Antički mjestopis Hrvatske

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Antički mjestopis Hrvatske (Klasični rimski i starogrčki toponimi u Hrvatskoj): - Po arheonalazima u Dalmaciji od Makarske do Boke Kotorske, najjužnije hrvatsko ozemlje su već od ranih pismenih civilizacia prvi upoznali prapovjesni fenički moreplovci (iako od njih zasad još nisu pročitani tekstovi koji bi navodili mjestopis Dalmacie). Drugi nakon toga i prvi za kopneno zaledje koji su u grubo poznavali naše krajeve, bili su stari Perzianci koji oko današnje Hrvatske spominju tek desetak zemljopisnih imena na staroperzijskomu (vidi pobliže: Iranski Stari svijet).

Približno istodobno s Perziancima i pobliže još kasnije do Kristova doba su hrvatsko ozemlje takodjer već pobliže upoznali starogrčki pomorci uz obale i njihovi trgovci u dubljem zaledju uz rieke sve do Drave, tj. skoro stotinjak starogrčkih toponima kod nas. Najbolje su sadanje hrvatsko ozemlje kroz svoja osvajanja i višestoljetno vladanje upoznali antički Rimljani, koji odatle već navode par stotina starolatinskih i latiniziranih (ilirskih) toponima, nabrojenih u donjem popisu po mnogim antičkim gradovima, otocima, rijekama i tada poznatim planinama kod nas (vidi donje popise).

Compendium

Croatia antiqua (Croatiae toponomata Latina ac Hellenica): Croatiae hodiernae territorium in Aevo Antiquo gentibus Illyricis (sensu lato) plerumque incolonatum erat: Histrii in paeninsula Histria (hodie Istra), Liburni vel Libyrnides in Dalmatia septentrionali et insulis adjacentibus (hodie Kvarner), Delmatae in Dalmatia centrali, Iapodes vel Iapydes in vallibus inter-montanis Croatiae mediae, atque gens Pannonica Iasi nominata in Croatia septentrionali et gentes Celtici sicut Scordisci ad Savum flumen (hodie Posavina) et Boii in extremo boreali ad flumen Murum (hodie Medjimorje). Gentes complures minores etiam cognitae sunt: Ortoplini, Parentini, Mannii, Pleraei et alii meridionales ad litorem Hadriaticam, atque Colapiani, Varciani, Segestani, Andizetes, Breuci et alii in Croatia media.

Saeculis III - I A.C., Romani territorium Croaticum hodiernum gradatim occupaverunt et postea in Imperium Romanum tota Croatia hodierna saeculis I - V inclusa erat. Ideo ab eo tempore toponomata geographica permulta in lingua Latina cognita erant, quorum dimidium in forma Slavonica etiam adhuc persistent. Postea etiam in Regno Croatiae mediaevali lingua Latina fuit officialis, ac documenta publica atque inscriptiones regiae ex eo tempore plerumque Latini sunt, sed plebs etiam scripturam Glagoliticam et sua lingua Slava in forma archaica Chakaviana in usu habebat (haec sermo Chakaviana mediaevalis hodie praecipue in insulis Adriaticis et paeninsula Histria in usu est). Aevi Antiqui nomina classica multa Latina ac nonnulla Graeca gentium Illyricarum, urbium, fluminum, insularum atque montium, Romanis antiquis cognitorum ex Croatia hodierna, in hoc articulo enumerata sunt, nomina antiqua et hodierna includens (cf. infra).

Abstract

Ancient Croatia (early Greek and Latin toponyms in Croatia): The prolonged and extensive public use of Latin language in Croatia is presented; only in Vatican city the official Latin now persisted longer than in Croatia. The official public use of dominant Latin in Croatian area persisted during two millennia, i.e. from its Roman conquest in 2nd century B.C. up to 1847, leaving essential impacts in Croatian culture and tradition, more profound than in any other Slavs. Up to 19th century this official Latin predominated there in the work of regional parliament, laws publishing, school teaching, and Latin newspaper (e.g. Ephemerides Zagrabienses). The classical colleges and schools with official Latin teaching there persisted from 1396 to 1972 when Yugoslavia abolished them (now renovated). Then also the ancient Latin naming of Croatian counties, many towns, rivers, islands, and mountains in Roman Empire by alphabetical order is listed here. At the end, also some earliest pre-Roman toponyms of the Hellenic origin are indicated.

Rimski mjestopis Hrvatske

Ovdje niže se nabrajaju izključivo izvorni rimsko-antički i potom starogrčki toponimi za novije hrvatsko ozemlje, ali su izostavljeni ini tek nedavno stvoreni novolatinski toponimi nastali latinizaciom sadanjih slavenskih imena, ali nepoznati Rimljanima ni starim Grcima (što inače sve nekritički pobrkano, površno nabraja popularna Wikipedia). Od parsto zapisanih i dosad poznatih starolatinskih toponima iz Rimskog carstva na ozemlju današnje Hrvatske, njih oko polovice su nakon slavizacie u manjeviše sličnim oblicima kod nas očuvani sve do danas (takvi slični su označeni zvjezdicom *). To znači da su antički Rimljani imaju važnu ulogu i za sadanji mjestopis Hrvatske, iako je dio tih toponima još stariji prapoviesni od ranijih Grka i domaćih Ilira.

Rana plemenska ozemlja

Rimljanima je na sadanjem hrvatskom ozemlju bilo poznato najmanje desetak užih područja, većinom imenovanih latinski po pripadnim antičkim plemenima koja su tamo živjela:

  • Borona (hodie: Banovina), pars collina Croatiae centralis ad Bassaniae fines
  • Dalmatia (hodie: Dalmacija*) vel Croatia maritima australis ad Hadriaticum medium
  • Halicanum (hodie: Medjimurje), pars extrema Croatiae borealis in Pannonia occidentali
  • Histria (hodie: Istra*), paeninsula Croatiae occidentalis
  • Interamnia (hodie: Slavonija) vel Croatia orientalis planaria in Pannonia australi
  • Iapudia (hodie: Lika), pars montana altior Croatiae mediae
  • Iasygia (hodie: Bačka)
  • Liburnia (hodie: Kvarner) in Croatia austro-occidentali ad Hadriaticum boreale
  • Quercia (hodie: Žumberak), pars collina Croatiae boreo-occidentalis, Sloveniae ad fines
  • Savia (hodie: vallis Posavina*)
  • Sinus Rhizonticus (Boka Kotorska)
  • Valeria (hodie: Baranja), Croatiae boreo-orientalis pars extrema Pannonica

Naši antički gradovi

Urbes et oppida antiqua: Rimljanima je na ozemlju današnje Hrvatske pod latinskim imenima bilo poznato najmanje šezdesetak antičkih gradova, od toga većina na obali i još dvadesetak dalje u kopnenom zaledju (bar još desetak inih tada se ponekad spominju negdje kod nas, ali su dosad još nesigurnog položaja):

  • Adturres (hodie: Crikvenica in Liburnia)
  • Aenona (hodie: Nin* in Dalmatia)
  • Aequum (hodie: Vrlika in Dalmatia)
  • Albona (hodie Labin* in Histria)
  • Andautonia classica (Agram mediaevalis, hodie Zagreb): caput Croatiae
  • Aquama (hodie Čakovec in Croatiae extremo boreali)
  • Aquaviva (hodie: Varaždin in Croatia boreali)
  • Arausonia (hodie: Morinje in Dalmatia)
  • Arupium (hodie: Otočac)
  • Ausancalio (hodie: Gračac in Iapudia)
  • Bariduo (hodie: Glamoč)
  • Berulia (hodie: Brela* in Dalmatia)
  • Bigeste (hodie: Vrgorac in Dalmatia)
  • Bilubium (hodie: Proložac in Dalmatia)
  • Bivium (hodie: Ogulin)
  • Bolentium (hodie: Djurdjevec)
  • Butua (hodie: Budva*)
  • Carrodunum (hodie: Virovitica)
  • Castrum (hodie: Kastav* in Liburnia)
  • Cibalae (hodie: Vinkovci in Interamnia)
  • Clambetae (hodie: Obrovac in Dalmatia)
  • Cornacum (hodie: Vukovar in Interamnia)
  • Cuccium (hodie: Ilok), Croatiae urbs extrema orientalis
  • Curcum (hodie: Korenica*)
  • Dalluntum (hodie: Ston in Dalmatia)
  • Decinius (hodie: Dicmo* in Dalmatia)
  • Epidaurus (hodie: Cavtat in Dalmatia), Croatiae urbs extrema australis
  • Flanona (hodie: Plomin* in Histria)
  • Fusciana (hodie: Ljubuški)
  • Gissa (hodie: Novalja)
  • Hyllis (hodie: Vinišća in Dalmatia)
  • Iadera (hodie: Zadar* in Dalmatia)
  • Inicerum (hodie: Požega in Interamnia)
  • Iovia (hodie: Ludbreg)
  • Lentula (hodie: Bjelovar)
  • Lopsica (hodie: Jurjevo in Liburnia)
  • Madropsa (hodie: Modruš* in Iapudia)
  • Malluntum (hodie: Molunat* in Dalmatia)
  • Marsonia (hodie: Brod in Interamnia)
  • Martaritona (hodie: Mostar*)
  • Muccurum (hodie: Makarska* in Dalmatia)
  • Mursa (hodie: Osijek) - nunc Interamniae urbs maxima
  • Narona (hodie: Opuzen-Norin* in Dalmatia)
  • Neapolis (hodie: Novigrad* in Histria)
  • Nedinium (hodie: Nadin* in Dalmatia)
  • Novae (hodie: Imotski in Dalmatia)
  • Ortopla (hodie: Starigrad Velebitski)
  • Osteria (hodie: Oštarije* in Iapudia)
  • Parentium (hodie: Poreč* in Histria), Croatiae urbs extrema occidentalis
  • Pelva (hodie: Livno)
  • Pesenta (hodie: Petrovac* in Bassania)
  • Pola (hodie: Pula* in Histria)
  • Praetorium (hodie: Kostajnica)
  • Promona (hodie: Drniš in Dalmatia)
  • Putenses (hodie: Paštrovići)
  • Quadrata (hodie: Slunj)
  • Raetinium (hodie: Bihać)
  • Rhagusium (hodie: Dubrovnik in Dalmatia)
  • Risinum (hodie: Risan*)
  • Romula (hodie: Samobor)
  • Salonae (hodie: Solin* in Dalmatia)
  • Salvia (hodie: Grahovo)
  • Saritta (hodie: Kupres)
  • Scardona (hodie: Skradin* in Dalmatia)
  • Senia (hodie: Senj* in Liburnia)
  • Servitium (hodie: Gradiška in Interamnia)
  • Sirmium (Srijemska* Mitrovica)
  • Siscia (hodie: Sisak*)
  • Soetovio (hodie: Sinj in Dalmatia)
  • Spalatum (hodie: Split*, Dalmatiae urbs maxima)
  • Tarsatica (hodie: Rijeka, Liburniae urbs maxima)
  • Tininum (hodie: Knin* in Dalmatia)
  • Tragurium (hodie: Trogir* in Dalmatia)
  • Vegium (hodie: Karlobag in Liburnia)
  • Vervae (hodie: Valpovo in Interamnia)

Poznate rijeke iz antike

Flumina antiqua nominata: Rimljanima je kod nas bilo poznato tridesetak rijeka i poneka jezera pod dvadesetak starolatinskih imena:

  • Aquilis (hodie: Mirna in Histria)
  • Arius (hodie: Ombla in Dalmatia)
  • Bacuntius (hodie: Bosut in Interamnia)
  • Bathinus (hodie: Bednja*)
  • Bolia (hodie: Korana)
  • Bona (hodie: Buna*)
  • Colapis (hodie: Kupa*, Sloveniae ad fines)
  • Danubius (hodie: Dunav, Serbiae ad fines)
  • Diserus (hodie: Limski kanal in Histria)
  • Dravus (hodie: Drava*, Hungariae ad fines)
  • Flumen S.Viti (hodie: Rječina in Liburnia)
  • Formia (hodie: Dragonja in Histriae, Sloveniae ad fines)
  • Gudesca (hodie: Gacka*)
  • Lacus Aurana (hodie: Vransko* jezero in Dalmatia)
  • Lacus Corinius (hodie: Karinsko* more in Dalmatia)
  • Lacus Romulae (hodie: Plitvice in Iapudia)
  • Licco (hodie: Lika* in Iapudia)
  • Losua (hodie: Lašva*)
  • Mare Hadriaticum (hodie: Jadran*)
  • Murus (hodie: Mura*, Sloveniae ad fines)
  • Naro (hodie: Neretva* in Dalmatia)
  • Odagra (hodie: Odra* ad Sisciam)
  • Oenaeus (hodie: Una, Bassaniae ad fines)
  • Polanus (hodie: Mrežnica)
  • Salancus (hodie: Jadro ad Salonam)
  • Sana (hodie: etiam Sana*)
  • Savus (hodie: Sava*, Croatiae flumen longissimus)
  • Senta (hodie: Zeta*)
  • Tedanius (hodie: Zrmanja in Dalmatia)
  • Titius (hodie: Krka in Dalmatia)
  • Tillurus (hodie: Cetina in Dalmatia)
  • Ulca (hodie: Vuka* in Interamnia)

Antički naseljeni otoci

Insulae Hadriaticae: U antičko doba Rimskog carstva su kod nas razmjerno najbolje poznati bili jadranski otoci pod pedesetak latinskih imena, a ovdje se navode samo njih tridesetak većih i uglavnom naseljenih:

  • Acrumen (hodie: Lokrum*)
  • Aloepus (hodie: Olib*)
  • Apsirtis (hodie: Lošinj)
  • Arba (hodie: Rab*)
  • Arta (Hodie: Sv. Grgur)
  • Bavo (hodie: Čiovo)
  • Brattia (hodie: Brač*)
  • Bucium (hodie: Biševo)
  • Calamotta (hodie: Koločep)
  • Celadussae (hodie: Kornati)
  • Cerosa (hodie: Šipan)
  • Choasa (hodie: Sušac*)
  • Clia (hodie: Jakljan)
  • Colentum (hodie: Murter)
  • Corcyra Nigra (hodie: Korčula*)
  • Corsia (hodie: Plavnik)
  • Crexa (hodie: Cres*)
  • Curicum (hodie: Krk*)
  • Eucomium (hodie: Susak)
  • Estiunisium (hodie: Sestrunj)
  • Issa (hodie: Vis*)
  • Ladeste (hodie: Lastovo*)
  • Lumbricata (hodie: Vrgada)
  • Melata (hodie: Molat*)
  • Melitussa (hodie: Mljet*)
  • Pamodus (hodie: Pag*)
  • Pharus (hodie: Hvar*)
  • Pirosima (hodie: Premuda)
  • Portunata (hodie: Dugi otok)
  • Proversa (hodie: južni Prvić* kod Šibenika)
  • Pullariae (hodie: Brijuni)
  • Scirda (hodie: Škarda*)
  • Silva (hodie: Silba*)
  • Sissa (hodie: Ugljan)
  • Solentium (hodie: Šolta*)
  • Tauris (hodie: Šipan)
  • Vera (hodie: Vir*)

Veća brda preko 1000m

Montes maiores: Navode se samo viša gorja iznad 1.000m, a ina manja brda su izostavljena. Kratica (abbreviatio): M. = Mons

  • Alpes Illyricae (Dinaric Alps vel Dinarides in geologia), Croatiae montes maiores
  • M. Adrion (hodie Biokovo), 1762 m
  • M. Albius (hodie Plješivica), 1648 m
  • M. Baebius (hodie Velebit), 1758 m
  • M. Buxanus (hodie: Grmeč), 1604 m
  • M. Cadmeus (Sniježnica Konavoska), 1324: Croatiae mons extremus australis
  • M. Caldera (hodie Učka), 1306 m
  • M. Carusadius (hodie Ćićarija*), 1241 m: Croatiae mons extremus occidentalis
  • M. Delontius (hodie: Čabulja), 1780 m
  • M. Dindarus (hodie Dinara*), 1813 m: Croatiae culmen altissimus
  • M. Ferreus (hodie Kapela), 1533 m
  • M. Hormus (hodie: Orjen*), 1894 m
  • M. Iasus (hodie Ivanščica), 1061 m: Croatiae mons extremus borealis
  • M. Lacinius (hodie Bitoraj-Viševica), 1423 m
  • M. Masaeus (hodie: Manjača*), 1214 m
  • M. Massarum (hodie Mosor*), 1340 m
  • M. Matrix (hodie: Vlašić), 1919 m
  • M. Melcumanus (hodie: Zelengora), 2015 m
  • M. Nestius (hodie Dovanj), 1155 m
  • M. Pyrrhus (hodie Medvednica), 1035 m
  • M. Quercius (hodie Gorjanci-Žumberak), 1181 m
  • M. Sardaeus (hodie: Vranica), 2112 m
  • M. Sarutis (hodie: Osječenica), 1796 m
  • M. Soetovius (hodie Svilaja), 1508 m
  • M. Ulcirus (hodie: Tušnica), 1697 m
  • M. Vecenicus (hodie Velež*), 1969 m
  • M. Venas (hodie: Risnjak-Snježnik), 1528 m

Grčki mjestopis Hrvatske

''Toponomata Hellenica antiquissima: Izim po brojnim kasnijim posudjenicama (helenizmi) u klasičnomu hrvatskom jeziku, rani Grci su za Hrvatsku još osobito važni jer su kod nas popisali blizu stotinjak najranijih predrimskih toponima, od kojih su skoro polovica nakon dva protekla tisućljeća manjeviše očuvani u slaviziranom obliku sve do danas. Ovdje se navodi važniji najstariji zapisan mjestopis, koji su za hrvatske krajeve u svojim prvim pomorskim putopisima (periegesis) od 6. - 2. stoljeća pr.Kr. ostavili ranogrčki pomorci na Jadranu i njihovi prvi trgovci u našem zaledju: prastara imena naših ranih gradova, otoka, rijeka i planina.

Oreine Hellenois cognitae

Rana starogrčka imena za dvadesetak najvažnijih markantnih planina oko hrvatskih krajeva:

  • Adrion oros: sada planina Biokovo (lat. Mons Adrius)
  • Bulsinios oros: sada Tušnica (lat. Mons Ulcirus)
  • Byxeos oros: sada Grmeč (lat. M. Buxanus)
  • Chelmos oros: ? - možda Čabulja.
  • Chormos oros: sada Orjen* (lat. M. Hormus) - vjerojatno rana osnovica sadanjeg imena Orjen.
  • Hillurike oreine: gorje Dinaridi (lat. Alpes Illyricae)
  • Hythmetos oros: sada Bitoraj-Viševica (lat. M. Lacinius)
  • Kadmeos oros: sada Sniježnica Konavoska (lat. M. Cadmeus)
  • Karontos oros: Fruška gora (lat. M. Almus)
  • Koulikos oros: sada Velebit (lat. M. Baebius)
  • Leukinios oros: sada Bjelaštica-Leotar: danas Bjelaštica je prievodni kalk grčkog Leukinios.
  • Megyretos oros: sada Maglić
  • Ochra oreine: sada Ćićarija (lat. M. Carusadius)
  • Oeneos oros: sada Risnjak (lat. M. Venas)
  • Peukos oros: sada Čvrsnica (lat. Pinimontes)
  • Sarandos oros: sada Osječenica (lat. M. Sarutis)
  • Tityreios oros: sada Svilaja (lat. M. Soetovius)

Potamoi Hellenois cogniti

Rana starogrčka imena dvadesetak naših važnijih rijeka (i ponekih jezera):

  • Arbates potamos: rijeka Krka (lat. Titius)
  • Astareos potamos: dubrovačka Ombla (lat. Arius)
  • Baldassos potamos: rijeka Bosna (lat. Basantes) - prvo pisano ime Bosne, tada samo rijeka.
  • Baloie: ? - možda danas Korana ili Mrežnica (lat. Bolia)
  • Bakountios potamos: r. Bosut* (lat. Bacuntius) - rana pisana osnovica sadanjeg imena Bosut.
  • Bathynos potamos: r. Bednja* (lat. Bathinus) - rana pismena osnovica imena sadanje Bednje.
  • Draos potamos: r. Drava* (lat. Dravus) - najranija pisana osnovica imena današnje Drave.
  • Hippos potamos: r. Cetina (lat. Tillurus)
  • Hyader potamos: solinski Jadro* (lat. Salancus)
  • Isontion potamos: r. Soča* (lat. Sontius) - rana pisana osnovica danas slavizirane Soče.
  • Istros potamos: r. Dunav (lat. Danubius)
  • Katarbates: r. Zrmanja (lat. Tedanius)
  • Koronta limne: Karinsko* jez. (lat. lacus Corinius) - rana osnovica sada sadanjeg Karina.
  • Noaros potamos: r. Mura (lat. Murus)
  • Orontios potamos: r. Neretva (lat. Naro)
  • Saos potamos: r. Sava* (lat. Savus) - najranija pisana osnovica za današnje ime Save.
  • Tribessos potamos: r. Trebišnjica* (lat. Tribunia) - najranija osnovica za ime Trebišnjice.

Nesoi Hellenois cogniti

Ranogrčkim pomorcima je već bilo poznato i helenistički imenovano tridesetak naših važnijih otoka na Jadranu (u zagradi su pridodane i kasnije latinske istoznačnice iz Rimskog carstva):

  • Absoros nesos: otok Lošinj (latin. Apsirtis) - iz te grčke osnovice je dosad gradić Osor.
  • Absirtides nesoi: zapadnokvarnerski otoci (Cres, Lošinj itd.)
  • Aloipos nesos: ot. Olib (lat. Aloepus) - današnje ime otoka je iz te rane grčke osnovice.
  • Boas nesos: o. Čiovo (lat. Bavo)
  • Brygeides nesoi: oi. Brijuni (lat. Pullariae) - današnje ime otočja je iz te grčke osnovice.
  • Diskelados nesos: o. Brač (lat. Brattia)
  • Elaphitides nesoi: otočje Elafiti kod Dubrovnika
  • Elektrides nesoi: sjevernokvarnerski otoci (hodie Krk, Rab, Prvić itd.)
  • Eukomion nesidon: otočić Susak (lat. Eucomium)
  • Hylaios nesos: o. Silba (lat. Silva)
  • Issaios nesos: o. Vis* (lat. Issa) - rana pisana osnovica za današnji slavizirani Vis.
  • Kalypsos nesos: o. Koločep* - najranija zapisana osnovica za danas slavizirani Koločep.
  • Katatrebenos nesos: o. Pašman (lat. Pastimana)
  • Korkyra Melaina: o. Korčula* (Corcyra Nigra) - današnje ime otoka je iz te ranogrčke osnovice.
  • Kouraktike: otok Krk* (lat. Curicum) - današnje ime otoka potječe od toga ranogrčkog naziva.
  • Lastobonides nesoi: južni pučinski otoci Lastovci* (oko Lastova) - ime slično sadašnjemu.
  • Libyrnike nesoi: Kvarnersko otočje (lat. insulae Liburnicae)
  • Melitoussa nesos: otok Mljet* - sadanje ime je slavizirano iz ranoga starogrčkog.
  • Mentorides nesoi: južnokvarnerski otoci (Silba, Olib, Molat, etc.)
  • Olynta nesos: o. Šolta (lat. Solentium)
  • Palmodon nesidon: otočić Premuda (lat. Pirosima)
  • Pelargoussa nesos: o. Palagruža* (lat. Pelagosa) - prvo rano ime sada slavizirane Palagruže.
  • Proteras nesos: kvarnerski Prvić kod Senja - sadanje ime je prijevodni kalk od starogrčkog.
  • Pyteios nesos: o. Hvar (lat. Pharus) - od tog potječe danas naselje Pitve* na jugu Hvara.
  • Skardagissa nesidon: otočić Škarda* (lat. Scirda)
  • Skardounos nesos: o. Rab (lat. Arba)
  • Tauris nesos: o. Šipan (lat. Cerosa)
  • Tilagos nesos: Dugi otok (lat. Portunata) - od toga je danas uvala Telašćica na jugoistoku.

Polies Hellenois cognitae

U ranije predrimsko doba nakon sredine 1. tisućljeća pr.Kr. je sadanji hrvatski etnoprostor još bio slabo nastanjen, pa je prije rimskih osvajanja uglavnom iz ranogrčkih izvora uz istočnojadransko primorje i na otocima bilo poznato tek desetak gradova i još par njih u dubljem zaledju, a sve ino su bila tek bezimena ilirska ili keltska sela. Iz daljega panonskog zaledja su već prije Rimljana bila poznata jedva 2 zidana grada: Segestike (Sisak) i Syrmion (Srijemska Mitrovica), a kasnije i srednjovjeki Agranon (bizantinsko ime ranog Zagreba, vidi Bizantinski 'Agranon). Ini su još zapisani kod nas rani predrimski gradovi bili npr.:

  • Absoros: gradić Osor* (lat. Opsara) - najranija osnovica za danas slavizirani Osor.
  • Agranon: rani Zagreb (Grič + Kaptol) - srednjovjeko bizantinsko ime (iz toga njem. Agram*).
  • Delminion: Tomislavgrad (lat. Delminium) - rana osnovica za ime Duvanjskog polja.
  • Deuron: Prozor-Ošanići (taj grad je do rimskog doba uništen i nema latinskog imena).
  • Emporion: Metković na ušću Neretve (tada još potopljena delta je bila zaljev do Metkovića).
  • Epidauros: Cavtat (lat. Epidaurus)
  • Hierostamne: Drniš (lat. Promona)
  • Idassa: grad Zadar (lat. Iadera)
  • Issa: grad Vis* (lat. Lissa) - to je prva pisana osnovica za danas slavizirano ime Visa.
  • Kourikta: grad Krk* (lat. Curicum) - prva pisana osnova danas štokaviziranog Krka (čak. Kark).
  • Pegountion: Brela (lat. Berullia) - kasnija imena su prijevodni kalk grčkog izvornika.
  • Pharos: Starigrad na Hvaru* (lat. Pharus) - taj je naziv zatim proširen na otok Hvar (čak. For).
  • Rhizon: Risan* u Boki Kotorskoj - tada Rhizontikos kolpos (lat. Risinum) - osnovica sadanjeg Risana.
  • Segestike: rani Sisak* (lat. Siscia) - to je prva pisana osnovica za novi Sisak (kajk. Sisek).
  • Stantania: Ston* (lat. Dalluntum)
  • Syrmion: Srijemska* Mitrovica (lat. Sirmium) - iz toga se zatim proširio naziv za sav Srijem.
  • Tragourion: sada Trogir* (lat. Tragurium) - ime je rana osnovica danas slaviziranog Trogira.

Literatura

  • Branka Magaš, 2007: Croatia through history (the making of a European state). Saqi Books. ISBN 9780863567759. [1].
  • A.V. Mayorov, 2006: Velikaya Horvatiya. Izdateljstvo Sankt-Peterburgskogo Gosudarstvennogo Universiteta, Unipress 208 p., Sankt-Peterburg. ISBN 5-288-03948-8
  • Ivan Mužić, 2007 (PDF): Hrvatska povijest devetoga stoljeća [Croatian Ninth Century History]. Naklada Bošković. ISBN 9789532630343. [2].

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Adapted and elaborated by GNU license almost from Chakavian Wikislavia and Latin Wikinfo.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Antički_mjestopis_Hrvatske&oldid=41537"