Južna Afrika i Hrvati

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png

Južna Afrika i Hrvati (Hrvatska diaspora u Africi): Južnoafrička Republika, često kraće Južna Afrika (burski: Zuid-Afrika) je država na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana. Graniči na sjeverozapadu s Namibijom, na sjeveru s Botsvanom i Zimbabveom, a na sjeveroistoku s Mozambikom i Svazijem. Neovisna kraljevina Lesoto je posve okružena južnoafričkim ozemljem. U Južnoj Africi sada živi naša manja zajednica oko 10.000 hrvatskih iseljenika, ali su rani Dubrovčani od 1490tih bili prvi naseljeni Europljani na obali Južne Afrike.

Abstract

South Africa & Croats (Croatian immigrants in Africa): The Republic of South Africa is a parliamentary democracy comprising nine provinces which is located at the southern tip of Africa, with a 2,798 kilometres (1,739 mi) coastline on the Atlantic and Indian Oceans. To the north lie Namibia, Botswana and Zimbabwe; to the east are Mozambique and Swaziland; while Lesotho is an enclave surrounded by South African territory. South Africa is known for a diversity in cultures and languages. 19 official languages are recognised in the constitution. Two of these languages are of European origin: English, and Afrikaans which originated mainly from Dutch that is spoken by the majority of white and coloured South Africans. South Africa is ethnically diverse. About 79.5% of the South African population is of black African ancestry, divided among a variety of ethnic groups speaking different Bantu languages, 9 of which have official status. South Africa also contains the largest communities of European, Asian, and racially mixed ancestry in Africa. The very earliest European settlement in Capeland coast was São Braz held by the Ragusan navigators from Dubrovnik since 1490ies to 1652, where sailed their big Adriatic galleys "Karaka"; now there occurs about 10,000 recent Croatian immigrants in South Africa.

Pregled zemljopisa

Južnoafrička Republika ili kraće Južna Afrika (burski: Zuid-Afrika, čakav. Morýa-Polnèbna ili kraće Artapolnèb), je država na krajnjem jugu Afrike gdje je najjužnija točka Afrike rt Agulhas (portug. 'Igla'). Smještena je u 2 toplinska pojasa: na sjeveru je vrući subtropski pojas, a veći dio države je u južnomu umjerenom pojasu. Unutarnjost zemlje je većinom brdska visoravan na 1200–1800m, koja se na istoku, jugu i zapadu strmo spušta prama uskoj priobalnoj nizini. Na istoku se na granici ova 2 područja izdiže gorje Drakensberg (izvorno-crnački: Kwathlamba, čakav. Varpolnèb) visine 3.482m. Južnoafričke obale su uglavnom slabije razvedene, osobito na jugoistoku i sjeverozapadu, pa nema većih otoka. Tek desetak manjih priobalnih otoka i otočića se nalaze oko Rta Dobre Nade, a najveći je od njih otok Rubben (visina 37 m) na atlantskoj strani sjeverozapadno od Capetowna. Južna Afrika je uglavnom sušna zemlja i količina oborina je najveća na istoku, a na zapadnoj obali je polupustinjska ispod 30 mm/god. Jugozapadni dio zemlje ima sezonsku klimu vrlo sličnu mediteranskoj sa sušnim ljetom i kišnom blagom zimom, što je pogodovalo naseljavanju Europljana. Najviša izmjerena temperatura od 51,7°C je zabilježena 1948. godine u pustinji Kalahari kod grada Uprington, dok je u brdskom lancu Rogeveld u Saderlandu severoistočno od Capetowna zapisana najniža temperatura od –15°S. Više od polovice Južne Afrike prima samo 200 do 600 mm oborina, a krajnji severozapad manje od 200 mm.

Većina rijeka izviru u najvišem gorju Drakensberg i teku na istok prama Indijskom Oceanu. Ipak najduža rijeka Oranje dužine 1.860km, koja također izvire iz Drakensberga, teče na zapad i ulijeva se u Atlantik. Na toj rijeci se nalazi vodopad Ogreibis, širok 150m i visok 56m. Druga važna rijeka je Limpopo duga oko 1.600km koja je granična s Botsvanom i Zimbabveom, a uliva se u Indijski Ocean, pa rijeka Val kao pritok Oranja je duga 1.251 km. Vodostaji rijeka značajno variraju kroz godinu. Zbog navodnjavanja plodnih oranica su izgrađeni brojni sustavi natapanja u dužini od oko 14.000 km, jer je suša glavna elementarna nepogoda u JAR. Glavni grad je Pretoria, a ini važni su još Port Elizabeth, Durban, Johanesburg, Cape Town i Moselbay. Biljni svijet je raznolik pa postoje polupustinje, savane i stepe, a na krajnjem jugu je mediteransko tvrdolisno grmlje tzv. fynbosch. Raznolika flora Kaplanda je jedna od najbogatijih u svijetu.

Drakensberg (Varpolnèb)

Drakensberg (burski: Drakensberge, zulu: Kwathlamba ili uKhahlamba, čakav. Varpolnèb, novohrvat. "Zmajevo gorje") je planinski lanac koji se izdiže u Južnoj Africi (JAR i Lesotho) iznad primorja Indijskog Oceana na jugoistoku. Veći dio toga gorja s drugim vrhom Njesuthi (3.408 m) leži u Južnoafričkoj Republici, dok je najviši južnoafrički vrhunac Thabana Ntlenyana od 3.482m u Lesotu. Ovo bazaltno gorje se pruža približno u obliku polumjeseca oko 1.000 km od sjevera prama jugozapadu. Iz tih planina izvire većina južnoafričkih rijeka, a najveće su na sjevernoj strani planine rijeke Oranje i Vaal, dok je na južnoj strani najveća rijeka Tugela. Rijeka Tugela koja se ulijeva u Indijski Ocean je poznata po istoimenom golemom vodopadu visine čak 948m i to je drugi po visini vodopad na svijetu, nakon najvišeg Angel Falls u Venezueli (preko 1km). Od 2000. godine je viši dio planine poznat kao uKhahlamba / Drakensberg Park pod zaštitom UNESCO-a, a u parku je osobito značajna posebna flora sa 98 ugroženih endema od kojih je najvažnija spiralna aloja (Aloe polyphylla) otporna na mrazove i snijeg.

Pregled povijesti

Južnu Afriku su prvi oplovili Feničani oko god. 600 pr.Kr., kada ih je po Herodotu (Historiai) unajmio egipatski faraon Nechos II. pa su pošli iz Crvenog mora, nakon 1 god. stigli do Kaplanda i oko Afrike su se kroz Gibraltar vratili do Egipta nakon 3 godine, a u 19. st. je kod Capetowna nadjena i olupina feničkog broda. Kasnije su s njom trgovali Arapi i Indijci, a dolazili su i Kinezi najkasnije u 15. stoljeću. Najstariji stanovnici Južne Afrike su plemena Hotentota i Bušmana. Bantu narodi su se doselili oko 1000. godine. "Otkrio" ju je formalno portugalac Bartolomeu Dias koji je prvi oplovio Rt Dobre Nade 1487., a uskoro je i Vasco da Gama na putu za Indiju plovio obalom Južne Afrike godine 1497. Prvo europsko naselje São Braz (Sv. Blaž) u južnoj uvali izmedju rtova Agulhas i Dobre Nade su 1490tih osnovali naši Dubrovčani, a puno kasnije od godine 1652. su Nizozemci osnovali svoju koloniju na Rtu dobre nade. Godine 1795. je britanska vojska osvojila Rt dobre nade. Nakon prvih Dubrovčana su se drugi tu počeli naseljavati Nizozemci (današnji Buri), pa hugenoti iz Francuske i ostali. Nakon Engleske intervencije, Buri su 1835. godine osnovali republike Transval, Natal i Oranje. Zbog obilja zlata su Englezi poslije neuspješnog 1. burskog rata poveli drugi i porazili Bure. Englezi su tu prvi na svijetu napravili koncentracijske logore. Potom su se zbog otpora crnog pučanstva Buri i Englezi pomirili i stvarali sve uvjete kako bi sputavali crnce. Oni čine oko 1/5 stanovništva ali su se donedavna uspjeli održati na vlasti kroz politiku apartheida. Do 1990. je Namibija bila pod njenom okupacijom ali to nitko izvana nije priznao. Nakon 1990tih su prvi slobodni izbori održani 1994. godine i Nelson Mandela je postao prvim crnim presjednikom u JAR. Uvjeti su se sada promjenili, ali su bijelci ipak još uvijek na većoj razvojnoj razini od crnaca.

Pučanstvo i jezici

Prama popisu 2001. je 79% crnaca, 9,6% bijelaca, 8,9% obojenih mješanaca, 2,5% Indijaca i inih Azijata. Crno se pučanstvo dijeli po etničko-jezičnoj pripadnosti: Zulu 23,8%, Xhosa 17,6%, Pedi 9,4% i Tswana 8,2%. Bijelci uglavnom govore afrikaans i engleski, koji je i jezik međusobne komunikacije inih govornika. Po vjeri su oko 3/4 pučanstva kršćani, uglavnom pripadnici brojnih protestantskih crkava, a katolika ima 7,1% i muslimana 1,5%. U Južnoj Africi je popisan 31 jezik, od njih su 24 živi jezici, 3 jezika govore se samo kao drugi jezici i 4 jezika su izumrla. Službeni su: Afrikaans, engleski, ndebele, sjeverni sotho, swati, tsonga, venda, xhosa, zulu; južni sotho i tswana. Južnoafrička Republika je podijeljena na devet provincija, za svaku je u zaporki glavni grad, pa broj pučanstva: Western Cape (Capetown) 5.278.585, Northern Cape (Kimberley) 1.058.060, Eastern (Port Elizabeth) 6.527.747, Free State-Oranje (Bloemfontein) 2.773.059, Gauteng (Johannesburg) 10.451.713, KwaZulu-Natal (Durban) 10.259.230, NorthWest (Rustenburg) 3.271.948, Limpopo (Polokwane) 5.238.286, Mpumalanga (Nelspruit) 3.643.435. Po procjeni iz 2009. je Južnoafrička Republika imala 49.320.000 stanovnika. Glavni gradovi Južnoafričke Republike su Pretorija (izvršni), Blumfontein (sudski) i Capetown (zakonodavni), dok je najveći grad Johannesburg.

Gospodarstvo

Južna Afrika je gospodarski razmjerno najrazvijenija zemlja na kontinentu, pa je Južnoafrička Republika razvijena industrijsko-agrarna zemlja. Iako danas najveći udio u BDP-u ima terciarni sektor, velike izvozne prihode donosi tradicionalno snažno rudarstvo i proizvodnja zlata, platine i kroma po kojima zauzima prvo mjesto u svijetu. BDP je u 2004. iznosio 11.100 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u. Južnoafrička Republika ima jednu od najmanje ravnomjernih raspodjela bogatstva među razvijenim zemljama: 10% najbogatijih kućanstava ima 45,9% ukupnih prihoda (za usporedbu, taj je udio u SAD-u također visokih 30,5%). Glavni službeni novac je rand. U bruto društvenom dohotku najveći učinak ima industrija sa 53%, 20% je rudarstvo i 7% poljoprivreda, a veliki udjel ima strani kapital. Bogatstvo države se uveliko osniva na rudnom bogatstvu i agrarnim veleposjedima, a oko 16% države je obradivo. Ističu se se prehrambena industrija, i proizvodnja kukuruza, pšenice, pamuka, uzgoj sladorne trske, ananasa, duhana, kikirikija, itd. Od stočarstva se ističu 12,6 milijuna goveda, 32 milijuna ovaca i još puno koza i konja, a ovce se uglavnom uzgajaju zbog vune. Glavne rude koje se vade su zlato (637 tona), diamanti, krom (3,6 miliona tona), platina, antimon, željezo, bakar, srebro, olovo, cink, kositar i magnezij. Industrija se temelji na metalurgiji, brodogradnji, elektrolitskom bakru, strojogradnji, kemijskoj, tekstilnoj, drvnoj i grafičkoj industriji.

Južnoafrički Hrvati

Već par godina nakon što je prvi Europljanin, portugalac Bartholomeu Diaz oplovio rt Dobre Nade, tu su pred pola tisućljeća tj. krajem XV. stoljeća naši Dubrovčani kao portugalski saveznici osnovali već 1490tih u Južnoj Africi najranije europsko naselje São Braz (Sv. Blaž) u južnoj uvali Sv. Blaža - danas je to Mossel Bay izmedju rtova Agulhas i Dobre Nade. To je naše pradavno naselje izmedju 1490.- 1652. poslužilo kao rana pomorska baza za opskrbu i odmor dubrovačkih, portugalskih i inih europskih brodova koji su prije otvorenja Sueza tuda stoljećima plovili za Indiju, Australiju i ostale istočne obale. Stoga je i glavna pomorska ruta ranih Dubrovčana vodila oko Južne Afrike i Indijskog Oceana do rane portugalske luke Goa u jugozapadnoj Indiji, gdje je istodobno, već od kraja 15. st. takodjer osnovano istoimeno dubrovačko predgradje São Braz (Sv. Blaž) blizu grada Goa. Ova je dubrovačka kolonija na jugu Afrike narasla najveća oko 1530.- 1540. s više tisuća ranih južnoafričkih Hrvata i gustim brodskim prometom, a kasnije nakon pridolaska Nizozemaca u Južnu Afriku od 1652. godine su Dubrovčani tamo potisnuti i nakon 17. stoljeća postupno asimilirani. Ipak je unatoč novije kolonialne anglizacije, tamo sve dosad preostao po ranijim Dubrovčanima naziv susjednog rta: Cape of St Braz (Rt Sv. Blaža) - kao zadnja južnoafrička uspomena na naše pradavno dubrovačko naselje Sv. Blaža. Novije manje doselidbe Hrvata, većinom jadranskih čakavaca u Južnu Afriku su potom opet počele tek prije 2 stoljeća, ali je tamošnja hrvatska zajednica dosad ostala razmjerno manja pa ne prelazi desetak tisuća naših doseljenika.

Naših je najviše tj. oko 2/3 u nutarnjim najvećim gradovima Pretoria i Johannesburg, gdje su po iskonu to većinom kopneni štokavci, dok u našoj starijoj primorskoj zajednici uz najveću luku Capetown živi oko 1/4 južnoafričkih Hrvata i tu pretežu čakavci iz Dalmacije. Manjina ostalih hrvatskih doseljenika žive u inim južnoafričkim gradovima, a inače te razmjerno manje grupe naše diaspore nemaju većeg utjecaja u javnosti Južne Afrike. Izvan ovih južnih Hrvata, drugdje širom prostrane Afrike u inim državama uglavnom ni nema novijih stalnih doseljenika iz Hrvatske izim diplomata i povremenih djelatnika naših poduzeća. Zato donedavna u cijeloj Africi zajedno nije živilo više od dvadesetak tisuća novodoseljenih Hrvata, što je najmanje od svih inih kontinenata, izim slično malobrojnih Hrvata u Aziji. Jedino na sjeverozapadu u Maroku postoji starija i najveća u Africi populacija naših srednjovjekih doseljenika iz Dalmacije, uglavnom u nutarnjoj pokrajini našega znakovitog imena Zagora, koji su tamo medju Berberima već posve asimilirani i islamizirani (vidi pobliže: Maroko i Hrvati). Izvan Južne Afrike su novodoseljeni Hrvati bili donedavna još razmjerno najbrojniji u arapskim zemljama sjeverne Afrike, gdje je dosad bilo na radu dosta naših poduzeća i novodoseljenih radnika i stručnjaka. Medjutim, zbog najnovijih nereda i buntovnih previranja u Tunisu, Egiptu, Libiji i susjednim zemljama, početkom 2011. godine je iz arapskih država sjeverne Afrike povučena većina naših privremenih radnika, stručnjaka i diplomata. Zbog toga novog povlačenja Hrvata iz mnogih arapskih zemalja, sadašnji realni broj doseljenih Hrvata u cijeloj Africi sada je tek oko 15.000 (ne računajući najbrojnije stare asimilirane Hrvate u Maroku).

Čakavski mjestopis

Medju svim inim pretežno kopnenim Slavenima su Hrvati bili prvi i najizrazitiji pomorci, pa su jugozapadni primorski Hrvati kroz zadnjih pola tisućljeća većinom imali vlastito pomorsko nazivlje na domaćoj čakavici, ali i medju prvima u Europi svoj posebni i jedinstveni prekomorski mjestopis za ine kontinente, daleka mora i otoke itd. Zahvaljujući tom našemu ranom i razvijenom pomorstvu, Hrvati su su zamalo jedini medju Slavenima već od 16.- 19. st. oblikovali osobite staročakavske nazive za sve kontinente i oceane, brojne veće otoke i poluotoke, tamošnje planine i jezera, koji su posve drugačiji od svih inih medjunarodnih i kod naših pomoraca su se održavali u doba starinskih oceanskih jedrenjaka od 16.- 19. st. Nakon toga s prevlašću novih strojnih parobroda i otvaranja Sueza, većina naših pučinskih jedrenjaka za duge plovidbe odumiru, a s njima dijelom pomalo nestaje i to naše osobito prekomorsko nazivlje.

Vrhunac bogatstva je taj čakavski mjestopis za izvaneuropska mora i kontinente dosegao na prijelazu 18./19. st., od kojih se bar dio predajom očuvao kod otočnih staraca sve do 20. st. npr. u Kvarneru. S nametnutim novim Vukopisom i jugoslavenstvom nam je sva ta bogata baština oteta u 20. stoljeću i izbačena u povijesnu ropotarnicu, kao da nikada nije ni postojala. Domaći hrvatsko-ikavski naziv za Afriku je "Japrika" što je naša tek kasnija inačica iz medjunarodnog naziva, dok stariji čakavski naziv iz doba jedrenjaka glasi Muorýa. U našemu pomorskom mjestopisu oko cijele Afrike je donedavna bilo poznato pedesetak štaročakavskih toponima, od čega u Južnoj Africi njih desetak. Takvi su naši originalni nazivi oko Južne Afrike (u zagradi medjunarodno-engleski):

Early-Chakavian sailing toponyms at Southern Africa :

  • Semèrna-Kulàp: Atlantski Ocean (Atlantic)
  • Kulàp-Yndrãn: Indijski Ocean (Indian Ocean)
  • Polnèbna-Morýa: Južna Afrika (South Africa)
  • Artapolnèb: Kapland (Capeland)
  • Urpolnèb (ili Uri-Polnèbne): Capetown
  • Punta-Polnèbna: Rt Dobre Nade (Cape of Good Hope)
  • Krajpolnèb (ili Kraje-Polnèbne): Namibia
  • Varštôl: brdo uz Capetown (Table Mountain)
  • Varpolnèb (ili Varhe-Polnèbne): gorje Drakensberg-Kathlamba (Lesotho)
  • Škardûn-Polnèb: pustinja Karoo (desert)
  • Rikapolnèb (ili Rykva-Polnèbna): rijeka Oranje (Oranje river)

Nazivi ine Afrike

Takodjer i diljem ostale Afrike poznato je još bar četrdesetak staročakavskih pomorskih naziva iz ranijeg doba jedrenjaka, pa se navode njihovi podpuni stariji nazivi i skraćeni u pomorskoj uporabi:

    • Early-Chakavian toponymy elsewhere in Africa :
  • Muorýe: Afrika (Africa)
  • Kraýna-Morèška: Afrički kontinent (African continent)
  • Mićamorýa: poluotok Arabija (Arabian peninsula)
  • Broćmišýr: otok Sokotra (Socotra island)
  • Velemôri: Sredozemno more (Mediterranean Sea)
  • Zdolnemôri: Crveno more (Red Sea)
  • Valâda-Morèška: Gvinejski zaljev (Guinea Gulf)
  • Valâda-Mišýrna: Adenski zaljev (Aden Gulf)
  • Bukazahôy (ili Buke-Zahôyne): tjesnac Gibraltar (Strait)
  • Bukamišýr (ili Buke-Mišýrne): tjesnac Jemen-Eritreja (Bab-el Mandeb Strait)
  • Sadremišýr (ili Mišýrne-Sadrýni): Eritrejsko otočje Dahlak (Erythrean islands)
  • Artašinãy: poluotok Sinaj (Sinai peninsula)
  • Hlamorýah (ili Hlami-Morèške): gorje Atlas (Atlas Mountains)
  • Sipûni-Mišýrne: Libijska pustinja (Libyan Desert)
  • Sionsipûn: pustinja Sahara (deserts)
  • Morèške-Pustòši: subsaharska Afrika (Sahel)
  • Zgormišýr: Sudan
  • Mišýrne-Yezèri: jezero Victoria (lake)
  • Morèške-Yezèri: ina istočnoafrička jezera (east African lakes)
  • Rikamišýr (ili Rykva-Mišýrna): rijeka Nil (river)
  • Rikamorýah (ili Rykva-Morèška): rijeka Niger (river)
  • Kurmorýah (ili Kukûr-Morèška): delta Nigera-Biafra (Niger estuary)
  • Kurmišýr (ili Kukûr-Mišýrna): delta Nila (Nil Estuary)
  • Darmûni-Morèške: prašume Konga (Congoan rainforests)
  • Skopje-Morèške: Kanarski otoci (Canarias)
  • Muorýtje: Zelenortski otoci (Capverde islands)
  • Broćmorÿah: otok Madagaskar (Malgashy island)
  • Zdolmorýa: Gvineja (Guinea)
  • Zgormorýa: Magreb-Alžir (Maghreb & Alger)
  • Krajmorýa (ili Kraje-Morèške): Maroko-Mauritanija (Morocco & Mauritania)
  • Artamorýa: Tunis
  • Mišýre: Egipat (Egypt)
  • Krajmišýr (ili Kraje-Mišýrne): Eritreja (Erythrea)
  • Mićamišýr: Jemen (Yemen)
  • Artamišýr: Rog Afrike (Somalia)
  • Varmišýr (ili Varhe-Mišýrne): Abesinija (Ethiopia)
  • Varmorýa: gorje Ruanda-Burundi (mountains)
  • Medmorýa: središnja Afrika (Central Africa)
  • Morîezahõy (ili Zahôyne-Morýe): Senegal-zapadna Afrika (West Africa)
  • Morîezihòd (ili Zihòdne-Morýe): istočna Afrika-Tanzania (eastern Africa)
  • Urmišýr (ili Uri-Mišýrne): grad Kairo (Cairo city)
  • Urmorýah (ili Uri-Morèške): grad Alžir (Alger city)

Ljudi, flora, fauna

Early Chakavian names of African ethnic groups, and some remarkable plants & animals:

  • Japrikâni: bijeli Afrikaneri (white Afrikans)
  • Muorâne: crni Afrikanci (African blacks)
  • Muorýce: crne Afrikanke (African she-blacks)
  • maškodlâk: zvijer lav (lion, Leo)
  • sionžvýr: tigar (tiger, Leo tigris)
  • žvirýna: pantera-leopard (Leo panthera)
  • šymûne: majmuni (monkeys, Primatae)
  • sionšymûn: majmun gorila (Gorilla monkey)
  • kozèli: antilope (Antelopinae)
  • velatopýr: letipas-vampir (Macrochiroptera)
  • sionôy: ptičurina noj (Struthio camelus)
  • žderûh: nesit-pelikan (Pelecanus)
  • yašćerûn: krokodil (Crocodilus)
  • šćemerýni: velike otrovnice (Viperidae)
  • sionkratêl: otrovna naočarka (Naja tripudians)
  • tušćedrývo: savanski baobab (Adansonia digitata)
  • hlibnedrývo: stablo krušnica (Artocarpus incisa)
  • šćemèrna-orýh: smrtni orah (Strychnos nuxvomica)
  • šadrýna: kameni koralj-atol (reef corals - atoll)
  • ... i prôć: ... itd. (... etc.)

Literatura

  • Nenad Bach, 2003: Croatians in South Africa (Are Croats amongst the first settlers in South Africa?).
  • Alan B. Lloyd 1977: Necho and the Red Sea, some considerations. Journal of Egyptian Archaeology, 63: 142-155.
  • H.F. Sampson 1827: Phoenician shipwrecks on the Cape flats. Travels and adventures in South Africa, vol. 2: 34, 319, 1827.
  • Louise Levanthes 1994: When China Ruled the Seas. Oxford University Press, New York and Oxford.
  • Frank Welsh 1999: South Africa, a narrative history. Kodansha America, 606 pages. ISBN 1-56836-258-7.
  • Leonard Thompson, 2001: A History of South Africa, 3rd Edition. Yale University Press. 384 pp. ISBN 0-300-08776-4.
  • Albrecht Hagemann, 2003: Kleine Geschichte Südafrikas, 2. Auflage, Verlag C.H. Beck, München. ISBN 3-406-45949-8
  • Jörg Fisch: Geschichte Südafrikas. dtv, München 1990. ISBN 3-423-04550-7
  • Nigel Worden, 2000: Making of Modern South Africa. Conquest, Segregation and Apartheid. 194 pp. ISBN 0-631-21661-8.

Vanjske sveze

Poveznice

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license from Chakavian WikiSlavia and Wikinfo.

Dobavljeno iz "http://hr.metapedia.org/m/index.php?title=Južna_Afrika_i_Hrvati&oldid=35860"