Sv.Andrija (otok Svetac)

Sv. Andrija - otok Svetac (grč. i lat. Niassa, talij. Sant'Andrea, čakav. Štondria): Na hrvatskom Jadranu postoje 3 različita otoka pod sličnim imenom Sveti Andrija. Najveći od njih je Svetac ili domaće Štondria na pučini srednjeg Jadrana, a ina dva su tek manji priobalni otočići (kameni školji): Sv. Andija sa svjetionikom u otočju Elafiti izpred Dubrovnika, pa na sjeveru od ta 3 najmanji istarski otočić (sitni školjić) Sv. Andrija u Pulskom zaljevu uz brodogradilište "Uljanik".

Priroda i biljni pokrov manjih i sušnih pučinskih otoka središnjeg Jadrana je još donedavna bila oskudno poznata, većinom tek po širjim kopnenim analogiama u obćim pregledima Jadrana, a morske alge su tu još pred dvadesetak godina bile uglavnom nejasne. Ranije je pri ljetnoj suši u turističkoj sezoni većinom neprikladno zapisano uvelo i neprepoznato bilje, pa je veći diel te južne flore ostao nepoznat. Zato su novijim uvidima od 1980tih godina, u optimalnoj kišnoj sezoni ovdje dopunjeni eko-botanički uvidi za Svetac i susjedne otočiće Brusnik, Kamik, Ondrin, kao i za okolno podmorje.

Kopnena flora Svetca ukupno ima 444 vaskularnih vrsta (i 54 na Brusniku), što je medju najbogatijim jadranskim otocima slične veličine. U podmorju oko Svetca ukupno raste 276 vrsta algi: od toga 167 crvenih alga, 65 smedjih, 42 zelenih alga i 2 morske trave. Halofitna vegetacia kamenih obala na Svecu sadrži čak 9 pučinskih otočnih endema ograničenih samo na središnji Jadran, a okolno podmorje ima bujni koraligen od 30 raznih vrsta ovapnjelih alga.

• Ključne riječi: Jadran, otoci, Svetac, makija, alge, halofiti, endemi.

• Ova originalna studija se kao otvoreni izvornik, dozvolom auktora može slobodno kopirati samo uz citat bez izmjena. Izvornik je iz projekta: Flora Adriatica-Herbarium Adriaticum (ADRZ 2001, HR-10360, Croatia), reprinted in A.Ž. Lovric & M. Rac: Flora, phytocenoses, and algal phytonyms in islands Svetac, Brusnik and near bottoms of central Adriatic, Periodicum Biologorum 104 (2): 149-158, Zagreb 2002.

Summary

St. Andrew - 3 Adriatic isles: In Adriatic occur 3 homonymous isles named after St Andrew. Two minor nearshore ones are: Sv. Andrija in Elaphite group at Dubrovnik town, and another minute islet Sv. Andrija in Pula harbour, Istra peninsula. The third major one is the offshore Svetac (Sv. Andrija, native: Štondria), a remoted island in central Adriatic offing: Its traditional name in islander Chakavian tongue of fishermen from nearby Vis and Hvar is Štondria (St Andrew); its Venetian-Italic name was Sant'Andrea, and its classical Greek name was Niassa. Svetac is an abrupt rocky ridge of milky-white Cretaceous limestone, 3.7 km long in WSW-ENE direction with a surface of 4.3 sq.km and shorelines 8.7 km long, culminating by Sertikuk peak (316m). Its Karst relief is marked by cliffy ravines and pinnacles, reminding of a minute mountain amid the Adriatic offing. Northern and western coasts of Svetac are mostly abrupt with subvertical sea-cliffs 100 to 180m tall, and its southeastern slope is oblique and accessible by the inlet Povlobok with an abandoned hamlet. A rocky lagoon occurs in karst sinkhole at Slatina inlet in SE. coast.

The insular bioclimate of remote Svetac is typical Mediterranean one with evergreen maquis; It is the warmest Adriatic island, e.g. year averages Split 16.2°C, Palagruža 16.3°C, Sušac 16.5°C, but Svetac even 17.4°C and its monthly averages are: J 10.1°, F 11.0°, M 12.5°, A 15.8°, M 19.8°, Jn 22.5°, Jl 24.2°, A 25.0°, S 22.6°, O 18.4°, N 15.2°, D 13.7°. Svetac is the unique Adriatic island without any frost, marked by 5 arid months with hard dryness from May to September, and scarce winter precipitations of 500 mm/year in average. The phytogeography of remote minor islands in open Adriatic was insufficiently studied, and their marine vegetation was nearly unknown till 1980ies. Especially for Svetac and Brusnik the available data were restricted to few notes on land flora.

The terrestrial flora of Svetac includes 444 vascular taxa (54 in Brusnik islet), and it is rather rich if compared with average Adriatic islands of similar size. The open seafloors at the remote Svetac (Štondria) and near islets Kamik, Ondrin and Brusnik include 276 diverse seaweeds: 167 rhodophytes, 65 pheophytes, 42 chlorophytes, and 2 seagrasses. Both vascular and algal vegetation in Svetac offing is true Mediterranean and almost similar as in other remote islands of central Adriatic and of Mediterranean offing. Svetac has a southern vegetation of Thermo-Mediterranean type, its halophytic vegetation includes 9 insular endemics, and the surrounding phytobenthos is rich in coralligene incrustations with 30 diverse calcified algae.

• Keywords: Adriatic, islands, Svetac, maquis, algae, halophytes, endemics.

Pučinski Svetac: Štondria

Svetac (ili Sv. Andrija, čakav. Štondria, talij. Sant'Andrea, grč. i latin. Niassa) je službeni jugo-naziv pučinskog otoka na hrvatskom dijelu središnjeg Jadrana, zapadnije od otoka Visa i južnije od Rogoznice na kopnenoj obali, odakle se vidi daleko na pučini za bistrih dana s burom. Drugi novoštokavski naziv otoka je Sveti Andrija (ali isto ranije izvorno ime nosi i pučinski otočić sa svetionikom ispred Dubrovnika). Domaći čakavski naziv za Svetac je Štondria, a talianski Sant'Andrea.

Zemljopisne značajke

Otok Svetac (čak. Štondria) leži usred jadranske pučine zapadno od Komiže i ima oblik stjenovitog grebena, gradjenog od bijelih krednih vapnenaca. Izdužen je 3,7 km smjerom sjeveroistok-jugozapad, površine 4,3 kv.km, dužina obale je 8,7 km. Otok je uzak, strm i razmjerno visoki brdski greben s najvišim vrhom Sertikuk, 316m (= domaće-čakavsko ime, novoštokavski jugo-naziv tzv. bre "Kosa"). Ini viši vrhovi toga otočnog grebena su još Njaša 305m, Kraljicin 280m i Bimbul 231m. Slični oštro-klisurasti otoci na Jadranu su još susjedna Jabuka i Palagruža, a najveći takav strmi klisurasti greben je kvarnerski Prvić (363 m). Najstrmija je sjeverozapadna padina Svetca s klisurastim odsjecima visine 100-180m, a jugoistočni obronci su manje strmi i dielom dostupni uz uvalu Povlobok s napuštenim selom, gdje je u kraškoj ponikvi poluslana kamena laguna Slatina sa zelenim algama (Enteromorpha). Na obali Svetca je najjsjeverniji rt Trepina, najistočniji je rt Šijobôd, a najzapadniji rt Fumõr, uz koji se na zapadu još nastavlja klisurasti otočić Kamik (svetački). 2,5 km prama jugoistoku još leži na pučini vulkanski otočić Brusnik, a daleko zapadnije na otvorenoj pučini je osamljen i drugi vulkanski otočić Jabuka.

Najtoplija klima

Podneblje Svetca je zimi izrazito najtoplija na Jadranu i u cieloj Hrvatskoj tj. južnomediteranskog tipa klimazone Oleo-Ceratonion, pa je to jedino mjesto u Hrvatskoj stalno bez mraza: minimum = 0°C. Ranija višegodišnja mjerenja iz 20. stoljeća tu pokazuju kod nas najviši godišnji prosjek čak 17.4°C (poput Malte, Krete i slično), dok ini otoci i obalni gradovi u Dalmaciji uglavnom imaju niže god. prosjeke izpod 17°C: npr. Split 16.2°C, Palagruža 16.3°C, Sušac 16.5°C, itd.

Na Svetcu još nije zabilježen mraz i najniži minimum je oko 0°C, a mjesečni prosjeci jesu: I: 10.1°, II: 11.0°, III: 12.5°, IV: 15.8°, V: 19.8°, VI: 22.5°, VII: 24.2°, VIII: 25.0°, IX: 22.6°, X: 18.4°, XI: 15.2°, XII: 13.7°. Svetac ima 5 sušnih mjeseci bez ljetne kiše od svibnja do rujna, a godišnji prosjek oborina je oko 500mm uglavnom zimi. Najveći dio tog otoka prekriva sredozemna tvrdolisna makija mirte, trišlje i divlje masline, s malo viših šuma hrasta crnike samo na svježijoj sjevernoj strmini, koja tu jedina naliči na biljni pokrov dalmatinske obale. Od nasada su uz južno naselje oko Slatine najvažniji rogači, a nekadanji stari vinogradi na južnoj padini su uglavnom već zapušteni nakon izumiranja svih stanovnika.

Poviestne naznake

Od arheoloških znamenitosti, na iztočnom vrhu otoka je dielom očuvana ilirska gradina Kraljicin (221 m) što je po čakavskoj predaji bio antički dvorac ilirske kraljice Teute. Jedino naselje na otoku je danas zapuštena grupa kamenih kuća (sezonske vikendice) Povlobok na jugoiztočnoj obali uz uvalu Slatina, a najbliža stalma naselja za prievoz do Svetca jesu na iztoku Komiža na Visu i dalje na sjeveru Rogoznica na kopnu. Donedavna je to bio najiztureniji naseljen otok na hrvatskom dielu Jadrana. Iz popisa 1951., na Svecu je još živjelo 51 stalnih stanovnika, ali je zadnja domaća starica Jurka Zanki tu umrla na smjeni tisućljeća, a mladji su već ranije odselili većinom u Komižu. Zato je danas Svetac ostao nenaseljen, izim čestih posjeta viških ribara i rjedjih ljetnih turista. Otok je najbolje vidljiv iz Komiže i Rogoznice, ali ponekad za vedrih dana i bistre vidljivosti nakon bure, Svetac se u daljini vidi i s brda oko Trogira i Šibenika.

Otočić svetački Kamik

Kamik svetački (talij. Sasso): Čakavski opći naziv 'Kamik' (talij. sasso) u Dalmaciji označuje strmi i visoki klisurasti otočić (kojemu je sjevernije kvarnerski sinonim Grota). Na srednjem Jadranu postoje 4 takva izgledom slična 'Kamika':

• najpoznatiji i najveći je ovaj Kamik na zapadu Svetca,
• sličan manji Kamik viški je na sjeverozapadu Visa (izmedju Komiže i Oključne),
• Ina dva Kamika palagružka su još na iztoku uz Malu Palagružu pod čakavskim imenima Olôštra i Tarmuntôna. Svetački Kamik (tal Sasso) ima površinu 0,77 hektara, visinu 14m i dužinu obale 546m, a izgradjen je od mezozojskih dolomita. Izložem je jakom udaru valova juga i tramontane, pa zbog posolice na njemu većinom rastu grmasti halofiti: Aurinia affinis, Convolvulus cneoreum, itd.

Južni otočić Ondrin

Sličan je zapadnom Kamiku, ali je manji stjenoviti otočić Ondrin uz južnu obalu Svetca. Takodjer je izgradjen od vapnenca, visok 11m i s dužinom obale oko 250m. Izložen je jakom udaru juga, valova i posolice pa na njemu rastu uglavnom samo niži halofiti.

Vulkanski otok Brusnik

Brusnik (talij. Melisello) je nizak i nenaseljen vulkanski otočić, kojega je površina tek 3 hektara. Leži 23 kilometara zapadno od Visa i 3 km jugoiztočno od Svetca. Najviši vrh mu je na 23m nadmorske visine, a dužina otoka je oko 250 metara i širina do 150 metara. Ima oblik osmice, pa se po njegovoj sredini pruža stjenoviti klanac malo iznad razine mora, koji je nakon oluja napunjen slanim lokvama. Otočić je kamenit i mračnocrne boje od eruptivnih vulkanskih stiena diabaza, pa je to uz zapadniju Jabuku, danas jedini vulkanski otok na Jadranu (još par sličnih podmorskih vulkana su sada pliće potopljeni naokolo izmedju Visa i Jabuke). Na Brusniku raste endemska biljka dubrovačka zečina (Centaurea X padelini) i živi endemski gmaz, crna gušterica (Lacerta melisellensis). Zbog tih stijena, flore i faune je Brusnik zakonom zaštićeni rezervat. Do njega i Sveca ne postoje stalne linije, pa se prijevoz mora ugovoriti na Visu.

Sv.Andrija uz Dubrovnik

Dubrovački Sveti Andrija je viši kameni otočić iz skupine Elafitskog otočja, koji je odvojen na otvorenomu južnom Jadranu izvan inih Elafita: 6 milja jugozapadno od Dubrovnika, a od Koločepa 3 Nm, pa od najbližeg Lopuda 2 Nm i od Šipana 4 Nm.

Zemljopis

Površina dubrovačkog Sv. Andrije je 537,57 kv.m, dužina 475 m i najveća širina 130 m. Obala mu je 1130m dugačka, najveća visina otočića je 57m, a otočni centar sa svjetionikom je na položaju 42°38'8 N i 17°57'3 E. Obala otočića je kamenita, kao i strmo klisurasto podmorje koje se na jugu izravno strmo obrušava prama najdubljoj južnojadranskoj kotlini.

Osobito bilje

Na njegovu zapadnom dielu raste borova šuma i razno mediteransko bilje. Ostatak otoka nema šume, nego samo nižu grmoliku makiju gdje je stanište raznih vrsta mediteranskih ptica, pa je otočić proglašen ornitološkim rezervatom.

Od južnog bilja, pri vrhu toga toplog otočića divlje raste južniji subtropski grm drvenasti pelin (Artemisia arborescens), a bočno na strmim stienama su polugrmasti jadranski endemi Aurinia leucadea i Centaurea ragusina.

Povijest

Prvi stanovnici dubrovačkog Sv. Andrije su bili benediktinci, za koje je dubrovačka obitelj Crijević tu izgradila crkvu i samostan. U ovaj samostan se ulazilo većinom po kazni Dubrovačke Republike, jer je bio izoliran i nedostupan. Neko je vrijeme otočić bio i karantena za stanovnike Lopuda. Taj samostan je razoren u potresu god. 1667., pa nikad potom nije obnovljen. O izgledu tog samostana se ponešto zna iz originalnih nacrta koji se čuvaju u Britanskom muzeju.

Svjetionik Sv.Andrija

Obnova napušenih zgrada na Sv. Andriji započinje 1872. godine kada se odlukom Austro-Ugarske vlade tamo počeo graditi veći svjetionik, čija je gradnja završena već 1873. Izgradjena je jednokatna zgrada koja u sredini ima toranj, a zgrada je površine 210 kv.m i na tornju je ugradjen svjetionik. Jako svietlo je na 69m iznad mora i vidljivo je na 24 milja udaljenosti, što je jedan od najjačih svjetionika na Jadranu.

Ine zanimljivosti

Kao redovnik-pustinjak na Sv. Andriji je u 16. stoljeću živio dubrovački književnik Mavro Vetranić-Čavčić (1482.- 1576.). Svoj boravak je opisao u spjevu 'Remeta'.

Legenda iz Sv.Andrije

Ova legenda ima svoju potvrdu u dokumentu iz 1483. godine, koji se čuva u dubrovačkom arhivu. To je priča o Mari, koja je živjela na Lopudu s trojicom braće ribara. Mare je imala prijateljicu Cvijetu čiji je brat Niko bio zainteresiran za Maru. Jedne noći su braća iz olujnog mora spasila kao žrtvu brodoloma mladoga gospara Ivana, sina jednog od utjecajnijih vlastelina iz Dubrovnika. Mare ga je njegovala i izmedju dvoje mladih se rodila ljubav. Medjutim je to bilo društveno nespojivo: on vlastelin i ona – obična seljanka. Kako Ivan nije mogao od oca dobiti pristanak, ostavi svjetovni život i ode u samostan na Svetog Andriju. Mare je to doznala i otišla do otočića.

Ponavljala je svoje odlaske sve češće, ponekad i plivajući s Lopuda. S izmakom ljeta, dan je postajao sve kraći i Sveti Andrija se nije više dobro vidio. Da bi Mare mogla naći Ivana, dogovore se kako će on zapaliti lampaš na stieni, pa će čekati Maru, koja će plivati po signalu. Niko i braća su doznali za sve ovo i odlučili su se na osvetu. Jednoga tmurnog dana, Mare je plivala na Sv. Andriju, a Niko i braća su ju pratili. Kad je pao mrak, zapalili su u barki lampaš i udaljavali se prama pučini. Mare ih je pratila, sve dalje i dalje,... Ivan ju je čekao tu noć i sliedeću, a treću noć ju je more izbacilo na stijene. Nakon toga ostane Ivan zauviek u samostanu.

Sv. Andrija kod Pule

Pulski "školjić" Sveti Andrija (talij. Scoglio Sant'Andrea), je manji kameni otočić u pulskom zaljevu i administrativno pripada pulskom mjesnom odboru Stari Grad. Njegova površina je 0,055 km² i dužina obale oko 1km, a koordinate su 44,52.21N i 13,49.32E. Otočić Sv. Andrija uz naseljene otoke Uljanik i Sv. Katarina dijele pulski zaljev u dva manja lučka bazena.

Povijest

Talianski renesansni liečnik i geograf Giuseppe Rosaccio u svojem putopisu "Viaggio da Venetia a Costantinopoli" uz ino spominje i otoke u Pulskom zaljevu. Izričito navodi kako tada u pulskoj luci postoji 6 otoka ne spominjući sva imena. Iako je taj broj dvojben, jer ini kasniji izvori većinom navode tek 4 otoka, Rosaccio sigurno govori o Sv. Andriji (Scoglio Sant'Andrea), pa o dosad već spojenim poluotocima - otoku Uljaniku (Scoglio Olivi), Sv. Katarini (Scoglio Santa Catarina), Sv. Petru (Scoglio San Pietro) i Sv. Ivanu (Scoglio San Giovanni).

Ine znamenitosti

Na pulskom otočiću Sv. Andrija su još srednjovjeke ruševine rane bizantske crkvice i austrougarska utvrda Fort Kaiser Franz. Zapadno od Sv. Andrije vani pod morem leži na dnu velika austrijska olupina potopljenog ratnog broda Viribus Unitis iz 1. svj. rata. Taj otok dosad zlorabi brodogradilište Uljanik za odlaganje brodskih sekcija, a dugoročna namjera je da bi se ubuduće otočić uklopio u ugostiteljsko-turističku ponudu Pule.

Svetac: etnobotanika algi

Izim prirodoslovnog popisa flore, oko Svetca su iz složenoga etnobotaničkog gledišta obradjeni još domaća čakavska imena za obalno i morsko bilje, što je inače na Jadranu zanemareno, jer su ranije tu uglavnom javno nametani novosmišljeni srbohrvatski jugonazivi. Slijedi abecedni popis 15 morskih fitonima, po nazivlju komiških ribara koji love oko Svetca i Brusnika (# = romanizmi):

• brok (obće ime roda) = Cystoseira spp.
• carjéna galôna (= "crveni lišaj") = kožasta alga Peyssonellia spp.
• cornà galôna ("crni lišaj") = obalni lišaj Verrucaria adriatica Zahl.
• galona # (zajednički obći naziv) = plosnato-koraste alge i lišajevi
• jasprîn (širji zajednički naziv) = ovapnjele kuglaste alge, Lithothamnion spp.
• koridûr # ("pločnik") = ovapnjele police od alge Lithophyllum byssoides (Lam.) Fosl.
• markênta ("tamni pojas") = nadmorski pojas od cianofita Chamaesiphoneae
• morska kita ("morska grana") = meka alga Halarachnion spp.
• povúje ("povoji") = veća dubinska alga Laminaria rodriguezii
• purîć = morska trava Posidonia oceanica (L.) Del.
• sadro ("ovapnjelo") = ovapnjele koraste alge na kamenju, Melobesiae spp.
• sadrîna = ovapnjele crvene alge Lithophyllum spp.
• svilinà ("svilenasta") = morska trava Cymodocea nodosa (Ucria) Asch.
• vlasinica ("kosmata") = izdužena zelena alga Enteromorpha spp.
• želenà špugva ("zelena spužva") = kuglasta alga Codium bursa (L.) C.Ag.

Otočni endemi

Na zasoljenim kamenim obalama otoka Svetca, uz ino širje poznato mediteransko bilje još raste i 9 posebnih otočnih endema, koji postoje samo na pučinskim otocima središnjeg Jadrana: Asperula visianii Kor., Aurinia affinis (Ten.) M.G., Brassica botterii Vis., Br. cazzae Teyb., Centaurea issaea Lov., C. lungensis ssp. padelini Ginz., Limonium diomedeum Brullo, Limonium vestitum Teyb. i Limonium visianii M.Gan.

Kopneno bilje Svetca

Uz starije oskudne ljetne popise, novijim pregledima u hladnijoj kišnoj sezoni je na Svetcu nadjeno još šezdesetak kod nas rjedjih vrsta kopnene flore, pa je tu sada poznato 444 raznih biljnih vrsta. Ti su noviji rjedji nalazi:

Aethionema saxatile (L.) R.Br. subsp. scopulorum (Ronn.) Ander., Allium commutatum Guss., Anthyllis aegaea Turrill (A. splendens Willd.), Asperula visianii Korica, Asplenium csikii Kümm.& Andr., Atriplex prostrata Bouch., Aurinia affinis (Ten.) M.G., Avena aterantha Presl. (A. pilosa M.Bieb.), Beta maritima L., Brassica botterii Vis., Br. incana ssp. mollis (Vis.) Lov.& Rac, Buglossides sibthorpii (Gris.) John, Cakile maritima ssp. aegyptiaca (Willd.) Nym., Calystegia sepium (L.) R.Br. subsp. roseata Brum., Capparis orientalis Sibth.& Sm., C. sicula Duh., Carlina graeca (Held.& Sart.) Boiss., Carthamus baeticus Boiss.& Reut., Centaurea issaea Lov., C. lungensis ssp. padelini Ginz. (= C. ragusina X lungensis Ginz.), Centaurium limonifolium Greut. (Erythraea rhodensis Boiss.& Reut.), Cephalaria mediterranea (Viv.) Szabo, Cerastium semidecandrum L. subsp. balearicum (Herm.) Nym., Cichorium pumilum Jacq., C. calvum (Sch. Bip.) Schwein., Convolvulus cneorum ssp. angustifolius Saad (C. tartonaira M.G.), Coronilla glauca L. (C. valentina subsp. pentaphylla Batter.), Dittrichia viscosa (L.) Greut. subsp. revoluta Silva & Tutin, Echium pustulatum Sibt.& Sm., Elymus pycnanthus (Godr.) Meld. (Elitrygia pungens auct. p.p.), Ephedra foeminea Forsk., Ficus carica L. subsp. erinosyce Risso (F. caprificus Tsch.& Ravas.), Filago eriocephala Guss., Foeniculum vulgare L. ssp. piperitum (Ucria) Asch., Hedera taurica Carr. (ssp. poetarum Nym.), Helichrysum litoreum Guss., Lavatera bryonifolia Lam. (L. unguiculata Desf.), Leontodon rothii Ball., Limonium diomedeum Brullo, L. vestitum (Salm.) Salm., L. visianii M.G. (L. anfractum X vestitum Salm.), Lobularia maritima (L.) Desv., Matthiola rupestris DC., Narcissus italicus Ker.Gawl., Pallenis microcephala Hal., Pistacia lentiscus subsp. chia (DC.) Duh., Plantago holosteum subsp. scopulorum (Deg.) Hic., Rubus heteromorphus (Ripart) Gerb. (R. dalmatinus Tratt.), Sedum litoreum Guss., Silene vulgaris subsp. suffrutescens Greut.& al., Smilax aspera L. subsp. mauritanica (Poir.) Arc., Solanum decipiens Opiz, Stipa capensis Thunb. (S. tortilis Desf.), Suaeda pruinosa Lag., Tamarix parviflora Pall., Tamus communis ssp. cretica (L.) Nym. (T. orientalis Boiss.), Teucrium capitatum L., Umbilicus chloranthus (Sibth.& Sm.) Boiss., Urtica pilulifera L., Vincetoxicum croaticum Jord.& Four., Vitis sylvestris Gmel. Na plićinama uz južnu obalu još rastu morske trave Cymodocea nodosa (Ucria) Asch. i Posidonia oceanica (L.) Del.

Flora vulkanskog Brusnika

Oskudna vegetacia kserofita na Brusniku obuhvaća korove u srednjoj koloniji galebova, pa hazmofite na stijenama poprečnog vulkanskog klanca, a na zasoljenim obalnim obroncima su većinom halofiti. Ukupna kopnena flora na Brusniku sadrži bar 54 vrste:

Allium commutatum* Guss. (A. bimetrale M.G.), Arthrocnemum glaucum (Del.) Ung., Asparagus acutifolius L., Atriplex arenaria* (Tin.) Woods (A. tornabenei Tin.), A. hastata L., A. prostrata* Bouch. (A. micrantha C.A.M.), Bromus madritensis L., B. villosus Forsk., Cakile maritima Scop. subsp. aegyptiaca* (Willd.) Nym., Capparis orientalis* Sibth.& Sm., C. sicula* Duh. (C. ovata auct.), Centaurea ragusina L. and subsp. padelini* (Ginz.) Pevalek (C. ragusina X C. lungensis Ginz.), Chenopodium botryodes* Sm. (Ch. crassifolium Horn.), Ch. murale L., Daucus gummifer* All (D. maritimus Lam.) and subsp. mauritanicus* (L.) Onno (D. paralias Pomel.), Desmazeria marina* (L.) Druce, Elymus pycnanthus* (Godr.) Meld. (Elitrygia pungens auct. p.p.), Ficus carica L. subsp. erinosyce Risso (F. caprificus Tsch.& Ravas.), Fumaria flabellata Gasp., Halimione portulacoides (L.) Aell., Heliotropium europaeum L., Hordeum leporinum Link., H. marinum* Huds. (H. maritimum Stokes), Hyoscyamus albus L., Inula crithmoides L. subsp. mediterranea* Kerg. (I. acutifolia Pasq.), Lagurus ovatus L., Lavatera arborea L., L. bryonifolia Lam. (L. unguiculata Desf.), Lepturus incurvatus (L.) Trin., Limonium diomedeum* Brullo, L. vestitum (Salmon) Salmon, Lobularia maritima (L.) Desv., Lotus cytisoides L. (L. creticus auct.), Parietaria judaica L., Portulaca oleracea L., Reichardia picroides (L.) Roth., Sedum hispanicum L., S. ochroleucum Chaix., S. orientale* Boiss. (S. dinaricum M.G.), S. litoreum* Guss., Senecio leucanthemifolius Poir., Silene sedoides Poir., S. vulgaris L. subsp. suffrutescens* Greut. et al., Smilax aspera L. and subsp mauritanica (Desf.) Nym., Sonchus glaucescens* Jord., S. tenerrimus L., Suaeda vera Gmel. (S. fruticosa auct.), Tamarix dalmatica* Baum, Tribulus orientalis Kern., pa na susjednom plićem dnu još morske trave Cymodocea nodosa (Ucria) Asch. i Posidonia oceanica (L.) Delile.

Morske alge oko Svetca

Popis 276 vrsta morskog bilja oko otoka Svetca (oznaka: S) i Brusnika (= B):

Morske trave

Morske cvjetnice (Potamogetonales) oko Svetca i Brusnika sadrže samo 2 vrste morskih trava: Cymodocea nodosa (Ucria) Ascher. / S, B; Posidonia oceanica (L.) Delile / S, B.

Zelene alge

Zelene alge (Chlorophyta) uz Svetac i Brusnik imaju 42 vrste, od čega su 4 tvrdo-ovapnjele (označene su zvjezdicom *):

Acetabularia acetabulum (L.) Silva / S, B; Blidingia minima (Nägeli) Kütz. / S; Bryopsis adriatica (J.Ag.) Meneg. / S, B; Bryopsis disticha (J.Ag.) Kütz / S, B; Bry. duplex De Notaris / S; Bry. hypnoides Lamour. / S, B; Bryopsis spec.indet. (steril) / S; Bulbocoleon piliferum Prings. / S; Chaetomorpha aerea (Dillw.) Kütz. / S, B; Cladophora coelothrix Kütz. / S, B; Clad. crystallina (Roth.) Kütz. / S, B; Clad. echinus (Biasol.) Kütz. / S. B; Clad. glomerata (L.) Kütz. / S, B; Clad. pellucida (Huds.) Kütz. / S, B; Clad. prolifera (Roth.) Kütz. / S, B; Cladophora spec.indet. (steril) / S; Codium bursa (L.) C. Ag. / S, B; Codium coralloides* (Kütz.) Silva / S; Codium mamillosum Harwey / S, B; Codium effusum (Raf.) Chiaje / S; Codium vermilara (Chiaje) Silva / S, B; Derbesia tenuissima (De Not.) Crouan / S, B; Endoderma viride (Rein.) Lag. / S; Enteromorpha multiramosa Blid. / S; Enteromorpha spec.indet. (lokva Slatina)/ S, B; Flabellia minima (Ernst) Nizzam. / S, B; Flabellia petiolata (Turra) Gepp. / S, B; Halicystis parvula Schmitz. / B; Halimeda tuna* (Ell.& Sol. )Lamour. / S, B; Hal. tuna var. platydisca* Barton / S; Palmophyllum crassum (Nacc.) Raben. / S, B; Phaeophila dendroides (Crouan) Batt. / S, B; Pringsheimiella scutata (Reinke) March. / B; Pseudochlorodesmis furcellata (Zan.) Börg./ B; Rhizoclonium tortuosum (Dillw.) Kütz. / S, B; Siphonocladus pusillus Hauck / S, B; Ulothrix subflaccida Wille / S; Ulothrix spec.indet. (lokva Slatina)/ S, B; Ulva olivascens Dangeard / B; Ulvella lens Crouan / S, B; Valonia caespitula* Zanard. / S; Valonia macrophysa Kütz. / S, B; Valonia utricularis (Roth.) C. Ag. / S, B.

Smedje alge

Smedje alge (Phaeophyta) su oko Svetca i Brusnika zastupljene sa 65 morskih vrsta:

Aglaozonia chilosa Falk. (stade) / S; Arthrocladia villosa (Huds.) Duby / S, B; Asperococcus bullosus Lamour. / S, B; Asperococcus echinatus (Mart.) Grev. / S; Carpomitra costata (Stack.) Batt. / S, B; Castagnea mediterranea (Kütz.) Hauck / S; Cladostephus hirsutus (L.) Pr. / S, B; Cutleria monoica Ollivier / S; Cystoseira adriatica Sauvag. / S, B; Cys. amentacea Bory / S, B; Cys. amentacea subsp. spicata Erceg. / S; Cys. barbata (L.) C. Ag. / S, B; Cys. crinita (Desf.) Bory / S, B; Cys. compressa (Esp.) Gerl.& Niz./ S, B; Cys. corniculata (Wulf.) Zanar. / S, B; Cys. dubia Val. (C.fucoides Erc.)/ S; Cys. moniliformis Hauck (C. jabukae Erc.) / S; Cys. platyramosa Erceg. / S, B; Cys. schiffneri (C.Ag.) Hamel / S, B; Cys. zosteroides (Turn.) C.Ag. / S, B; Cys. zosteroides subsp. tophosa Filar. / S; Desmarestia adriatica Erceg. / S; Dictyopteris membranacea (Stack.) Bat./ S, B; Dictyota dichotoma (Huds.) Lamour. / S, B; Dictyota linearis (C. Ag.) Grev. / S, B; Dilophus fasciola (Roth.) Howe / S, B; Dilophus mediterraneus Schiff. / S; Ectocarpus adriaticus Erc. / S, B; Ect. confervoides Roth. / S; Ect. siliculosus (Dillw.) Lyngb. / S; Ectocarpus spec.indet. (steril) / S; Elachista intermedia Crouan / S, B; Feldmannia globifera Hamel / S; Feld. irregularis (Kütz.) Hamel / S; Feld. lebelii (Aresch.) Hamel. / S; Feld. paradoxa (Mont.) Hamel / S; Giraudya sphacelaroides Derb. / S, S; Halopteris filicina (Grat.) Kütz. / S, B; Laminaria rodriguezii Bory / S, B; Leathesia mucosa Feldm. / S; Lithoderma adriaticum Hauck / S, B; Myriactis pulvinata Kütz. / S; Myriactula rivulariae (Schur) Feld. / B; Myriactula stellulata (Harw.) Levring / B; Myriotrichia repens Korsak. / S; Nereia filiformis (J.Ag.) Zanard. / S, B; Padina pavonica (L.) Thivy / S, B; Ralfsia verrucosa (Aresch.) Ag. / S, B; Sargassum acinarium (L.) C.Ag. / S; Sarg. hornschuchii C. Ag. / S, B; Sarg. vulgare C.Ag. / S, B; Sarg. vulgare subsp. nanum Paula / S, B; Scytosiphon lomentaria Endl. / S; Spermatochnus paradoxus Kütz. / S, B; Sphacellaria cirrhosa (Roth.) Ag. / S, B; Sphacellaria fusca C.Ag. / S, B; Sphacellaria plumula Zanar. / S, B; Sphacellaria tribuloides Menegh. / S, B; Sporochnus pedunculatus (Huds.) C.Ag./ S, B; Stictiosiphon adriaticus Kütz. / S, B; Stilophora rhizoides (Turner) J.Ag. / S, B; Stypocaulon scoparium (L.) Kütz. / S, B; Taonia atomaria (Wood.) J. Ag. / S, B; Zanardinia collaris (C.Ag.) Crouan / S, B; Zosterocarpus oedogonium Bor. / S, B.

Crvene alge

Crvene alge (Rhodophyta) su u moru uz Svetac i Brusnik najbrojnije sa 167 raznih vrsta, od čega su njih 26 tvrdo-ovapnjele (te su označene zvjezdicom *).

• Acrochaetium boergesenii Schif. / S; Acrodiscus vidovichii Zanar. / S, B; Acrosorium uncinatum (J.Ag.) Kyl. / S; Acrosorium venulosum Kylin / S, B; Acrosymphyton purpuriferum (Ag.)Sjös./ S, B; Aeodes marginata (Rous.) Sch. / S, B; Aglaothamnion neglectum Feld. / S; Aglaothamnion furcellariae J.Ag. / S, B; Alsidium helmintochorton Kütz. / S; Amphiroa beauvoisii* (Kütz.) Lamour./ S; Amphiroa rigida* Lamour / S, B; Amphiroa rubra* (Phil.) Woelk.. / S, B; Antithamnon cladodermum (Zan.) Hauck / S; Ant. cruciatum (C.Ag.) Nägeli / S, B; Antithamnion heterocladum Funk. / B; Ant. plumula (Ellis) Thuret / S; Ant. tenuissimum (Hauck) Sch./ S, B; Apoglossum ruscifolium (Turn.) J.Ag. / S. B; Asterocystis ornata (Ag.) Hamel / S; Audouinella daviesii (Dillw.) Woelk. / S; Audouinella spec.indet. (steril) / S, B; Aud. subpinnata (Hamel) Garb. / S; Aud. virgatula (Harv.) Dixon / S
• Boergeseniella fruticulosa (Wulf.) Kyl./ S; Botryocladia botryoides (Wulf) Feld. / S, B; Botr. chiajeana (Men.) Kylin / S, B; Botr. microphysa (Hauck) Kylin / S, B; Brogniartella byssoides (Good.) Schm. / S, B
• Callithamnion corymbosum Lyngb. / S, B; Call. granulatum C. Ag. / S, B; Catenella caespitosa (With.) Irvine / S, B; Caulacanthus ustulatus (Turn.) Kütz. / B; Ceramium bertholdii Funk / S, B; Cer. ciliatum (Ellis.) Ducl. / S, B; Cer. circinnatum (Kütz.) J.Ag. / S, B; Cer. codii (Rich.) Mazoyer / S, B; Cer. diaphanum (Roth.) Harw. / S, B; Cer. gracillimum Griff.& Harw. / S; Cer. rubrum s.lat. / B; Ceramium spec.indet. (steril) / S; Champia parvula (C.Ag.) Harvey / B; Chondria tenuissima (Wither.) C.Ag. / S, B; Chondrymenia lobata Zanard. / S, B; Choreonema thureti (Born.) Schmitz. / S; Chroodactylon ornatum (C.Ag.) Basson / S; Chrysimenia ventricosa (Lam.) J.Ag. / S, B; Chylocladia verticillata (Light.) Bliding / B; Contarinia peyssonelliformis Zanard. / B; Contarinia squamariae Denizot / S; Corallina officinalis* L. / S, B; Corallina elongata* Ell.& Sol. / S, B; Corallina granifera* (Ar.) Ell.& Sol. / S, B; Crodelia expansa* (Phil.) C.Ag. / S, B; Crodelia cabiochae* Boud.& Deniz./ S; Crouania attenuata (Bon.)J.Ag. / S, B; Cryptonemia lomation (Bertol.) J.Ag. / B; Cryptonemia tunaeformis J.Ag. / S, B
• Dasya arbuscula (Dillw.) C. Ag. / S; Dasya corymbifera J. Ag. / S; Dasya hutchinsiae Harvey / B; Dasya ocellata (Grat.) Harvey / S, B; Dasyopsis plana (C.Ag.) Zanar. / S; Dasyopsis spinella (C.Ag.) Zanar. / S; Dipterosiphonia rigens (C.Ag.) Falk./ S, B; Dudresnaya verticillata (Vel.) Jolis / S
• Erythrocystis montagnei (Derbes) Silva / B; Erythroglossum sandrianum (Kütz.) Kylin / S; Erythrotrichia carnea (Dillw.) J.Ag./ S, B
• Falkenbergia rufolanosa Schm. (stadium)/ B; Fauchea repens (C. Ag.) Mont. / S, B
• Gelidium crinale (Turn.) Gaillon / S, B; Gel. pectinatum Montag. / S, B; Gel. pusillum LeJol. / S; Gloiocladia furcata (C.Ag.) J.Ag. / S, B; Goniotrichum cornucervi Hauck / S; Gracillaria compressa (C. Ag.) Grev./ S; Gracilaria corallicola Zanar. / S, B; Griffithsia barbata (Smith) C.Ag. / S, B; Grif. phyllamphora J. Ag. / S, B; Grif. schousboei Montagne / S, B
• Halarachnion ligulatum (Wood.) Kütz./ S, B; Halodictyon mirabile Zanard. / B; Halopitys incurva (Huds.) Batt. / S, B; Halymenia dichotoma J. Ag. / S, B; Haly. floresia (Clem.) C.Ag. / S; Haly. pluriloba Erceg. / S; Haly. rhodymenioides Erceg. / B; Helminthora divaricata J. Ag. / S; Herposiphonia secunda (C.Ag.) Ambr./ S, B; Hildenbrandia rubra (Sommer) Menegh./ S, B; Hydrolithon farinosum* (Lam.) Penrose / S, B; Hypoglossum woodwardii Kütz. / S
• Jania rubens* (L.) Lamour. / S, B
• Kallymenia reniformis (Turn.) J.Ag. / S, B; Kall. spathulata (J.Ag.) Codom. / S
• Laurencia obtusa (Huds.) Lamour. / S, B; Laur. papillosa (C.Ag.) Grev. / B; Laur. truncata Kütz. / S; Lejolisia mediterranea Born. / B; Liagora viscida (Forsk.) C.Ag. / S, B; Lithophyllum byssoides* (Lam.) Fosl / S, K; Lithophyllum cystoseirae* Hauck / B; Lithophyllum incrustans* Phil. / S, B; Lithophyllum papillosum* (Zan.) Fosl./ S, B; Lithophyllum pustulatum* Lamour. / S, B; Lithophyllum racemus* Fosl. / S, B; Lithothamnion philipii* Fosl. / S, B; Lomentaria articulata Lyng. s.lat. / S; Lom. chylocladiella Funk. / B; Lomentaria spec.indet. (steril) / B; Lom. verticillata Funk. / S; Lophosiphonia cristata Falk. / S
• Mereditha microphylla (J.Ag.) J.Ag. / B; Mesophyllum lichenoides* (Ellis) Lemoine / S, B; Monosporus pedicellatus (Smith) Sol./ S, B; Myriogramme tristromatica (Mazza) Boud. / S
• Nemalion helminthoides (Velley) Bat./ S, B; Nemastoma dichotomum J.Ag. / B; Neogoniolithon brassica-florida* (Harvey) Setch. & Mason / S, B; Neurocaulon foliosum Zanard. / S, B; Nitophyllum punctatum (Stack.) Grev. / S, B; Nitophyllum tristromaticum Rodr. / B
• Osmundea pelagosae (Schif.) Nam. / S; Osmundea ramosissima (Oeder) Athan. / S, B
• Peyssonellia adriatica Hauck / S; Peys. coriacea Feldm. / S, B; Peys. magna Erc. / B; Peys. polymorpha* (Zanar.) Schm./ S, B; Peys. rosa-marina* Boud.& Deniz./ S, B; Peys. rubra (Grev.) J.Ag. / S, B; Peys. squamaria (Gmel.) Decne. / S, B; Phyllophora palmettoides (J.Ag.) Hauck / B; Phyllophora nervosa Greville / S; Phymatolithon calcareum* Aresch. / S; Phymatolithon lenormandii* (Ar.) Adey./ S, B; Pleonosporium borreri Nägeli / S, B; Pneophyllum fragile Kuetzing / S; Pneophyllum confervicola (Kutz.) Chamb.. / S; Polysiphonia dichotoma Kütz. / S, B; Polys. elongata (Huds.) Harvey / S, B; Polys. fruticulosa (Wulf.) J.Ag. / B; Polys. furcellata (C.Ag.) Harvey / S, B; Polys. sertularioides (Grat.) Ag./ S, B; Polys. subulifera (C.Ag.) Harvey / S, B; Polys. thuyoides Harv. / S; Polysiphonia spec.indet. (steril) / S, B; Pterothamnion plumula (Ellis) Näg. / S; Ptilothamnion pluma (Dillw.) Thuret / S, B
• Rhodophyllis divaricata (Stack.) Papen./ S; Rhodymenia ardissonei Feldm. / S, B; Ricardia montagnei Derb.& Sol. / S; Rodriguezella pinnata (Kütz.) Schmitz. / S, B; Rodriguezella straforelii Schm. / S, B; Rytiphloea tinctoria (Clem.) C.Ag. / S, B
• Sebdenia feldmannii Codom. / S; Schottera nicaeensis (Duby) Guir.& Hol./ S, B; Seirospora apiculata (Meneg.) Feldm. / S, B; Seirospora interrupta (Smith) Schmitz / S; Spermothamnion flabellatum Bornet / S, B; Spermothamnion repens Rose. / S, B; Sphaerococcus coronopifolius (Good.) Ag./ S,B; Spongites fruticulosus* Kütz. / S, B; Stylonema alsidii (Zanar.) Drew. / B
• Titanoderma confine* (Crouan) Boud. / S, B
• Vidalia volubilis (L.) J. Ag. / S, B
• Wrangelia penicillata (C. Ag.) J. Ag. / S, B; Wurdemannia miniata (Spr.) Feld. / S.

Literatura

• ŠERIĆ, N. 2004: Svetac, pučinski otok. Una Terra 5, ISSN 1334-6571.
• PAVLETIĆ, Z. 1978: Vaskularna flora otoka Sveca. Acta Bot Croat 37: 215-224
• GINZBERGER, A. 1921: Beitrag zur Kenntniss der Flora der Scoglien und kleineren Inseln Süd-Dalmatiens. Österr Bot Zeit 70: 233 - 248
• CORMACI, M. et al. 2000: The benthic algal flora on rocky substrata of the Tremiti Islands (Adriatic Sea). Plant Biosystems 134 (2): 133 - 152
• ERCEGOVIĆ, A. 1948: Sur quelques algues phéophycées peu connues ou nouvelles recoltées dans le bassin de l’Adriatique moyen. Acta Adriat 3 (5): 1 - 33
• ERCEGOVIĆ, A. 1957: La flore sous-marine de l'ilot de Jabuka. Acta Adriatica 8 (8): 1 - 132, Split
• GIACCONE, G. 1978: Revisione della flora marina del Mare Adriatico. Suppl Ann Parco marino Miramare 6/19: 1-118
• KRPAN, M. 1965: Birds of island Vis and adjacent minor islets. Larus 16-18: 106-150.
• LOVRIĆ, A.Ž. 1978: Phytozönologische Analyse der Meeresvegetation Ostadrias. Mitteil Ostalp Gesell Veget (Acad Sci Ljubljana) 14: 215 229
• LOVRIĆ, A.Ž. 1981: The Adriatic endemics, I-V. Rapp Proc CIESM 27 (9): 63-78
• LOVRIĆ, A.Ž.& RAC, M. 2002: Flora, phytocenoses, and algal phytonyms in islands Svetac, Brusnik and near bottoms of central Adriatic. Period. Biol. 104 (2): 149-158, Zagreb.
• ZAVODNIK, D. et al. 2000: Distribution of benthos at Jabuka, an islet of volcanic rock (Adriatic Sea). Periodicum Biologorum 102: 147-228, Zagreb.

Vanjske sveze

• Adriatica.net: Brusnik i Jabuka

Poveznice

• Jadranski otoci
• Iliri (antički Dinarci)
• Dubrovnik (Rhagusium)
• Pogranični hrvatski otoci
• Pučinski otoci Jadrana
• Šujac (otok Sušac)
• Palagružko otočje

Reference

Introduction adapted and elaborated by GNU-license, almost from Wikinfo and WikiSlavia. The second half is an authorized original report within the project Flora Adriatica-Herbarium Adriaticum (ADRZ 2001): if quoted may be copied as free source without changes.

• Original reprinted in A.Ž. Lovric & M. Rac: Flora, phytocenoses, and algal phytonyms in islands Svetac, Brusnik and near bottoms of central Adriatic, Periodicum Biologorum 104 (2): 149-158, Zagreb 2002.