Gibanje žutih prsluka

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Gibanje žutih prsluka (kolokvijalno: Žuti prsluci, franc. Mouvement des Gilets jaunes) francusko je prosvjedno gibanje započeto u studenom 2018. godine, što je na početku prosvjedovalo protiv povećanja poreza na motorno gorivo, ali je kasnije nastavilo prosvjedovati protiv glavnih gospodarskih poteškoća i smanjenja životnoga standarda, općega stanja nesigurnosti prouzročenoga doseljavanjem neeuropskih imigranata, masovnoga useljavanja, te protiv globalističke politike predsjednika Francuske Republike Emmanuela Macrona.

Veliku većinu sudionika prosvjednih skupova čine autohtoni Francuzi iz srednjega i radničkoga sloja, što su u procesima postupne gentrifikacije gradskih središta i naseljavanja predgrađa afroazijskim imigrantima napustili velike gradove. Simbol prosvjeda jesu žuti reflektirajući prsluci, dio opreme motornih vozila obvezan za vozače u Francuskoj i nekoliko ostalih europskih država.

Nasuprot tomu, vlasti i ljevičarske organizacije nastoje različitim metodama sabotirati ili instrumentalizirati gibanje u svoje svrhe[1], a istaknuti primjer toga primjena je taktike crnoga bloka, tj. ubačene anarhističke skupine izgrednika koje izazivanjem nereda i poticanjem nasilja izazvaju prijezir prema svim sudionicima prosvjeda, što dovodi do opravdanja i provedbe intervencije redarstvenih snaga[2].

Stjecanjem međunarodne pozornosti, gibanje se proširilo i na nekoliko europskih i izvaneuropskih država, uključujući i Republiku Hrvatsku. Organizaciju gibanja žutih prsluka u Republici Hrvatskoj započela je politička stranka Slobodna Hrvatska putom stranice „Žuti prsluci Hrvatska” na Facebooku. 15. prosinca 2018. godine, održani su manji istodobni prosvjedni skupovi sa žutim prslucima u Čakovcu, Puli, Rijeci, Splitu, i Zagrebu, gdje je mala skupina prosvjednika 29. prosinca također prosvjedovala ispred kuće predsjednika Vlade Andreja Plenkovića[3]. Unatoč ranijim najavama, po kojima su bili zamišljeni kao (masovni) prosvjedi srodni francuskima, prosvjedi su održani mirno, s vrlo slabim odazivom ljudi.[4]

Vanjske sveze