Wikipedija

Izvor: Metapedia
(Preusmjereno s Wikipedia)
Skoči na: orijentacija, traži
Wikipedija
Wikipedija (logo).png
Opći podatci
Vrsta Međumrežna enciklopedija
Geslo „Slobodna enciklopedija”
Objava 15. siječnja 2001.
16. veljače 2003. (hrvatski odjel)
Prijava? Neobvezna
(osim za uređivanje zaštićenih stranica)
Stanje Djelatno
Jezik/-ci Višejezična (+ hrvatski)
Vlasništvo
Vlasnik Zaklada Wikimedia
Sjedište San Francisco, Kalifornija,
Sjedinjene Američke Države (barjak).png Sjedinjene Američke Države
Tvorac Jimmy Wales, Larry Sanger

Wikipedija (međunarodno: Wikipedia) američka je višejezična međumrežna enciklopedija zasnovana na Wiki načelima, osnovana 15. siječnja 2001. godine.

Djelatno je 300 jezičnih odjela Wikipedije, od kojih 61 sadrži više od 100.000 članaka, a najveći je od njih engleski odjel s preko 5 milijuna članaka. Ukupno sadrži skoro 50 milijuna članaka, po čemu je najveća međumrežna enciklopedija na svijetu. Sadržaj Wikipedije uglavnom je otvoren svima za uređivanje, dok je za uređivanje zaštićenih članaka potreban suradnički račun. Wikipedija je u vlasništvu Zaklade Wikimedia.

Wikipedija je zbog svoga golemog utjecaja često rabljena kao glavni izvor podataka za izobrazbene svrhe, a obično ju rabe učenici i sveučilištarci. Međutim, također često ima štetan utjecaj, uglavnom zbog svojih jednostranih i pristranih gledišta, subjektivnoga pristupa nekim temama, te sklonosti cenzuriranju, dezinformacijama i krivotvorbama podataka.

Hrvatska Wikipedija

Također je na Wikipediji djelatan hrvatski odjel, započet s djelovanjem 16. veljače 2003. godine.

Tijekom 2012. i 2013. godine, na inicijativu ljevičarskih medija i stranice na Facebooku Razotkrivanje sramotne hr wikipedije, hrvatska je Wikipedija bila na udaru oštrih kritika i žestokih javnih napada zbog prohrvatskoga i politički manje podobnoga pristupa temama članaka o hrvatskoj povijesti u 20. stoljeću, s posebnim osvrtom na Drugi svjetski rat i poraće. Vrhunac tih napada zbivao se u drugoj polovici 2013. godine, kada se tim napadima također pridružio SDP-ov ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, pozivajući na bojkot hrvatske Wikipedije i zahtijevajući od glavnoga vodstva projekta Wikipedije njezinu radikalnu reformu ili potpuno ukinuće u korist srpsko-hrvatske Wikipedije[1][2], što također preporučuje zaključno izvješće „Procjena dezinformacija na hrvatskoj Wikipediji - 2021.”[3] objavljeno na Wikimediji.

U drugoj polovici 2020. godine, nakon smjene i sveopće blokade bivšega urednika „Kubure” na svim projektima Zaklade Wikimedia, skupina ljevičarskih aktivista preuzela je administratorske položaje u hrvatskom odjelu Wikipedije te je započela s brisanjem i iskrivljavanjem podataka u politički osjetljivim člancima, kao i zamjenom „nepouzdanih” izvora „pouzdanima”, odnosno, postavljanjem politički podobnijih tekstova preuzetih iz utjecajnih ljevičarskih glasila. Ove su promjene poduprli ljevičarski javni mediji poput Jutarnjega lista, Slobodne Dalmacije[4][5], Novosti, portala Index.hr, Lupiga, i sličnih, smatrajući hrvatsku Wikipediju prije promjena „proustaškom enciklopedijom”, tj. etiketiravši ju kao „Endehapediju”[6] i „ustaško ruglo”, te huškajući javnost protiv bivših administratora poznatih pod suradničkim imenima „Kubura”, „SpeedyGonsales”, „Roberta F.” i „Zeljko”[7].

Opće kritike

Snimka zaslona uvoda četiriju članaka, kojom se potvrđuju protubjelačka narav engleske Wikipedije i primjena dvostrukih mjerila.

Wikipedija je kritizirana iz brojnih razloga.

  • Unatoč tomu što sebe smatra neutralnom i pouzdanom enciklopedijom, Wikipedija nema nikakav sustavni postupak kojim se osiguravaju kakvoća, provjera činjenica ili stručni pregled. Politički osjetljive sadržaje cenzuriraju nametljivi, anonimni i nestručni ljevičarski aktivisti.
  • O sadržaju zapravo često odlučuje većina pojedinačnih urednika uključenih u određenom sporu u određenom trenutku. Postoje određena pravila (poput „pravila trostrukoga vraćanja” kojim se svakom pojedincu dodjeluju tri vraćanja izmjena unutar 24 sata) pomoću kojih se zapravo provodi osiguravanje mogućnosti pobjeđivanja „uređivačkih ratova” nad sadržajima članaka većinskoj strani. Pravila također navode potrebu uključivanja obostranih stavova (tzv. „nepristrano gledište”). No većina uključenih urednika također odlučuje kako će manjinski stavovi uključenih urednika biti predstavljeni u člancima, pa izgleda kako ovo pravilo vrijedi malo više od upute za uključivanje nekih simboličnih slamnatih argumenata s druge strane. Wikipediju se kao takvu može smatrati neprekidnim istraživanjem javnoga mnijenja osobnih mišljenja nereprezentativnih i općenito ljevičarskih skupina što uređuju mrežnu stranicu.
  • Uz gore navedenu metodu, Wikipedija ima složenu, višeslojnu birokraciju te golemi, komplicirani i nejasni skup pravila u svezi sa sadržajem. Labirintni sustavi pravila, propisa, sustava rješavanja sporova i izvršnih sustava kritizirani su kao teško savladivi, čime se iskusnim urednicima daje velika prednost u sporovima oko sadržaja.
  • Tzv. „Odbor za arbitražu” ili „Arbitražni odbor” (po članku Arbitration Committee na engleskoj Wikipediji) „vrhovni je sud”, što se „općenito pridržava načela ignoriranja sadržaja suradničkih sporova i usredotočenja na ponašanje suradnika”. Stoga se sporovi u Wikipediji na kraju rješavaju napadanjem/diskreditiranjem osoba (ad hominem), a ne znanstveno utemeljenim argumentima.
  • Nekoliko sporova doista stigne do „Odbora za arbitražu”, budući kako Wikipedijini administratori, što djeluju kao ljevičarska vladajuća klasa i cenzori, prije rasprave obično daju arbitarnu odluku. Kažnjavanje administratora za prekršaje složeno je i rijetko se izvodi, jer su ostali administratori skloni zaštiti svojih suadministratora. Nadalje, „Odbor za arbitražu” odredio je primjenu tzv. „diskrecijskih sankcija” na brojne sporne teme, što zapravo znači kako „neuključeni” administratori imaju još veću slobodu arbitrarnoga „rješavanja” bilo kojega spora. „Neuključeni” administratori skoro su uvijek nestručni administratori s vrlo malo stručnoga znanja o predmetu spora, kojega stoga „rješavaju” proglašavanjem politički podobnih, ljevičarskih stavova kao ispravnih.
  • Navodni prosuditelji i kažnjavatelji prekršitelja pravila često su anonimni, kao i optuženi suradnici, zbog čega je teško ili nemoguće otkriti različite vrste neprikladnih odnosa, osim ako ne budu otkriveni dragovoljno. Primjerice, istaknuti i često kritizirani urednik, što je već dugi niz godina bio uključen u sporovima Wikipedijinih pravila oko teme rase i inteligencije, na kraju se zapravo hvalio osobnim prijateljskim odnosom s vodećim članom „Odbora za arbitražu” što je prosuđivao slučaj.
  • Tzv. „Kontroverza Essjay” bila je kontroverza oko istaknutoga suradnika Wikipedije i plaćenoga djelatnika projekta Wikia, poznatoga po suradničkom imenu „Essjay”. Bio je na vodećim položajima u Wikipediji kao administrator, birokrat i arbitar. Kasnije se otkrilo kako je izlagao lažne tvrdnje, poput tvrdnje kako je „profesor u stalnom radnom odnosu”, i rabio lažne vjerodajnice radi dobivanja sporova oko sadržaja. Nakon kontroverze, odbijeni su različiti prijedlozi kojima se zahtijevaju provjere tvrdnji o vjerodostojnosti Wikipedijinih urednika. Primjenom dvostrukih mjerila, situacija je potpuno drugačija kada Wikipedija piše o manje poželjnim pojedincima (poput osoba što su navedene kao „krajnji desničari”), kojima nije dopušteno izjaviti bilo što u svezi sa sobom, osim ako su informacije objavljene u (ljevičarskim) „pouzdanim izvorima”.
  • Sustav sadržaja i pravila osjetljiv na manipulacije organiziranih skupina: Tvrdi se zapravo kako uređivanje osjetljivoga članka u Wikipediji zahtijeva, ne samo veliko poznavanje zahtjevnih pravila, nego i puno ulaganja napora u izgradnju mreže s ostalim urednicima istomišljenicima o odgovarajućem sadržaju članka. Cilj je zajedničko djelovanje radi zabrane ili protjerivanja oporbene strane, čime bi vlastita strana postala većinska strana u stečenoj mogućnosti nadziranja sadržaja članka.
  • Nestručne osobe kao pisci sadržaja i urednici: Manje je poteškoća na poljima nezanimljivih nestručnim osobama (poput napredne matematike), u kojima stručnjaci mogu nadglasati nestručne osobe, dok je više poteškoća na ostalim poljima. Takve nestručne osobe mogu biti i visokoizobražene osobe i stručnjaci u ostalim poljima, što na Wikipediji pišu o temama koje ne poznaju posebno dobro.
  • Manjak stručnih pisaca u brojnim poljima, osobito u politički osjetljivima.
  • Raznolika kakvoća članaka tijekom vremena: Postoji zajedničko mišljenje kako se vremenski stalno poboljšava kakvoća Wikipedijinih članaka, ali se kakvoća članaka umjesto toga pogoršava, ako stručni pisci napuste članak čiji sadržaj izmjene nestručni suradnici, vandali i nametljivci.
  • Dugoročno smanjivanje broja djelatnih urednika: Predloženi su brojni različiti razlozi, no razlog tomu može jednostavno biti posljedica odlazaka disidenata iz Wikipedije prouzročenih sve češćim porazima u sukobima oko Wikipedijinoga sadržaja, zbog čega zatim jedna ili više pobjedonosnih strana osjeća manju potrebu za dodavanjem dodatnih argumenata članku/člancima nakon pobjede.

Protuhrvatstvo

Wikipedija sadrži veći broj politički pristranih članaka na teme hrvatske povijesti, kulture, jezika i zemljopisa s jasno izraženim protuhrvatskim stavovima i brojnim krivotvorenim podatcima. Takvim su pristupom osobito pogođeni članci na temu Drugoga svjetskog rata i Domovinskoga rata, a u brojnim je člancima skoro svaki spomen Nezavisne Države Hrvatske, Ustaškoga pokreta i bilo čega povezanoga s njima rutinski popraćen sažetim negativnim opisima, što je najizraženije u engleskoj Wikipediji.

Politička radikalizacija

Politička situacija u Sjedinjenim Američkim Državama postala je sve više polariziranom, pri čemu se ljevica sve više radikalizirala i dodatno pomicala ulijevo, s masovnom imigracijom i povećanom etničkom heterogenosti kao argumentiranim glavnim uzrocima (→ Great Awokening). To se odražava na ljevičarsku Wikipediju, u kojoj je radikalizacija političkoga sadržaja povećana, čiji zapisnici izmjena članaka sadržavaju starije inačice članaka u kojima se nalazi politički neutralniji sadržaj. Izmjenjivanje članaka pod utjecajem radikalizacije obično je nekvalitetno, s postupcima poput čišćenja članaka s argumentima neistomišljenika te upisivanja prozivki, ad hominema i asocijativne krivnje.

Suosnivač Wikipedije Larry Sanger u svom je eseju Wikipedia Is Badly Biased (2020.) izjavio kako je projekt napustio svoju politiku neutralnosti i kako je sada „loše pristran”. Sanger je između ostaloga upozorio na dvostruka mjerila kojima se suprotstavio u svezi s upisima u člancima o predsjednicima Sjedinjenih Američkih Država Baracku Obami i Donaldu Trumpu. Njegove kritike također se odnose na znanstvene članke.

Poveznice

Pohranjeni kritički osvrti i članci:

Vanjske sveze

Članci i osvrti:

Izvori

  1. ↑ Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća: „Medijski terorizam - ima posla i za DORH”
  2. ↑ Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća: „Partizanski napad na hrvatsku Wikipediju”
  3. ↑ Wikimedia: Croatian Wikipedia Disinformation Assessment-2021 (engleski izvornik)
  4. ↑ Wikipedija: Wikipedija na hrvatskome jeziku
  5. ↑ Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća: „Hrvatsku Wikipediju preuzela grupa ‚disidenata’”
  6. ↑ Lupiga.com: Anja Victoria Biser: „USPON I PAD ENDEHAPEDIJE: Kako je hrvatska Wikipedija dobila novu šansu”
  7. ↑ Index.hr: Nenad Jarić Dauenhauer: „Hrvatska Wikipedija konačno prestaje biti ustaško ruglo”
Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Wikipedija&oldid=54994"