Opsada Trsata
| Obsada Trsata | |
|---|---|
 | |
| Nadnevak | 799. |
| Mjesto sukoba | Trsat (danas Rijeka tj. Sušak) |
| Sudionici | |
| Hrvati i stanovnici Trsata | Franci |
Obsada Trsata je bila bitka u jesen 799. godine u kojoj je Hrvatska pobiedila Franačku vojsku kod sadanje Rike, tj. na Sušaku u predgradju Trsata kao tadanjoj granici izmedju Hrvatske i Karolinžkog Carstva.
Zapoviednik hrvatskih snaga u toj bitki je bio ban Višeslav, a vodja franačkih snaga je bio Erik od Furlanie. Sama bitka je započela franačkom invaziom na hrvatsko ozemlje, a bitka je završila odlučujućom hrvatskom pobjedom. U bitki je ubijen i vodja Franaka, Erik od Furlanie.
Sadržaj
Rana poviest Trsata
Trsat je izim Senja bio jedan od najranijih gradova uz sjeveroiztočni Jadran i treći najstariji oko Kvarnera u antičkoj Liburniji, nakon prve prapoviestne Kuraktike (pra-Krk) iz II. tisućljeća pr.Kr. Trsat kao prvi gradski predhodnik Sušaka/Rieke su osnovali i izgradili već ranoantički Iliri pod prvotnim imenom Tarsatike. Prvo su ga kao manje selsko naselje na primorskom brežuljku iznad Rječine (rani Oneus / srednjovjeki Flumen) utemeljili već prije Krista goranski Japodi (Iapydes).
Potom su ga do Kristova doba preuzeli pomorski Liburni iz Kvarnera, pa su tu izgradili veću utvrdjenu gradinu kao brdski kaštel i drugu najveću na sjeveroiztoku Jadrana, izim tada najvećeg Senja (Senia). Nakon Krista u kasnoj antiki ovaj grad pod klasičnim imenom Tarsatica preuzima Rimsko Carstvo.
Ubrzo nakon propasti Zapadnorimskog carstva, u ranom srednjovjekovlju se tu od Rječine do Vinodola doseljava zapadnohrvatsko pleme Kyrki (= dosad kao trag nadimak "Kirci" za bakarsko-vinodolske čakavce), koji preuzimaju i antički grad Tarsatike pod našim čakavskim imenom Tersât. Taj ilirsko-ranohrvatski grad je zatim pod Jugoslaviom dosad imenom vukoviziran u štokavsko-srbohrvatski 'Trsat', a prvo je u Austrougarskoj i staroj SHS-Jugoslaviji bio uklopljen u grad Sušak, pa zatim sad spojen kao brdsko predgradje novoproširene Rieke.
Pozadina bitke
Karlo Veliki, kralj Franaka od 768. do njegove smrti 814., proširio je granice Franačkog kraljevstva, dok nije postalo carstvom koje je obuhvaćalo većinu zapadne i središtnje Europe. Tako su granice carstva došle do hrvatskog ozemlja i sukob je bio neizbježan. 791. godine Hrvatska je imala potežkoća s Avarima, pa je hrvatski vodja Vojnomir Panonski pozvao u pomoć Franke. Franci su se odazvali i pomogli u iztjerivanju Avara iz Hrvatske. Zauzvrat se Vojnomir obvezao priznati franačku vlast nad Hrvatskom, pokrstiti cielo pučanstvo i uzeti ozemlje Panonske Hrvatske. Tako su Franci postali vladari sjeverne Dalmacie, Slavonie i Panonie. Erik od Furlanie je dobio vlast nad Panonskom Hrvatskom, a kada je pokušao proširiti granice na zapad, to jest prama Riki, došlo je do sukoba.
Franačka obsada
Nakon dolazka pred Trsat, Erik od Furlanie je napao grad, ali su svi njegovi napadi bili odbijeni. Gradjani Trsata uz vodstvo Višeslava su bacali koplja, striele i kamenja na napadače i tako su uzpieli ubiti dosta napadača. Pri povlačenju je takodjer nastradalo dosta Franaka, jerbo su uoči obsade Hrvati uzvodno pregradili Rječinu ustavom, čiju su akumulaciu otvorili u biegu Franaka i množtveno ih potopili. Franačke snage su napustile položaje, Erik od Furlanie je ubijen, a sama kampanja je bila veliki udarac na želje Karolinžkog Carstva.
Dogodjaji nakon bitke
Godine 800. nasljednik Erika, Kadolah od Furlanie je opet napao izto mjesto pod naredbom Karla Velikog, ali bez ikakvog uzpjeha. Bez obzira na to, Trsat je spaljen u znak odmazde. Višeslav je i dalje upravljao Dalmaciom i ratovao s Francima bez poraza do smrti 802. godine. Nasliedio ga je njegov sin ban Borna, koji će postati kasniji franački saveznik.
Nakon krunitbe Karla Velikog 25. prosinca 800. godine, Višeslav je prihvatio ograničenu vazalnu vlast Franaka nad Dalmaciom. Mirom u Aachenu 812. godine, Dalmacia je ostala pod interesnom sferom Karolinžkog Carstva izim nekih jadranskih otoka pod bizantskom vlašću.
Ljudevit Posavski je vodio odpor protiv Franaka u Panonskoj Hrvatskoj i takodjer protiv Borne u Dalmaciji koji je bio franački saveznik. Ustanak se pokazao kao neuzpješan i Panonska Hrvatska je pala pod vlast Franaka. Dalmacia, kao saveznik Franaka, je imala pravo izabrati svog princa (bana) i tako ostati polu-neovisno kraljevstvo pod utjecajem Karolinžkog Carstva.
Abstract
Battle at Tarsatica 799: - This was an early medieval attack of the Frankish Empire against the early Croatian principality. The powerful Frankish army under Eric of Furlania attacked the western Croatian forteress Tarsatica (now Trsat quarter above port Rieka), defended by the early Croatian prince Višeslav (ca. 798 - 802). However endly the Franks were defeated, and many ones perished in battle and in subsequent fleeing westwards, including also their killed general Eric. The main subsequent results have been the stabilizing of Croatian medieval state, and its enlarging in the Croatian Kingdom of 10th to 11th century.
Poveznice
- Franačka (Karolinžko Carstvo)
- Franački kraljevi
- Hrvatski banovi
- Porin (Borna)
- Rika (Rijeka)
- Trsat (Tarsatica)
- Srednjovjeka Hrvatska
- Višeslav (krstionica)
- Vladari Hrvata
Izvori
- Vjekoslav Klaić, 1985: Povijest Hrvata, knjiga prva, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb.
- Nenad Labus, 2000: Radovi Zavoda povijesnih znanosti HAZU u Zadru, 42 izdanje, Zagreb, str. 1–16.
- Igor Žic, 2001: Kratka povijest grada Rijeke, Adamić, Rieka.
