Tisućljetni san o hrvatskoj državi
Tisućljetni san o hrvatskoj državi, ili najčešće „tisućljetni san”, kolokvijalni je naziv za neprekidnu višestoljetnu čežnju hrvatskoga naroda za samostalnom i slobodnom hrvatskom državom, a očitovala se najviše u obliku kolektivnih borbi i otpora Hrvata za očuvanjem vlastite baštine i opstojnosti.
Za sam se početak te čežnje često uzima gubitak pune hrvatske državnosti i samostalnosti dogovorenim ulaskom Kraljevine Hrvatske u državnu zajednicu s Kraljevinom Ugarskom 1102. godine, premda su od hrvatskih država, do njihova sloma i ukinuća, preostale Neretvanska banovina i Kraljevina Bosna.
Tumačenja ispunjenja tisućljetnoga sna u 20. stoljeću
Hrvatska je u 20. stoljeću u dva navrata ponovno stekla svoju državnost i neovisnost, čime je praktički dva puta ispunjen tisućljetni san o hrvatskoj državi. Međutim, početkom 1990-ih, došlo je do promjene interpretacije ispunjenja tisućljetnoga sna, zbog čega je također došlo do pojave manjih ideoloških neslaganja između pobornika Nezavisne Države Hrvatske i pobornika Republike Hrvatske.
Nezavisna Država Hrvatska
Po ranijem javnom mnijenju (1941. - 1945.) i stavovima hrvatskih nacionalista u domovini i iseljeništvu, Nezavisna Država Hrvatska prva, po nekima i jedina utjelovljuje ispunjenje tisućljetnoga sna ostvarenu kao ishod aktivne borbe i zalaganja pripadnika Ustaškoga pokreta i ostatka državotvornih Hrvata za obnovom hrvatske državnosti nakon osam stoljeća, dijelomice uz inozemnu potporu i pomoć.
Lijeve i dijelomice umjereno desne političke struje to tumačenje kritizira ili ne priznaje tvrdnjom kako Nezavisna Država Hrvatska nije bila samostalna država, s obzirom na to kako je uspostavljena uz pomoć Njemačkoga Reicha i Kraljevine Italije, zbog čega je u široj javnosti predmet brojnih politički podobnih tvrdnji kojima se ideološki osporava ili u potpunosti ne priznaje postojanost (državnost) Nezavisne Države Hrvatske. U prilog takvim tvrdnjama ide i četvorogodišnje postojanje Nezavisne Države Hrvatske.
Republika Hrvatska
Po danas raširenom javnom mnijenju, Republika Hrvatska jedina utjelovljuje ispunjenje tisućljetnoga sna ostvarenu kroz demokratske promjene (1989. - 1991.), službena međunarodna priznanja njezine samostalnosti i državnosti, uspjelom pružanju oružanoga otpora udruženim jugoslavenskim i srpskim vojnim snagama, kao i po činjenici kako je Republika Hrvatska i danas postojana hrvatska država.
Međutim, dio državotvornih Hrvata kritizira to tumačenje tvrdnjom kako je Republika Hrvatska sudjelovanjem u međunarodnim geopolitičkim procesima i projektima na hrvatsku štetu, pristupom u vojni Sjevernoatlantski savez (2009.) i iznaddržavnu Europsku zajednicu (2013.) izgubila svoju samostalnost, kao i neki tvrdnjom kako je zbog određenih odstupanja u djelovanju pravnoga sustava Republika Hrvatska prestala pravno postojati.
Poveznice
|
Za ina značenja, pogledati: San (razdvojba) |
