Rashrvaćivanje

Rashrvaćivanje, rashrvaćenje ili dekroatizacija asimilacijski je postupak ciljane odnarodbe Hrvata te gubitka hrvatskoga narodnog identiteta i narodne svijesti proveden kroz zamjenu pučanstva, rodoumorstvo, democid i dekulturizaciju unutar cjelokupnoga hrvatskog etničkog prostora.

Tijekom povijesti su razne države, čiji su utjecaji i državni prostor obuhvaćali cjelokupno ili jedan dio hrvatskoga ozemlja, provodile prisilnu narodnu, kulturnu i duhovnu odnarodbu hrvatskoga pučanstva, poput Osmanskoga Carstva. Rashrvaćivanje se u 19. stoljeću i u prvoj polovici 20. stoljeća provodilo najprije kroz mađarizaciju, germanizaciju i talijanizaciju, a zatim kroz jugoslavizaciju/balkanizaciju i posrbljivanje tijekom skoro cijeloga 20. stoljeća.

Za vrijeme Domovinskoga rata i u poraću, nastavljeno je rashrvaćivanje u nekim susjednim državama, osobito u hrvatskim krajevima izvan obuhvata Republike Hrvatske i krajevima s velikim brojem Hrvata: u Bosni i Hercegovini (najviše u Bosni), Srbiji (istočni Srijem, Banat i Bačka), te u Crnoj Gori (Boka Kotorska i Paštrovići). U Republici Hrvatskoj, otvoreno rashrvaćivanje nastavljeno je 2000. godine sa smrću predsjednika Franje Tuđmana i s dolaskom ljevičarske Trećesiječanjske koalicije na vlast, zbog čega se od tada za rashrvaćivanje također rabi izraz detuđmanizacija. Uz nastavljene procese balkanizacije i posrbljivanja, također se provode procesi multikulturalizacije, globalizacije i angloamerikanizacije.

Uzroci i primjeri rashrvaćivanja

Geostrateški i politički čimbenici:

• gospodarsko-imovinske pljačke i otimačine kroz privatizaciju i provedbu ovrha
• javno ili prikriveno djelovanje za neprijatelja na štetu hrvatskoga naroda i države
• prodaja ili dodjela nekretnina, gospodarskih dobara i zemljišta stranim državljanima
• regionalistička podjela hrvatskoga naroda
• sveopća raširenost korupcije i nepotizma.

Društveni i demografski čimbenici:

• ciljane ugrozbe, prijetnje i napadi na Hrvate i njihovu imovinu
• depopulacija kroz masovno iseljavanje Hrvata iz domovine i kritično opadanje rodnosti
• doseljavanje stranaca iz različitih europskih zemalja, kao i stranaca s drugih kontinenata, osobito nebijelaca iz Afrike i Azije
• etnički/rasno miješani brakovi, u kojima nehrvatski roditelj i supružnik ima snažan utjecaj na svoju obitelj
• homoseksualizacija i (hiper)seksualizacija društva
• hrvatski jal i antiintelektualizam
• kazneni progoni, uhićenja, osude i zatvaranja, a u težim slučajevima mučenja i umorstva hrvatskih nacionalista
• malograđanstvo
• međuhrvatska nesloga
• neprihvaćanje i obespravljivanje hrvatskih povratnika iz iseljeništva, najčešće u obliku ideološki motivirane netrpeljivosti i mržnje, oduzimanja njihove stečevine, pravnoga i administrativnoga onemogućavanja ili otežavanja procesa povratka, i društvene marginalizacije
• pozitivna diskriminacija
• rodoumorstva, izgoni i progoni hrvatskoga pučanstva
• uvoz niskokvalificirane radne snage iz inozemstva kao nadomjestak manjka domaće radne snage
• vjersko-ideološki motivirano neprijateljstvo prema Hrvatima zbog njihove katoličke vjere.

Duhovni i psihološki čimbenici:

• demoralizacija hrvatskoga pučanstva
• etnomazohizam i ksenomanija
• kolonijalni mentalitet
• kompleksno nametanje kolektivne krivnje Hrvatima za navodne masovne ratne zločine i njihovu tzv. „genocidnost”
• manjak nacionalnoga samopoštovanja, često kroz samokritiku i pretjerano uopćavanje svake radnje, stanja i zbivanja u domovini, obično popraćenih usporedbama s istima u gospodarski razvijenim europskim državama (npr. Irske, Njemačke, Švicarske), kao i kroz dodvoravanje i ugađanje drugima na vlastitu štetu
• medijska manipulacija i mozgopranje
• memoricid
• ozloglašivanje i poricanje hrvatstva.

Kulturni čimbenici:

• asimilacija/integracija i dekulturizacija: samovoljno ili prisilno prihvaćanje i prilagodba tuđinskim kulturno-društvenim utjecajima u domovini kroz pridošle nehrvatske doseljenike ili u iseljeništvu unutar etnički nehrvatskih zajednica
• kontaminacija različitih aspekata hrvatskoga političkog, gospodarskog, kulturnog, društvenog i javnog života (amerikanizacija, balkanizacija, i sl.)
• kontaminacija i razaranje hrvatskoga jezika i njemu svojstvenih čimbenika (pravopis, jezično čistunstvo, dijalekti) njihovim zanemarivanjem, hibridizacijom s tuđinskim elementima (→ srpsko-hrvatski jezik, bošnjački jezik), te nekontroliranim priljevom suvišnih ili pomodnih tuđica kao posljedice globalizacije
• krivotvorbe hrvatske povijesti, hrvatskoga nazivlja i jezika u znanosti, zemljopisu, književnosti i drugim bitnim čimbenicima hrvatske kulture i baštine
• kulturocid
• tuđinsko svojatanje dijela hrvatske kulture, baštine, proizvoda i izuma, kao i povijesnih i znamenitih osoba hrvatskoga etničkog podrijetla.

Poveznice

• Autogenocid
• Etničko čišćenje
• Hrvatska šutnja
• Hrvatsko pitanje
• Odnarodba
• Protubjelaštvo
• Protuhrvatstvo

Vanjske sveze

• Dragovoljac.com: „Rashrvaćivanje Hrvatske”
• Glas Koncila: Vlado Čutura: Sanda Ham: „Ukidanje Vijeća za jezik je rashrvaćivanje”
• Glas Slavonije:
  • Darko Jerković i Damir Gregorović: „Malograđanski virus nemilosrdno razara građansku Hrvatsku”
  • Darko Jerković: Jure Vujić: „U Hrvatskoj malograđanski duh prevladava u svim porama društva!”
• HRsvijet.net: Ivica Marijačić: Sanda Ham: „Počelo je rashrvaćivanje jezika”
• Hrvatski fokus: Vinko Đotlo: „DRUGA DEKROATIZACIJA HRVATSKE - Eutanazija hrvatskih umirovljenika povratnika”
• Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća:
  • Davor Dijanović: „Četnici, fašisti, jugovići i hrvatski sluge”
  • Davor Jurica: „Hrvatice i Hrvati u etničko-političkom raskoraku”
  • Đuro Vidmarović: „Razgradnja hrvatskog nacionalnog bića u BiH pridonosi sustavnoj razgradnji cijelog hrvatskog naroda”