Hrvatska kuna

Izvor: Metapedia
(Preusmjereno s Kuna (novac))
Skoči na: orijentacija, traži
Kovanica banovca
Usporedni prikaz kovanice od 5 kuna izdane od Ustaškoga pokreta 1934. godine (gore) i krivotvorene kovanice od 50 kuna kovane u Sjedinjenim Američkim Državama oko 1968. godine (dolje).
Kuna Nezavisne Države Hrvatske
Kuna Republike Hrvatske

Hrvatska kuna (skraćeno: kuna, kratice: Kn/kn, HRK) bila je službena hrvatska novčana jedinica rabljena u srednjovjekovnoj Hrvatskoj, Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, te u Republici Hrvatskoj.

Pregled

Srednji vijek

Plaćanje vrijednim kuninim krznom na hrvatskom tlu potječe iz doba rimske vlasti u provincijama Gornjoj i Donjoj Panoniji, i bilo je kasnije nastavljeno u srednjovjekovnoj hrvatskoj državi kao sredstvo plaćanja poreza - „marturina” (lat. martus), osobito u Slavoniji, Kvarneru i Dalmaciji. Između 1235. i 1384. godine, bio je u optjecaju hrvatski kovani novac banovac na čijoj se prednjoj strani nalazio lik kune.

Međuratno doba (1934. - 1941.)

Kao suvremena novčana jedinica, kuna je prvi put rabljena 1934. godine u obliku kovanice od 5 kuna, koju je u iseljeništvu dao izdati Ustaški pokret na inicijativu poglavnika Ante Pavelića, također autora njezina naziva. Glavni povod tomu bila je tadašnja represivna financijsko-monetarna politika i plansko zatiranje gospodarske snage hrvatskoga naroda u Kraljevini Jugoslaviji, zbog čega je kuna bila vrlo brzo proširena i rabljena među Hrvatima kao pomoćna alternativna i neporezna novčana jedinica. Kuna je bila kovana od srebrnina poslanih u tu svrhu iz domovine od brojnih hrvatskih obitelji.[1]

Kasnije, u Banovini Hrvatskoj, postojala je ideja po kojoj bi kuna ili banovac uz jugoslavenski dinar bila druga novčana jedinica s ograničenom ozemnom uporabnom namjenom.

Nezavisna Država Hrvatska

Kuna (Kn), s banicom (b) kao njezinim stotim dijelom, bila je službena novčana jedinica Nezavisne Države Hrvatske uvedena u uporabu 8. srpnja 1941. godine, premda su u optjecaju također bile novčanice talijanske lire (do 31. prosinca 1941.) i Reichskreditkassenscheina (do 23. kolovoza 1941.), te kovanice jugoslavenskoga dinara (do 31. prosinca 1942.). Većinu novčanica tiskala je njemačka tiskara Giesecke & Devrient iz Leipziga, dok je novčanice od 50 banica, 1 i 2 Kn tiskala Hrvatska državna tiskara i od 10 Kn tiskara Rožankowski i drug d.d. iz Zagreba. Kuna je povučena iz optjecaja od 30. lipnja do 9. srpnja 1945. godine i bila je zamijenjena jugoslavenskim dinarom izdanim 1944. godine.

U prometu su, po nadnevcima izdanja, bile novčanice od: 50 banica, 1 i 2 Kn (25. rujna 1942.), 10 Kn (30. kolovoza 1941.), 50, 100, 500 i 1000 Kn (26. svibnja 1941.), 5000 Kn (15. srpnja 1943.), te 1000 i 5000 Kn (1. rujna 1943.). U prometu su također bile cinčane kovanice od 1 i 2 Kn.

Zbog ratnih okolnosti nisu izdane, ali su potpuno bile izrađene novčanice od: 100 i 500 Kn (1. rujna 1943.), te 20 i 50 Kn (15. siječnja 1944.). Premda planirane, do kraja rata nisu bile u tiskari naručene novčanice od: 10.000 Kn (1. rujna 1943.), i 50.000 Kn (28. veljače 1945.).

Republika Hrvatska

Kuna (kn), s lipom (lp) kao njezinim stotim dijelom, bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske uvedena u uporabu 30. svibnja 1994. godine zamjenom za hrvatski dinar u odnosu 1:1000. Sve novčanice tiskala je njemačka tiskara Giesecke & Devrient iz Münchena, dok je sve kovanice kovao Hrvatski novčarski zavod iz Svete Nedelje. Kuna je 1. siječnja 2023. zamijenjena eurom, ali je bila u optjecaju do 14. siječnja iste godine.

U prometu su bile:

  • Novčanice od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kn. Iz prometa su bile povučene novčanice od 5 do 200 kn tiskane prije 2001. i 2002. godine, dok je plaćanje novčanicom od 5 kn i dalje bilo zakonito unatoč povlačenju iz optjecaja.
  • Kovanice od 1, 2, 5, 10, 20 i 50 lp, i kovanice od 1, 2, 5 i 25 kn. Plaćanje kovanicama od 1 i 2 lp i dalje je bilo zakonito unatoč povlačenju iz optjecaja.

Ideološka osporavanja

Hrvatska kuna predmet je protuhrvatskih i ljevičarskih ideoloških osporavanja kao jedna od rijetkih ostavština Nezavisne Države Hrvatske obnovljenih u Republici Hrvatskoj, zbog čega su njezino ukinuće otvoreno zagovarali i promicali ideološki neprijatelji, koji ju također stigmatiziraju kao „ustašku kunu”.[2]

Međutim, kritičari takvih ideoloških osporavanja često su naglašavali očitu proturječnost u stavovima takvih pojedinaca i skupina, u smislu kako su oni redovno rabili hrvatsku kunu kao glavno sredstvo plaćanja i primanja novčane naknade ili donacija.

Zamjena eurom

Republika Hrvatska bila je jedna od osam članica Europske zajednice s vlastitim novčanim jedinicama u optjecaju, no jedna od sedam država članica dužnih pristupiti Europskom monetarnom sustavu i zatim eurozoni s ispunjenjem svih zadanih preduvjeta. 10. srpnja 2020. godine, ušla je u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), a 1. siječnja 2023. postala je članica eurozone. Hrvatska kuna je 15. siječnja 2023. potpuno zamijenjena eurom po fiksnom tečaju konverzije u iznosu od 7,53450 kn za 1 €.

Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka iskazivale su i prije pristupanja Europskoj zajednici želju za što ranijom mogućom uvedbom eura, ali je ta namjera zbog nezadovoljavanja nekih zadanih uvjeta više puta bila odgođena. Međutim, većina pučanstva protivna je uvedbi eura, između ostaloga, zbog gubitka monetarne samostalnosti, nagloga porasta cijena i smanjenja plaća, novoga vala zaduživanja, pada vrijednosti eura[3], i skepse prema pitanju opstanka Europske zajednice u bližoj budućnosti.[4] S druge strane, pučanstvo je protivno tomu iz domoljubnih razloga, jer je ukinućem hrvatske kune formalno nestao državni i narodni simbol, prilikom čega se ideološkim protivnicima hrvatske kune ostvarila želja.

Od 24. listopada do 7. studenoga 2021. godine, referendumska inicijativa Hrvatskih suverenista „Zaštitimo hrvatsku kunu” prikupljala je potpise za raspisivanje referenduma za zaštitu nacionalne novčane jedinice kune i očuvanje hrvatske monetarne samostalnosti[5], no broj prikupljenih potpisa nije bio dovoljan za raspisivanje referenduma[6]. 31. prosinca 2022. godine, u znak nezadovoljstva zamjene hrvatske kune eurom, u nekoliko je gradova Republike Hrvatske mladež Hrvatskih suverenista zalijepila simbolične osmrtnice u spomen na hrvatsku kunu.[7]

Poveznice

Literatura