Ustaška nadzorna služba

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Ustaška nadzorna služba (UNS) bila je obavještajno, protuobavještajno i političko redarstvo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj koja je bila odgovorna Glavnom ustaškom stanu. UNS je nastala spajanjem Ustaške obavještajne službe i Službe za sabirne logore kroz zakon koji je bio usvojen 16. kolovoza 1941.

Sjedište Ustaške nadzorne službe se nalazilo u sgradi na adresi Zvonimirova 2. Nalazilo se uz Trg Kulina bana (danas Trg žrtava fašizma) blizu sadanjeg Hrvatskog doma likovnih umjetnika koji je u kratkom razdoblju (1942. - 1945.) služio kao djamija.[1]

Poviest

Ustaška nadzorna služba osnovana je na osnovi Zakonske odredbe o UNS-i (NN 110 od 25. 8. 1941.), kojom su njeni zadatci, i Zakonskom odredbom o osnutku Ustaške nadzorne službe (NN 111 od 26. 8. 1941.), kojom je dobila svoj ustroj i jamstvo kako će ju sve obrambene snage u državi, sve postrojbe i ustanove Hrvatskog ustaškog pokreta, podupirati u obavljanju njenih zadaća. U okviru "Glavnog ustaškog stana" osnovana je ustaška obavještajna služba i organizacia sabirnih logora u Lici, Bosni i otoku Pagu, iz kojih je osnovana Ustaška nadzorna služba.

Ukinuće

Prestala je djelovati zakonskom odredbom od 21. siečnja 1943. godine, kada su prva tri ureda ušla u sastav Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost pri Ministarstvu unutarnjih poslova, dok je IV. ured sigurnosne službe ušao u sastav Poglavnikovih tjelesnih sdrugova, nastavivši tako svoju raniju djelatnost (NN 17, 22. 1. 1943.). Prama § 4. zakonske odredbe o ukidanju UNS-e od 21. siečnja 1943., broj X-151-D.V.1943., svi službenici UNS-e koji su vršili službu kod zapovjedničtva UNS-e, zaštitnog redarstva i obavještajne službe stavljeni su na razpolaganje Glavnom ravnateljstvu za javni red i sigurnost kod Ministarstva unutarnjih poslova.

Djelatnost

Sprječavanje i onemogućavanje svakog rada koji bi ugrožavao slobodu i samostalnost Nezavisne Države Hrvatske, mir, spokojnost i sigurnost hrvatskog naroda i tekovine oslobodilačke borbe Hrvatskog ustaškog pokreta. U tom smislu UNS je imala zadaću nadzirati narodni život, rad svih državnih i samoupravnih oblasti, rad svih ustanova javnog poredka, cjelokupni rad svih ustaških ustanova i dužnostnika, a sve u skladu s ustaškim načelima (NN, br.110, 25. 8. 1941.). Na čelu UNS-e bio je ustaški nadzorni zapovjednik, neposredno odgovoran Poglavniku, dok su pojedine grane UNS-e vodili upravitelji, takodjer imenovani od Poglavnika, dok je sve ostale dužnostnike imenovao ustaški nadzorni zapovjednik. UNS je imala zadatak osnivati u pojedinim mjestima sabirne i radne logore. Sve osobe koje su se smatrale nepodobnima, mogle su se uputiti na prisilni boravak u sabirne i radne logore. Odluku o upućivanju osobe na prisilni boravak u logore i vrieme trajanja boravka, donosilo je ustaško redarstvo. Sve upravne i samoupravne oblasti, kao i ustanove ustaškog pokreta, bile su dužne ustaškom redarstvu prieko župnog redarstva prijaviti nepodobne osobe. Protiv odluke ustaškog redarstva o upućivanju na prisilni boravak u sabirne i radne logore nije bilo pravnog lieka niti tužbe na upravni sud. Postupak koji je predhodio odluci o upućivanju u logor provodilo je ustaško redarstvo, neposredno ili posredno prieko upravnih oblasti prve molbe (NN 188, 26. 11. 1941). Prostorna nadležnost UNS-e obuhvaćala je ozemlje Nezavisne Države Hrvatske.[2]

Podjela

Izprva UNS je bila podieljena u četiri grane (od 16. kolovoza 1941.):

  • I - Ustaško redarstvo - koja je pratila političke subjekte i sastojao se od tri posebna odsjeka: komunisti, Srbi, Židovi
  • II - Ustaška obavještajna služba
  • III - Ustaška obrana - posebni odred vojnog redarstva koja je organizirala sabirne logore
  • IV - ustaški osobni ured

Poslije je UNS bila reorganizirana nekoliko puta dok nije dobila konačan oblik 20. travnja 1942., kada je stvoreno 15 odjela:

  • I - talianski - protuobavještajni rad i pregledavanje talianske promičbe
  • II - prati djelatnosti britanske obavještajne službe
  • III - prati djelatnosti Srba i četnika na ozemlju Nezavisne Države Hrvatske
  • IV - protukomunistički odjel - prati rad KP Hrvatske i NOB-a
  • V - prati djelatnosti muslimanskog pučanstva i obavještajni rad prama Turskoj
  • VI - prati djelatnosti Židova i miešanih brakova
  • VII - služi za otkrivanje i praćenje političkih nepodobnika unutar ustaške organizacie
  • VIII - služi za otkrivanje i praćenje osumnjičenih unutar administracie raznih ministarstava
  • IX -
  • X - prati rad NSDAP-a u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, Volksdeutschera i hrvatskog izseljeničtva u Njemačkoj
  • XI - prati rad Magjarske obavještajne službe i Magjara u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
  • XII - prati djelatnosti Slovenaca u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj
  • XIII - prati rad i djelatnosti Katoličke crkve
  • XIV - pokriva djelatnosti koje drugi odjeli ne pokrivaju
  • XV - protuobavještajna služba za vojne snage u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj

Izvori

Vanjske sveze

Wikipedia logo.png
Dio članka se sastoji od izmjenjenog proslova iz Wikipedije i zato se ovaj članak nalazi pod GFDL dopuštenjem.