Vapnenci u Hrvatskoj
Vapnenci u Hrvatskoj: - Vapnenac ili mineraloški kalcit (CaCO3), engl. limestone, fran. calcaire, njem. Kalkstein, srbo-balkan. krečnjak iz turs. kreçlik, čakav. japãn (od japno = vapno). To je izrazito najprošireniji tip stiena u Hrvatskoj (i maloj Crnoj Gori), gdje prekriva preko polovice ukupnoga našeg ozemlja, a kod nas ga nema ili je vrlo riedak samo na sjeveroiztoku u Medjimurju i Slavoniji.
Naprotiv su vapnenci izrazito česti u srednjim nutarnjim Dinaridima i nadasve u obalno-primorskom gorju na jugozapadu, ter na većini jadranskih otoka, ali i sjevernije na zagorskoj Ivanščici. U svima inim europskim zemljama su vapnenci znatno rjedji negoli kod nas, tj. čine izpod 1/3 ozemlja ili su iznimno riedki i tada su tamo zaštićeni kao posebni prirodoslovni kurioziteti npr. Danska i Nizozemska (a kod nas su to svenazočne banalije).
Sadržaj
Prirodoslovne značajke
Vapnenac je taložna (sedimentna) stijena koja načelno sadrži najmanje 50% minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3), ter nečisti polu-vapnenci još dosta primjesa: gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, diaspor, cirkon, turmalin, sporogelit i granat. Nastao je taloženjem vapnenih kućica i skeleta izumrlih morskih životinja, a dielom i bilja (osobito ovapnjelih alga).
Tipični i čisti vapnenci s oko 98% sadržine CaCO3, kakvi prevladavaju kod nas osobito po primorskim Dinaridima i otocima, razmjerno su čvršće i svjetlije stiene, većinom mlječno-bjelkasti do bliede bieloružičaste boje (takvi su većinom najčvršći). Pod utjecajem prokapnih voda su iznutra manjeviše topivi, pa mogu biti bar dielom i spužvasto-šupljikavi zbog stvaranja kraških stiena.
Ini nečisti polu-vapnenci (s manje od 70% CaCO3) su većinom manje čvrsti i više lomljivi, obično tamnijih boja od pepeljasto-sive do smedjaste. Ovakvi su razmjerno češći u nutarnjim kopnenim Dinaridima spram Panonije, pa u Žumberku i Hrvatskom Zagorju, a ovo je i najčešća inačica vapnenaca u inim europskim zemljama izvan Dinarida.
U geološkom pogledu su većina naših tipskih, čvrstih i svietlih vapnenaca nastali uglavnom u doba krede, ter manjim dielom u juri i donjem terciaru (paleogen). Ini stariji i trošni polu-vapnenci tamnijih boja su takodjer nastali već u permu i triasu, ter dielom još u gornjem terciaru (neogen).
Svojstva i uporaba
Čisti vapnenac je svietle bjelkaste boje. Vapnenac tvore vrlo sitni neprozirni kristalići nevidljivi golim okom. Od primiešanih željeznih minerala vapnenac postaje žućkast ili crvenkast, a nečisti vapnenci zbog ugljevite tvari su tamnosivi do crnkasti. Lako podliježe kemijskom djelovanju oborina i otapa se, a sporedni i netopljivi minerali zaostaju na površini tvoreći zemlju crvenicu. Otapanjem nastaju u vapnencu značajni kraški oblici: škrape, ponikve, špilje itd.
U prirodi je glavni sastojak taložnih vapnenaca nastao iz aluvialnih naslaga ljuštura mikroskopski sitnih praživotinja i ovapnjelih alga tiekom dugih vremenskih razdoblja. U vapnenim se stijenama u fosilnom obliku očuvao velik dio poviesti živog svieta na Zemlji. U sastavu Zemljine kore udjel je vapnenca među taložnim stijenama znatan, pa je on svojevrstno odlagalište fosilnih zapisa bitnih za razumievanje geoloških prošlosti Zemlje, posebice u evoluciji organskog svieta. Najstarije rjedje vapnenačke naslage poznate su već od ranoga kambrija, najviše ih je iz mezozoika, a njihovo taloženje u morima traje i danas.
Veliko je gospodarsko značenje vapnenačkih stiena. Vapnenci i slični dolomit sadrže približno 60% potvrdjenih svjetskih zaliha nafte i prirodnog plina. To su matične stiene različitih metalnih rudača, a široko se primjenjuju u industriji: gradjevni materiali, proizvodnja vapna, bjelilo i dr. Vapnenac je važna industrijska sirovina s velikom primjenom u gradjevinarstvu. Termičkom razgradnjom na temperaturi oko 100°C nastaje živo vapno uz oslobađanje ugljikova dioksida: CaCO3 (vapnenac) --> CaO (vapno) + CO2. Dodatkom vode živom vapnu nastaje gašeno vapno.
Kraški reljef na vapnencima
Karbonatni kras (jugo-srb. 'krečnjački krš') je osebujni tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih karbonatnih stiena: najčešće vapnenac - kalcijev karbonat (CaCO3) ili dolomit - magnezijev karbonat (MgCO3). Kras na stienama u kojima je preko 50% magnezijevog karbonata se naziva dolomitni kras. Osnovna značajka kraškog reljefa je izrazita i selektivna topljivost stijena.
Posljedica toga je što najviše na vapnencima i manje na inim karbonatima nastaje posebni obrnuti reljef s mnogo kamenih udubina i uzvisina. Čvrste stiene kalcijevog karbonata (vapnenca) su većinom na povšini gole pa na izrazitomu tipskom krasu prevladava kamenito tlo, ali je često i vapnenac dielom prekriven tlom, pa nastaje pokriveni 'zeleni' polukras na kojem se razvija osobita kraška vegetacija. O našemu vapnenačkom krasu vidi još pobliže: Hrvatski kras.
Glavni uzroci takvomu ekstremnom razvitku velekrasa baš kod nas su naši najčišći vapnenci prosječno sa 98% CaCO3, a drugi važniji uzrok je upravo golema, višekilometarska debljina tih naših vapnenastih naslaga: Novijim izravnim dubokomorskim bušotinama jadranskog dna (zbog nafte i inih tektonskih analiza), potvrdjeno je kako su naše naslage vapnenaca i inih sličnih karbonata pod primorskim Dinaridima i jadranskim otocima izrazito najdeblje na Zemlji, jer kod nas ti neprekidni karbonatni slojevi dostižu čak do 9km dubine u Zemljinoj kori, gdje su taloženi uzastopce od perma sve do terciara.
Abstract
Limestone is a sedimentary rock, made up mostly of the mineral calcite, a form of calcium carbonate, CaCO3. The calcium carbonate is originally produced by living organisms. Later, some of it goes into solution in sea water. Limestone rocks include mainly organic remains and precipitated carbonate. Limestone makes up about 10% of the total volume of all sedimentary rocks on Earth, but in Croatia and Montenegro the limestone covers more than a half of national territories.
Poveznice
Reference
Almost condensed digest from other above listed correlated articles, and middle chapter on use loaded from Wikipedia by GNU license.
