George Soros
George Soros (rodno ime: Dzjchdzhe Shorash, mađ. Schwartz György | Budimpešta, 12. kolovoza 1930.) židovsko-mađarski je i američki financijski oligarh, špekulant, lobist, dionički investitor i politički aktivist.
Sadržaj
Životopis
George Soros rođen je 12. kolovoza 1930. u Budimpešti kao drugo dijete u obitelji aškenaskih Židova, oca Tivadara i majke Erzebet. Imao je starijega brata Paula.
Bio je u prvom braku s Annaliese Witschak, s kojom ima troje djece (Robert, Jonathan, Andrea), u drugom sa Susan Weber, s kojom ima dvojicu sinova (Alexander i Gregory), te je u trećem braku s 42 godine mlađom Tamikom Bolton.
Izobrazba i djelovanje
U rodnom gradu pohađao je gimnaziju. Tijekom cijeloga Drugog svjetskog rata, osobito za vrijeme njemačke okupacije Mađarske i opsade Budimpešte, obitelj Soros nalazila se u Budimpešti, od kuda se s dolaskom komunista na vlast 1946. preselila u London.
Diplomirao je 952. u Londonskoj školi gospodarstva i političkih znanosti (London School of Economics). Dodatno je pohađao predavanja iz filozofije kod Karla Poppera, promicatelja koncepta „otvorenoga društva”. Bio je zaposlen u londonskoj trgovačkoj banci Singer & Friedlander do 1956. godine, kada se preselio u Sjedinjene Američke Države, čije je državljanstvo stekao 1961. godine. Cijelo je desetljeće radio kao analitičar vrijednotnih papira u dioničkim društvima. 1969. osnovao je svoj investicijski fond Quantum, a 1983. i Soros Foundation.
Predsjednik je i osnivač investicijske tvrtke Soros Fund Management i Instituta za Otvoreno društvo.
Aktivizam i politički utjecaj
George Soros politički je i metapolitički aktivan preko svoje zaklade Otvoreno društvo što se bavi promidžbom i popularizacijom legalizacije i uporabe droga, proturasizma, slobodnih pobačaja, feminizma, istospolnih brakova, multikulturalizma i globalizacije, neoliberalne demokracije, ljudskih prava, i slično, preko koje ima značajan međunarodni politički utjecaj.
Njegov navodni filantropizam rabljen je kao sredstvo za prikrivanje svojih različitih kriminalnih aktivnosti i utjecaja diljem svijeta. Po vlastitom priznanju, Popperovo „otvoreno društvo”, na čijem stvaranju djeluje, igra ključnu ulogu u ubrzanom propadanju zapadne civilizacije.
Između ostaloga je financijski pomagao poljskom gibanju Solidarność i čehoslovačkoj Povelji 77, pridonio slabljenju i konačnom slomu Sovjetskoga Saveza, te je financirao Revoluciju ruža u Gruziji i Narančastu revoluciju u Ukrajini.
Sudjeluje u oblikovanju unutarnje politike Sjedinjenih Američkih Država pružanjem velike financijske potpore demokratskim političarima, poput Baracka Obame i Josepha Bidena, i kampanjama protiv republikanskih političara na predsjedničkim izborima, poput Georgea Busha i Donalda Trumpa.
U lipnju 2023. godine, imenovao je svoga mlađeg sina Alexandra za svoga nasljednika na mjestu predsjednika zaklade Otvoreno društvo.
Republika Hrvatska
Njegova zaklada Otvoreno društvo također djeluje u Republici Hrvatskoj od 1990-ih, kada je započela njezina infiltracija u hrvatske ustanove i medije, očitovana najprije u obliku skupljanja i raspodjele humanitarne pomoći (po modelu američkoga politologa Genea Sharpa) za vrijeme Domovinskoga rata, te zatim obilnim financiranjem različitih medija i projekata oporbenih Hrvatskoj demokratskoj zajednici i suprotstavljenih vlastima Republike Hrvatske pod vodstvom Franje Tuđmana, s krajnjim ciljem njegove smjene s vlasti.[1]
Njegova zaklada osobito od 2000. ima značajnu ulogu u oblikovanju hrvatske unutarnje politike i javnog mnijenja, te u provedbi procesa detuđmanizacije i rashrvaćivanja uz potporu brojnih nevladinih udruga, ustanova i političkih stranaka lijevo-liberalnoga usmjerenja.
Predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman otvoreno se suprotstavio subverzivnom djelovanju Soroseve zaklade u procesu stvaranja duboke države, protiv čije je hrvatske podružnice bila započeta redarstvena istraga i podignuta optužnica protiv troje visokih dužnosnika podružnice na temelju pronađenih dokaza o nezakonitim financijskim transakcijama i utaji poreza.[2]
U uvodnom govoru na 2. sjednici Glavnoga odbora Hrvatske demokratske zajednice 7. prosinca 1996. godine, osvrnuvši se na nastojanja smjene vlasti pod njegovim vodstvom, Franjo Tuđman je između ostaloga opisao djelovanje zaklade u Republici Hrvatskoj:
- „Posredstvom Soroševa ‚Otvorena društva’, Helsinškog odbora i drugih organizacija za ljudska prava proželi su nam čitavo društvo. Soroš je registriran u Hrvatskoj 5. ožujka 1993. pri Ministarstvu gospodarstva, sa suglasnošću za ‚prikupljanje i raspodjelu humanitarne pomoći’. Kako je ta humanitarna pomoć bila riješena?
- Moram samokritično priznati da je meni bilo jasno kakva je to humanitarna pomoć, ali da smo se i prema Sorošu i prema drugima, pa i prema ponašanju traktorskih diplomata morati odnositi šire, u ono vrijeme kad smo se borili za službeno dobre odnose i s europskim državama i sa glavnom svjetskom velesilom. Pri tom smo međutim, ispustili iz vida razmjere njihovih djelatnosti, dopustivši im da rade maltene što hoće, tako da su oni dobili u svoje ruke gotovo neograničene, nesmetane mogućnosti djelovanja. U svoje projekte uključili su ništa manje nego 290 različitih ustanova u Hrvatskoj, i neposredno još na stotine ljudi, koje izravno imaju na svojim vezama, koji daju stipendije ili veće ili manje svote novaca. U svoju mrežu upleli su ili su upisali, nastojeći ih pridobiti financijskim potporama, pripadnike svih naraštaja i staleža od srednjoškolaca i studenata do novinara, sveučilišnih profesora i akademika, i to iz svih područja kulturnog, gospodarskog, znanstvenog, zdravstvenog, pravnog i publicističkog života. Proteklih godina samo Soroševa fundacija dala je u te svrhe 15-tak milijuna dolara.”[3]
Povodom desete obljetnice djelovanja Instituta Otvoreno društvo u Republici Hrvatskoj, Sorosa je 2002. godine Redom kneza Branimira s ogrlicom odlikovao predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić.
Soros Leaks
U kolovozu 2016. godine, aktivisti su hakirali i pod nazivom Soros Leaks objavili više od 2500 dokumenata (pohranjeni razgovori, izvješća i podrobniji financijski podatci) zaklade Otvoreno društvo o njihovom financijskom pokroviteljstvu projekata, između ostalih, palestinskoga gibanja za građanska prava, izbora, referenduma, i utjecaja na pojavu masovnoga priljeva imigranata u Europu.
Poveznice
Vanjske sveze
- Sloboda.hr: „Tko je zapravo George Soros?” (1. dio, 2. dio, 3. dio)
Slobodna Dalmacija: Ivica Šola: „Soros financira i dio Katoličke crkve koju inače ne podnosi”
Izvori
- ↑ The Shadow Party: How George Soros, Hillary Clinton, and Sixties Radicals Seized Control of the Democratic Party (izvadak iz knjige) (eng.)
- ↑ Narod.hr: „Dr. Franjo Tuđman o Georgeu Sorosu 1996.: ‚Soros i njegovi saveznici proširili su krakove kroz naše društvo’”
- ↑ Ured Predsjednika Republike Hrvatske: Uvodni govor Predsjednika dr. Franje Tuđmana na 2. sjednici Glavnog odbora HDZ-a
