qualitetno (ne kvaliteta, kvalitetno)
  • lingua - liguistika (ne lingvistika)
  • Cupidus - Cupid (ne Kupid)
  • carmen - carmine (ne carmine)
  • romatismus - romantism (ne romantizam)
  • depressia - depressija (ne depresija)

Ostale strane rieči u hrvatskom jeziku, njemačkog, mađarskog, francuskog, italijanskog ili engleskog jezika koje čuvaju korijen, no riječi turskog podrijetla koje su u velikom broju prisutne u standardnom hrvatskom, srpskom, bošnjačkom te crnogorskom (ili štokavskom jeziku) ne čuvaju korijen jer su ušle u hrvatski jezik preko arapskog pisma, stoga se fonetski pišu, no ako bi se željelo ih korijenski pisati, uzor bi bio moderna turska ortografija:

• • vánkos - vankuš ili vankoš (ne vanjkuš) (kajkavski)
  • Magyár - Magyar, Magyarska (ne madžar ili mađar, madžarska ili mađarska)
  • charme - charm, charmantan (ne šarm, šarmantan)
  • buquet - buquet (ne buket)
  • zug - zug (ne cug) (kajkavski)
  • zeit - zeit, zaitungi (ne cajt, cajtungi) (kajkavski)
  • cantare - cantati (ne kantati) (čakvaski)
  • passare - passati, passa (ne pasati, pasa) (čakavski)
  • weekend - weekend (ne vikend)
  • sandwich - sandwich (ne sedvič)
  • یاصتیق (yastık) - yastuk (ne jastuk)
  • بیکار (bekâr) - bekar (ne bećar)
  • جامع (jāmiʕ)- jamija (ne džamija)