Nacionalni park Plitvička jezera
Predložak:Infookvir zaštićena prirodna područja
Narodni park Plitvička jezera (medjunarodno nedavno brisan zbog neodržanja i izgradnje !): - To je donedavna bio najveći, najstariji ter najposjećeniji hrvatski narodni park. Kao skup jezera, osobita je kraško - geološka i hidrogeološka pojava. Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera bistre plavo-zelene boje. Jezera dobivaju vodu od brojnih rječica i potoka, a medjusobno su spojena kaskadama i slapovima.
Sedrene bariere, koje su tu nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od osnovnih osobitosti toga narodnog parka. Poseban zemljopisni položaj i jedinstvene klimatske značajke pridonesli su nastanku brojnih prirodnih pojava i bogatoj bioložkoj raznolikosti. Sedreni sedimenti su oblikovani od pleistocena do danas u ponikvama i depresiama izmedju okolnih planina. Gornja jezera na jugu pretežno se sastoje od dolomita, a Donja jezera na sjeveru od vapnenačkih stiena.
Sadržaj
Novo svjetsko brisanje
U novije doba UNESCO i medjunarodna stručna javnost (osobito u Europi) zahtievaju kod nas sve stroži nadzor i stvarno održanje prirodnosti tih narodnih parkova, a ne kao dosad njihove samo formalne proglase. Nažalost, kod nas u primitivnijem (balkanskom) okružju s baštinjenim jugo-navikama i 'javašlukom' se sve to, osobito za Plitvice dosad manjeviše izvrnulo u masovni nekontrolirani turizam i nedopustivu divlju izgradnju po vezi usred bivše prirode, vikendica kao mnogosobne palače za naše povlaštene 'tajkune'.
Dvostruko opasni štetočine za Plitvice su i športski ribiči, koji tu izlovljavaju domaće naše pastrve i endemske pijore, a uz to još neovlašteno naseljuju ine strane ribe npr. štuku i klena koje potiskuju domaće. Tim parkom sve donedavna nisu upravljali stručni prirodoslovci tj. pravi ekolozi, nego kao i u većini inih naših parkova uglavnom nestručni birokrati i drvosječe-šumari (što je međunarodna sramota !).
Zbog ove naše balkanske divlje anarhie, uz stvarno nečuvanje-neodržanje toga donedavno poznatoga i ranije vriednog - ali sada sve više tek formalnog Narodnog parka, medjunarodni UNESCO i ina nadležna tiela zaštite šalju nam odredbu, da se za njih (izvan divljeg Balkana) taj naš tzv. 'Park' ubuduće briše tj. ukida zbog komercializacie, nekontrolirana masovnog turizma i divlje izgradnje po njegovom ozemlju: Ako to naši brzo ne izprave i vrate u nedavno prirodno stanje - taj već neprirodni 'park Plitvice' nam se medjunarodno trajno briše tj. zapravo svjetski ukida.
Naziv jezera
Ivan Dominik Vukasović (otočački župnik) prvi put spominje naziv "Plitvicza" u pisanom dokumentu iz 1777. godine. Ime potječe od novije rieči "pličina" tj. zapravo tada izvorno plitvac (= čakavski kako se tu govorilo do Turaka), što je još do danas ostao česti naziv plićina medju jadranskim otocima.
Stoljećima je voda taložila vapnenac i nastajali su plitki bazeni (danas pličine) ili tada čakav. plitvice. Neki noviji (jugo)znanstvenici naprotiv smatraju unatrag kako ime narodnog parka potječe od rječice Plitvice. Ova mala rieka se ulieva u Plitvička jezera na donjemu i završnom dielu jezera, pa zato i obližnje selo nosi izto ime Plitvice.
Zemljopisni položaj
Plitvička jezera se nalaze izmedju gorja Male Kapele na zapadu i Plišivice (jugo-štokav. Lička "Plješevica") na iztoku usred Dinarskoga gorskog sustava. Narodni park leži uz državnu cestu D1 Zagreb - Split izmedju Slunja i Korenice, a u neposrednoj blizini Bosne i Hercegovine. Veća gradska naselja u blizini su: Ogulin, Otočac i Gospić u Hrvatskoj ter Bihać u BIH.
Ini obći podatci
Ukupna površina je 29.685 hektara (296.85 km²), od čega jezera čine 200 ha, šume 13.320 ha, a ostalo su travnjaci i ostale površine. Prosječna nadmorska visina je 600m. Najniža točka je 367m na Koranskom mostu, a najviša 1.279 m na Seliškom vrhu. Godine 2006., bilo je 866.218 posjetitelja.
Prostrani šumski skupovi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo biljnog i životinjskog svieta, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumski putovi i drveni mostići i još puno toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom 1979. godine, među prvima u svietu. Park je podijeljen na uže i širje područje prama stupnju zaštite.
Nalazi se na području dvije županije, 91% parka je većinom u Ličko-senjskoj županiji, a tek 7% na sjevernom rubu je u Karlovačkoj županiji. Na Plitvičkim jezerima se nalazi i izvor rieke Korane, koja se napaja vodom iz tih jezera. Klima u narodnom parku je umjerena gorska .
Prvi ozbiljni početci turizma na Plitvičkim jezerima potječu od 1861. godine. Na krvavi Uzkrs 1991. godine na Plitvicama je poginuo prvi hrvatski branitelj Josip Jović. Godine 2011. bilo je više od milijun posjetitelja po prvi puta u poviesti ovoga narodnog parka. Brojni su iztraživači pridonesli poznavanju i razvitku Plitvičkih jezera, a od njih se posebno izdvaja Ivo Pevalek, kojemu je podignuta i spomen-ploča.
Tablični pregled jezera
| Jezero | Nadmorska visina (m) | Površina (ha) | Dubina (m) | Grupa |
|---|---|---|---|---|
| Prošćansko jezero | 636 | 68,0 | 37 | Gornja jezera |
| Ciginovac | 625 | 7,5 | 11 | Gornja jezera |
| Okrugljak | 613 | 4,1 | 15 | Gornja jezera |
| Batinovac | 610 | 1,5 | 6 | Gornja jezera |
| Veliko jezero | 607 | 1,5 | 8 | Gornja jezera |
| Malo jezero | 605 | 2,0 | 10 | Gornja jezera |
| Vir | 599 | 0,6 | 5 | Gornja jezera |
| Galovac | 585 | 12,5 | 25 | Gornja jezera |
| Milino jezero | 576 | 1,0 | 1 | Gornja jezera |
| Gradinsko jezero | 553 | 8,1 | 10 | Gornja jezera |
| Veliki Burget | 545 | 0,1 | 2 | Gornja jezera |
| Kozjak | 535 | 81,5 | 47 | Gornja jezera |
| Milanovac | 523 | 3,2 | 19 | Donja jezera |
| Gavanovac | 519 | 1,0 | 10 | Donja jezera |
| Kaluđerovac | 505 | 2,1 | 13 | Donja jezera |
| Novakovića Brod | 503 | 0,4 | 5 | Donja jezera |
| Plitvička jezera | 217,0 |
Summary
Plitvice Lakes National Park is the oldest national park in Southeast Europe and the largest national park in Croatia. This national park was founded in 1949 and is situated in the mountainous karst area of central Croatia, at the border to Bosnia and Herzegovina. The important north-south road connection, which passes through the national park area, connects the Croatian inland with the Mediterranean coastal region.
The protected area extends over 296.85 square kilometres (73,350 acres). About 90 percent of this area are part of Lika-Senj County, while the remaining 10 percent are part of Karlovac County. In 1979, Plitvice Lakes National Park was added to the UNESCO World Heritage register among the first natural sites worldwide. Each year, more than 1,200,000 visitors are recorded there.
Literatura
- Josip Movčan, Drago Zdunić: Plitvice, Grafički zavod Hrvatske, Spektar, Zagreb 1985.
- Dragutin Franić: Plitvička jezera i njihova okolica, Tisak kraljevske zemaljske tiskare, Zagreb 1910.
- Branimir Gušić, Mirko Marković (ed.): Plitvička jezera – čovjek i priroda, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1974.
- Mato Njavro (ed.): Plitvice Lakes, Turistička naklada d.o.o., Zagreb 2005, ISBN 953-215-212-1
Poveznice
