Samobor

Samobor je kajkavski gradić u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Samobor se smjestio na istočnim obroncima Samoborskog gorja. Jedno je od najomiljenijih i najstarijih izletničkih odredišta u Hrvatskoj. Dan grada od 2007. ponovno je blagdan sv. Ane (26. srpnja). U Samoboru živi oko 36.000 stanovnika od kojih je 16.000 u samom Samoboru, a 20.000 živi u okolnim naseljima koja spadaju pod lokalnu samoupravu Samobor.

Prigradska naselja

Gradu Samoboru pripada 77 naselja: Beder, Bobovica, Braslovje, Bratelji, Bregana, Breganica, Brezovac Žumberački, Budinjak, Bukovje Podvrško, Celine Samoborske, Cerje Samoborsko, Cerovica, Dane, Dolec Podokićki, Domaslovec, Draganje Selo, Dragonoš, Drežnik Podokićki, Dubrava Samoborska, Falašćak, Farkaševec Samoborski, Galgovo, Golubići, Gornja Vas, Gradna, Grdanjci, Gregurić Breg, Hrastina Samoborska, Jarušje, Javorek, Kladje, Klake, Klokočevec Samoborski, Konšćica, Kostanjevec Podvrški, Kotari, Kravljak, Lug Samoborski, Mala Jazbina, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Vas, Medsave, Molvice, Noršić Selo, Novo Selo Žumberačko, Osredek Žumberački, Osunja, Otruševec, Pavučnjak, Petkov Breg, Podgrađe Podokićko, Podvrh, Poklek, Rakov Potok, Rude, Samobor, Samoborski Otok, Savršćak, Selce Žumberačko, Sječevac, Slani Dol, Slapnica, Slavagora, Smerovišće, Stojdraga, Sveti Martin pod Okićem, Šimraki, Šipački Breg, Tisovac Žumberački, Velika Jazbina, Velika Rakovica, Veliki Lipovec, Višnjevec Podvrški, Vratnik Samoborski, Vrbovec Samoborski i Vrhovčak.

Zemljopis

Nadmorska visina na Trgu Kralja Tomislava: 158,31 m
Najviša točka: brdo Ravnice 860 m (Novo Selo Žumberačko)
Najniža točka: 127 m (Medsave)
Najviše naselje: Dragonoš 742 m
Najviši cestovni prijevoj: 768 m (cesta Novo Selo Žumberačko - Budinjak)
Zemljopisna širina: sjeverno 45° 48' i 6"
Zemljopisna dužina: 15° 42' i 49"
Površina: 250 km²

Oko 1/3 površine grada Samobora pokriveno je šumom. U Samoboru i Samoborskom gorju postoji oko 200 km obilježenih planinarskih staza. Samobor je udaljen od grada Zagreba samo 25 kilometara, a od graničnog prijelaza sa Slovenijom u Bregani samo četiri kilometra. Izradom autoceste Zagreb - Ljubljana Samobor je postao još pristupačnije odredište mnogih turista i izletnika. Grad Samobor je dio Zagrebačke županije.

Pučanstvo

Broj stanovnika: 36.206 (2001.)
Gustoća naseljenosti: 144 st/km²

Stanovništvo grada živi u 77 naselja i gradu Samoboru koji broji 15.147 stanovnika. Tih 77 naselja i njihovi poštanski brojevi su:

10430 (Samobor) Bobovica, Braslovje, Bukovje Podvrško, Celine, Cerje, Domaslovec, Draganje Selo, Dragonoš, Dubrava, Farkaševec, Gradna, Gregurić Breg, Hrastina, Kladje, Kotari, Mala Rakovica, Mali Lipovec, Manja Vas, Medsave, Molvice, Otok, Prekrižje Plesivicko, Rude, Samobor, Savršćak, Slani Dol, Slapnica, Slavagora, Smerovišće, Šipački Breg, Velika Rakovica, Veliki Lipovec, Vratnik, Vrbovec, Vrhovčak

10432 (Bregana) Beder, Bregana, Breganica, Grdanjci, Jarušje, Javorek, Klokovčevec, Kostanjevec Podvrški, Kravljak, Lug, Mala Jazbina, Noršić Selo, Osredek Žumberački, Otruševec, Podvrh, Poklek, Selce Žumberačko, Stojdraga, Velika Jazbina, Višnjevec Podvrški

10435 (Sveti Martin pod Okićem) Dolec Podokićki, Drežnik Podokićki, Falašćak, Galgovo, Klake, Konšćica, Podgrađe Podokićko, Sveti Martin Pod Okićem

10436 Rakov Potok

10450 Pavučnjak, Petkov Breg

10453 Brezovac Žumberački

10456 Bratelji, Budinjak, Cerovica, Dane, Golubići, Gornja Vas, Novo Selo Žumberačko, Osunja, Sječevac, Šimraki, Tisovac Žumberački

Klima

Neke meteorološke statistike za Samobor za radoblje od 1980. do 2000. godine:

Srednja temperatura: 10,9°C
Najhladniji mjesec: siečanj (prosječno 0,2°C)
Najtopliji mjesec: srpanj (prosječno 21,1°C)
Najviša zabiljiežena temperatura: 37°C (srpanj 1983. i kolovoz 1993.)
Najniža zabiljiežena temperatura: -25,6°C (siečanj 1985.)
Godišnji prosjek oborina: 1078,6 mm/m² (89,88 mm/m² mjesečno)
Najkišniji dan u listopadu 1993. (84,2 mm/m²)
Najviše snijega u jednom mjesecu: u ožujku 1986.
Godišnji prosjek vedrih dana: 52,8 dana
Prosječno najvedriji mjesec: kolovoz (8,4 vedrih dana)
Najvedrija godina: 1992. (85 vedrih dana)
Najvedriji mjesec: kolovoz 1992. (20 vedrih dana)
Godišnji prosjek oblačnih dana: 113,3 dana
Prosječno najoblačniji mjesec: prosinac (16,2 oblačna dana)
Najoblačnija godina: 1996. (165 oblačnih dana)
Najoblačniji mjesec: siečanj 1996. i 1997. (28 oblačnih dana)

Uprava

U gradu Samoboru vlada gradsko vijeće od 25 vijećnika koji biraju 9 članova gradskog poglavarstva (trenutno: Antun Dubravko Filipec, Tomislav Masten, Marica Jelenić, Tatjana Milek, Stjepan Črnjak, Mladen Guliš, Franjo Oslaković, Renata Glojnarić, Dinko Kamenić) . Gradsko poglavarstvo donosi odluke vezane uz grad Samobor.

Povijest Samobora

Predpovijest

Ne zna se kada je točno nastalo prvo naselje na položaju današnjeg Samobora zbog nedostatka predpovijesnih nalaza. Međutim, po brežuljcima oko Samobora, na Stražniku, Hajdovčaku i Gradišću pronađeni su predpovijesni predmeti: kamene sjekire, posuđe, dijelovi oružja i alata što nam govori da današnji dolinski položaj Samobora nije odgovarao potrebama tadašnjeg čovjeka. Stanovnik tadašnjeg Samobora imao je rijeku, dolinu, uzvisine za zaštitu i sigurnost i ravnicu prema Savi ispresijecanu putevima i time je omogućen urbanistički razvoj Samobora Vrčevi, nekropola Budinjak, 9.-5. st. p.n.e., Samoborski muzej Nasljeđe materijalne kulture metalnih doba, (bakrenog brončanog i željeznog) nalazi se na više lokaliteta po kojima zaključujemo o postojanju naselja na Kosovcu iznad Bregane, Velikom Lovniku, Popov-dolu, Budinjaku…

Iz vremena prisustva keltskog plemena Tauriska važan je nalaz srebrenih novčića "Samoboraca", koji su nađeni u blizini Okića. Pretpostavlja se da je u okolici Samobora bila i kovnica tog novca.

Keltski novac, Okić, 3.-1. st. p.n.e., Samoborski muzej

Podvrgavanjem ilirskih i keltskih plemena rimskoj vlasti počinje vrijeme pisanih historiografskih spomenika te završava razdoblje predpovijesti.

Trinajsto stoljeće

Stanovnici su još od davne 1240. godine od Kolomana dobili povlastice koje ih oslobađaju vlastelinskog gospodstva, a Bela IV. je 1242. godine Samoborcima darovao povelju "slobodnog kraljevskog trgovišta". Zbog te povelje Samoborci su bili izuzeti od sudbenosti svih kraljevskih sudaca i podvrgnuti sudstvu svog načelnika kojeg su imali prilike slobodno izabrati. Imali su pravo biranja župnika i raspolagati crkvenom desetinom. U povelji su također zabilježene granice teritorija oko trgovišta koje im je hrvatsko - ugarski kralj Bela IV. dao.

Izvrstan pogranični položaj samoborskog trgovišta donio je Samoboru više nevolja nego dobra. U drugoj polovici 13. stoljeća u ratu za austrijsko i štajersko vojvodstvo rat vode ugarski kralj Stjepan V. i češki kralj Otokar Přemisl II. Ratnici češkog kralja oko 1270. godine izgrađuju utvrdu iznad samoborskog trgovišta koja je razlog borbe. Okićki knez borio se na strani hrvatsko-ugarskog kralja, a kao nagradu što je Česima oteo utvrdu Samobor, dobiva trgovište Samobor s pravom ubiranja tridesetine.

Od 14. do 17. stoljeća

Još od davne 1334. godine spominje se župa s crkvom sv. Anastazije. Današnja župna crkva sa slike izgrađena je 1688. na mjestu stare, trošne crkve. Do kraja 14. st. i početka 15. stoljeća utvrda Samobor ostala je u posjedu kraljeva, odnosno banova koji su njome upravljali. Trgovište se je pak sve do 16. stoljeća razvijalo na temelju povlastica, iako su ga feudalni vlasnici utvrde držali kao svoje vlasništvo.

Sukobi stanovnika tadašnjeg Samobora s vlastelom iz utvrde počeli su 1525. godine kad je kralj Ludovik posjednicima vlastelinstva dao pravo pobiranja kraljevskog poreza u trgovištu.

Oko 1525. godine u Samobor dolaze i franjevci iz područja bosansko-hrvatske franjevačke provincije. Darovana im je bila crkva Blažene Djevice Marije u Polju, koju je još 1242. godine sagradio Bela IV.

Početak školstva u Samoboru vezan je uz dolazak franjevaca, jer uz dušobrižnički rad uče djecu čitati i pisati. Od 1535. godine spominje se škola u samostanu franjevaca. U 16. stoljeću počela je dugogodišnja sudska parnica trgovišta i vlastele koja se nastavlja i u 17. stoljeću. Iako su sve do 1675. godine svi kraljevski vladari stanovnicima samoborskog trgovišta potvrđivali povlastice dobivene od Bele IV., ipak se vlastela oglušuje o njih i sukobi se nastavljaju. Na samom početku 17. stoljeća, 1601. godine, trgovište već ima školu s jednim učiteljem - "hižu za dece navuk". Od velikog broja školovanih Samoboraca naročito se u vrijeme prosvjetiteljstva ističu Juraj Dijanić, Hilarion Gašparoti i Mihalj Šilobod koji su svojim djelima obogatili hrvatsku kajkavsku književnost.

Okolica Samobora je bila bogata različitim vrstama ruda i pijeska. Uz šume, ovo je rudno bogatstvo bilo osnova za razvoj obrta, proizvodnje i industrije, stoga su te privredne djelatnosti uz vinogradarstvo, poljoprivredu i trgovinu utjecale na ekonomski i urbani razvoj Samobora.

Osamnajsto stoljeće

Početak 18. stoljeća bilo je bolje razdoblje za Samobor. Puno se građevina izgradilo u tom stoljeću. Stoljetne parnice koje je trgovište vodilo s vlastelom završene su kompromisnom presudom 1769. godine za vrijeme carice Marije Terezije (slika desno).

Ta presuda čuva se u Samoborskom muzeju u obliku knjige od 1714. godine rukom pisanih stranica na kajkavskom, njemačkom, mađarskom i latinskom jeziku.

Početkom 18. stoljeća samoborsko je trgovište kao treći stalež (uz plemstvo i svećenstvo) sudjelovalo na Hrvatskom saboru te je s ostalima vijećalo o aktualnim pitanjima. U čestim požarima u ovom stoljeću, a naročito 1797. godine, nestale su stare drvene zgrade te se krajem 18. i početkom 19. stoljeća grade zidane kuće koje čine i današnju jezgru Samobora.

Feudalna utvrda (grad) se zbog česte smjene vlasnika i prestanka obrambene funkcije zapušta, pa se nakon 1790. godine u njemu više ne stanuje. 1721.-1731. godine dovršena je gradnja franjevačkog samostana i crkve Uznesenja Marijina, na mjestu prijašnjih građevina. U crkvi je vrijedan crkveni inventar, samostan ima bogatu knjižnicu.

Devetnaisto stoljeće

Od 1850. godine preobrazbom uprave ukidaju se feudalne ustanove i dolazi do modernizacije uprave i sudstva. Novim ustrojem uprave Samobor je izgubio stare povlastice, općina je podređena kotarskom uredu. Od 1851. godine ustrojena je i Podžupanija Samobor koja s još pet podžupanija čini Zagrebačku županiju. U Samoborsku podžupaniju spadalo je 127 naselja s 18.755 stanovnika. Sam grad brojio je 2.669 stanovnika. Najveća privredna djelatnost Zagrebačke županije zabilježena je u kotaru Samobor koji je 1857. godine imao 317 zanatlija, 24 trgovca, 282 pomoćna radnika, 229 slugu i 158 nadničara.

U drugoj polovici 19. stoljeća Samobor se komunalno uređuje, pošumljuje, uređuju se parkovi, otvaraju kupališta i pansioni za smještaj kupališnih gostiju. Blizina Zagreba, dobra cestovna povezanost i prirodni potencijali preduvjet su za razvoj Samobora kao turističkog mjesta.

1868. godine proradile su toplice sa sumpornom vodom u Svetoj Heleni (danas napušteno Šmidhenovo kupalište). 1889. godine počelo je s radom Hidropatsko kupalište i zavod na Vugrinščaku podno Starog grada. Otvaraju se pansioni za smještaj gostiju. Od kraja 19. stoljeća u uređenom perivoju Anindol na blagdan sv. Ane (26. srpnja), održava se poznato proštenje. Danas Samobor na blagdan sv. Ane, obilježava i Dan grada.

Nakon izgradnje savskog mosta kod Podsuseda 1883. godine otvorene su mogućnosti povezivanja Samobora s jednom od željezničkih pruga. Konačno, uskotračna željeznička pruga, puštena u promet 1901. godine, povezala je Samobor sa Zagrebom. Popularni "Samoborček" vozio je do 1979. godine. A danas se nalazi kao spomenik kulture u Samoborskom južnom naselju.

Poveljom kralja Bele IV. iz 1242. Samobor postaje slobodno kraljevsko trgovište.
Prvi organizirani planinarski izlet u Hrvatskoj održan je 17. svibnja 1875. godine na Oštrc i Plešivicu.

Gospodarstvo

Na dan 17. listopada 2004. na području grada Samobora bilo je registrirano 1112 obrta (prema evidenciji Ministarstva gospodarstva), 2001. godine (prema podacima iz Strategije Grada Samobora) bilo je evidirano 567 trgovačkih društava, a 712 subjekata se bavilo poljoprivredom.

Slavni Samoborci

Spomenici i znamenitosti

Stari grad
Južnjak
Anindol
Crkva sv. Anastazije, XVII. stoljeće
Crkva sv. Mihalja, XVI - XVII stoljeće
Crkva Uznesenja bl. dj. Marije, franjevački samostan, XVIII.stoljeće
Livadićev Dvorac, XVII. st.

Kultura

Radio Samobor
Pučko otvoreno učilište Samobor
Kino Samobor
Samoborski muzej
Muzej Marton

Turizam u Samoboru kroz stoljeća

1810: Otvorena je stanica poštanske diližanse i hotel "K gradu Trstu" s pet soba za noćenje i restauracijom
1825.-1836: Izgrađena je općinska vijećnica. Izrađuje se plan uređenja glavnog trga i regulira se korito Gradne.
1833.-1848: Samobor posjećuju mnogi ilirci - Ljudevit Gaj, Stanko Vraz, Pavao Štoos i drugi.
1835.-1837: "Agramer Zeitung" poziva na balove i karnevalske zabave u Samoboru.
1839: Osnovana je tvornica stakla ("Glažuta") u Osretku u kojoj su izrađeni brojni suveniri.
1840: Marko Bedenko otvara redovnu liniju konjskog omnibusa Zagreb-Samobor.
1851: Samoborski magistrat izdaje tiskanice za prijavljivanje gostiju.
1852: Pri magistratu je izabran odbor koji treba voditi brigu o poljepšavanju Samobora.
1855: Uvodi se jedinstveni cjenik ugostiteljskih i hotelskih usluga na području samoborskog kotara.
1860: Julije Huhn, zagrebački litograf, izdaje dvije razglednice sa samoborskim motivima. Josip Kompare, samoborski knjigoveža, organizira prvu karnevalsku povorku.
1865: Organiziran je prvi "majalis".
1868: Počinje izgradnja Šmidhenovih sumpornih toplica.
1875: Hrvatsko planinarsko društvo organizira na Samoborskom gorju svoj prvi izlet.
1878: Općina prodaje zemljište za prvu "vikendicu" (vila Wagner).
1883: Projektiran je zabavni park Anindol.
1884: Izgrađen je most na Savi kod Podsuseda.
1886: Osnovano je samostalno "Društvo za poljepšavanje Samobora".
1887: Kotarska oblast izdaje Statut za ugostiteljstvo.
1889: Otvoreno je kupalište na Vugrinščaku (hidropatsko).
1901: Izgrađena je uskotračna pruga Zagreb-Samobor.
1904: Počinje izlaziti pokladni list "Sraka" i ljetovališni vjesnik "Samoborski list".
1905: Otvara se Hydropatički zavod - kupalište i lječilište.
1906: Otvoren je "Penzion" i restauracija (današnja "Lavica")
1914: Do te godine Samobor je imao tri hotela, pension, restauraciju, kavanu i oko 50 gostionica.
1920: Formirano je Klimatsko povjerenstvo Samobor.
1932: Osnovano je Društvo za promet stranaca.
1939: Formiran je Općinski turistički odbor.
1945: U okviru Kotarskog narodnog odbora formiran je Savjet za turizam.
1952: Osnovano je Turističko društvo Samobor.
1964: Osnovan je Turistički savez općine Samobor.
1973: Otvorena je Grgosova pećina.
1974: Otvoren je hotel "Šmidhen".
1975: Otvorena je Turistička poslovnica.
1994: Osnovana je Turistička zajednica grada Samobora.

Manifestacije

Poklade, u samoborskom kraju i inače kod kajkavaca nazvane Fašnik, običaj je prijelaznog razdoblja između zime i proljeća. Porijeklo vuče iz starih agrarnih obreda za plodnost te iz nekih praznika zapadnoga kulturnog kruga (grčko-rimskog), posebno Luperkalija i Saturnalija. U toku svoje duge povijesti ušao je i u katolički kalendar. Tako je fašnički utorak, središnji dan svih pokladnih događanja, postao posljednji dan zabave te neograničenog jela i pila prije četrdesetodnevnog uskrsnog posta. Ali on nema jako naglašenu religioznost i ne vezuje se ni za jednog sveca.

Tako najstariji poznati podatak potječe iz jednog zapisnika općinske sjednice od 1828. godine (koji se čuva u arhivi Samoborskog muzeja). Na sjednici se, između ostalog, vijećalo i o molbi Juraja Herdiborskog za najam sale općinske vijećnice "za držanje balov čez fašinek kak i leto lanjsko" (dakle, kao i 1827. godine).

Zanimljiv je i oglas Lovrenca Vukovića u "Agramer Zeitungu" 1835. godine pomoću kojega on poziva u svoju gostionicu na "fašnički bal" te nudi cjenik jela i pića.

Na Fašniku u Samoboru, posebno od 1860. godine, prisutna je kritika općedruštvenih i političkih prilika u Samoboru, ali i šire. Za to je najzaslužniji Josip Kompare koji je, osim izučenog zanata knjigoveže, s "vandranja" po Europi donio u Samobor i neke elemente tadašnjih europskih poklada. To je kritika općedruštvenih prilika i velike maskirane scene na pokretnim kolima (alegorijska kola). On je pisao tekstove, slikao ilustracije i glumio, a sve do 1885. bio je organizator i voditelj maskiranih povorki u Samoboru. Tada ulica i trg postaju glavno mjesto fašničkih spelancija. S ovim novinama u Fašniku Samobor još jednom potvrđuje svoju pripadnost srednjeeuropskom kulturnom krugu.

Kritiku općih prilika preuzet će i samoborski pokladni listovi od kojih jedino "Sraka" od 1904. godine, s prekidima, izlazi do današnjih dana (i po njoj je 60-tih godina stvoren maskirani lik). Po "Sraki" se može mjeriti demokracija: najžešća kritika bila je u periodima višestranačja.

Danas je Fašnik jedna od tradicionalnih manifestacija koje postaju zaštitni znak Samobora, simbol njegovog identiteta, svojevrsno kulturno dobro Samobora. Tih dana Samobor je najveseliji, najljepši, na vrhuncu svoga duha. To znaju i mnogi gosti iz susjednih gradova.

Samoborska glazbena jesen

Samobor je grad koji pažljivo čuva i njeguje svoju bogatu kulturnu baštinu, ali i grad koji nastoji i danas pridonositi suvremenoj kulturi i umjetnosti, kako vlastitoj, tako i onoj čitave Hrvatske. Samoborska glazbena jesen neprekidno već više od trideset godina ugošćuje vrhunske izvođače s bogatim i probranim programima i izuzetnog muziciranja.

Samoborska salamijada

Tradicija spravljanja češnjovki, salama i drugih suhomesnatih proizvoda njeguje se i prenosi s koljena na koljeno u gotovo svakoj samoborskoj obitelji. Da se iz tradicije i obiteljskog "recepta" može stvoriti kvalitetna turističko-gospodarska manifestacija prvo su se pobrinuli mnogi kvalitetni samoborski mesari.

Krajem osamdesetih godina na inicijativu grupe entuzijasta i zanesenjaka u pripravljanju salama, a koju su predvodili Josip Vrbančić, Vlado Burić, Joža Prudeus, obitelj Župančić i drugi, održana je prva Salamijada kao javna manifestacija.

Okupljeni oko tadašnjeg Turističkog društva, te u nastavku Bratovštine sv. Jurja, nadograđivani su sadržaji tako da danas s ponosom možemo istaknuti da je Samoborska salamijada prerasla u međunarodnu manifestaciju koja na završnoj priredbi okupi preko 1000 zaljubljenika u salamu.

Rally Oldtimer-a

U mjesecu srpnju svake godine Oldtimer klub "OTK Samobor" organizira oldtimer rally u Samoboru na kojem sudjeluje preko 100 posada iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja. Prvi samoborski oldtimer rally u organizaciji OTK Samobor održan je 26.07.1998.

Dani kruha i vina

Od svih jela i od svih pića što se čovjeku nude, jamačno su kruh i vino ono najbolje, najzdravije. Blagoslov Neba na svakom stolu. Osnivači ove već tradicionalne priredbe članovi su Ekološkog društva Samobor. Prve su "Dane" upriličili 1991. godine. Tijekom godina pridružili su se i drugi kao suorganizatori, poput Turističke zajednice grada Samobora i Samoborske vinogradarsko-vinarske udruge. Izložba se (jasno, i kušanje) najčešće priređuje u atraktivnim prostorima "Samoborske pivnice". O vinima većina zna da postoje dobra, bolja i bolja od boljih. Kriva vina i nisu vina i takvima na ovoj priredbi nema mjesta. Ovdje se izlažu samo ona na koje se može primijeniti izreka: ubrano koliko je Bog dao, načinjeno kako Bog zapovijeda.

No, kada je kruh u pitanju, tu vjerojatno postoji nedoumica: kruh je kruh! Ipak, posreći li Vam se pribivati ovoj priredbi, oduševljeno ćete zamijetiti tolike različitosti u sadržaju i oblicima. Ne samo da će Vam nepci biti razdragani profinjenim okusom pšeničnog, kukuruznog, heljdinog, zobenog, raženog i miješanog kruha u brojnim kombinacijama, već će Vam oči očarati prekrasni, maštoviti oblici brojnih pletenica, hljebova, likova, ukrašenih raznoraznim zrnima sezama, bundeve… Priredba koju svakako vrijedi posjetiti i koja će mnoge potaknuti da u svome domu pokušaju prirediti nešto od viđenoga.

Dan rudarske greblice

"Dan rudarske greblice" zauzima svoje stalno mjesto u kalendaru događanja samoborske općine. Taj izvorni kulinarski specijalitet, ili "tenki kolač" kako su ga nekada nazivali, bio je poticaj KUD-u "Oštrc" iz Ruda da uz kulturno-zabavni program promovira sebe i svoj kraj.

Od 1985. godine, kada je ta manifestacija prvi puta organizirana, "Rudarska greblica" je prerasla u kulturno i nezaobilazno druženje početkom srpnja i svake godine privlači sve više turista.

"Vrazova Ljubica" večer hrvatske ljubavne poezije

Susret hrvatskih pjesnika na grobu Ljubice Cantilly. Posjetite li ikad Samobor, pitajte za grob Ljubice Cantilly. Divna je ljubavna priča vezana uz ovo ime. Nesretno se u Ljubicu zaljubio Stanko Vraz. Pisao joj pjesme, ruže poklanjao. Ljubica pak, na nagovor svojih, udala se za drugoga. U spomen ovoj velikoj ljubavi svake se godine okupljaju hrvatski pjesnici oko ovog humka.

Kestenijada i Martinje

Nezaobilazne su jesenske svečanosti Kestenijade i proslave Martinja. Uz obilje jesenskih plodova i specijaliteta od kestena, samoborskog mošta koji postaje vinom, na ovim manifestacijama početkom jedanaestog mjeseca pripremaju se i prigodne izložbe.

Uz dobru organizaciju Turističke zajednice Samobora, samoborskih mališana, kulturno-umjetničkih društava i samoborskih vinara, svatko može pronaći za sebe ukusan pečeni kesten ili čašu samoborskog vina.

Šport

NK Samobor
NK Zrinski Farkaševac
Kk Samobor
MNK Sokoli
Nika Fleiss (skijašica),
Ivan Olivari (skijanje)
Hokejski klub Šišmiš

Vanjske sveze

Reference

Compiled, elaborated and enlarged by GNU-license from Wikislavia, Wikinfo and Croatian Wikipedia.