Veliki Medvjed

Veliki Medvjed (latin. Ursa Major, kajkav. Velki Vos, ikav. Velikâri, čakav. Šedân-Brodih): To je sjeverno polarno zviježđe vidljivo sa sjeverne zemaljske polutke i kod nas nikada ne zalazi iza obzorja. Njegov glavni dio koji čini 7 najsjajnijih zvijezda V. Medvjeda, kod nas se još štokavski nazivaju i "Velika Kola" (= ikav. Velikâri, kajk. Velki Vos).

Abstract

Ursa Major: A condensed survey of this northern constellation, its astronomical and cultural properties, and of its main stars is given. It is interesting that Adriatic islanders had traditional specific names for its 7 main stars, and an old nautical name for the entire constellation meaning 'Seven Ships'.

Opis zviježđa

Veliki Medvjed (lat. Ursa Major) je jedno od najvećih i najpoznatijih zviježđa na severnoj nebeskoj polutki, gdje zauzima 1.280 kvadratnih stupnjeva. Ovo zviježđe je na našem području cirkumpolarno tj. cijele godine ne zalazi za obzorje zbog svoje blizine sjevernom nebeskom polu. Veliki Medvjed obuhvaća golim okom 149 vidljivih zvijezda. Najsjajnija (alfa) zvijezda je Dubhe (čakav. Sionãv).

Od sedam najsjajnijih zvijezda, koje tvore glavni dio kod nas štokavski nazvan Velika Kola (ili kajkavskom istoznačnicom Velki Vos), pet njih se nalaze na zajedničkom zvjezdanom pravcu: beta (Merak), gama (Phekda), delta (Megrez), epsilon (Alioth) i zeta (Mizar). Veliki Medvjed obuhvaća još veći broj inih nebeskih objekata, npr. poznatu planetnu maglicu M97.

Ime i tradicije

Naš noviji službeni naziv toga sjevernog zviežđa je zapravo prijevodni kalk iz međunarodnoga latinskog Ursa Major. Naš štokavski naziv u Bosni i Slavoniji je "Velika Kola", pa u Zagorju i oko Zagreba kajkavska istoznačnica "Velki vos", a južnije uz Jadran je sličan ikavsko-romanski kalk "Vele Kâri". Posve je osobiti i arhaičan čakavski naziv na jadranskim otocima (Kvarner, Vis itd.): Šedân-Brodih (= 7 brodova).

Taj naš osobiti pomorski naziv po broju glavnih zvijezda označuje nebeski preslik ranohrvatske flote na srednjovjekom Kvarneru iz našega najstarijeg epskog ciklusa Vejske legende (Veyske Povede), gdje treća legenda "Povêda ud_Matânih navakÿreh" govori o pradavnoj plovidbi čakavskih predaka još u srednjem vijeku (prije Columba) od Crnoga mora uz Bospor, Kretu i Otrant do Jadrana.

V.Medvjed tj. "7 Brodih" je najvažnije sjeverno zviježdje za jadransku pomorsku orientaciju i zato je u njemu čakavski imenovano 7 glavnih zvijezda: Sionãv (alfa), Švêra (beta), Mićanãv (gama), Marjãn (delta), Navÿna (epsilon), Dragãr (eta) i Dvõjdi (zeta): Ovo su po srednjovjekoj predaji iz "Vejskih legenda" bila imena ranohrvatskih brodova pod vodstvom našega prvog admirala Harvâtje Marjakÿr, koji su s istoka od Azova doplovili na gornji Jadran i tu naselili 7 naših najvećih otoka.

Glavne zviezde

Niže se poredbeno pobliže navode medjunarodna (izvorno arabska) i naša čakavska imena za 7 glavnih zvijezda V. Medvjeda (za koje štokavci većinom nemaju posebnih naziva):

Dubhe (Sionãv)

Dubhe (alfa Vel. Medvjeda): Sionãv je staročakavski naziv u značenju admiralski ili glavni brod. To je mitski brod iz Vejskih legenda kojim je naš pradavni admiral Hrvoje (Harvâtje Marjakÿr) preplovio od Azova do Kvarnera.

Merak (Švêra)

Merak (beta Velikog Medvjeda): čakav. Švêra, taj romanski naziv znači "kazaljka", jer crta od te zvijezde do Sjevernjače noću stoljećima pokazuje jadranskim pomorcima koliko je sati.

Phekda (Mićanãv)

Phekda (gama V. Medvjeda): Mićanãv je staročakavski naziv u značenju brodica ili brodić, a možda je podrijetlom od antičkih Liburna.

Megrez (Marjãn)

Megrez (delta V. Medvjeda): čakav. Marjãn je arhajski naziv ranoarijskog iskona iz vedskoga: marjah = junak, "morski vuk".

Alkaid (Dragãr)

Alkaid (eta Vel. Medvjeda): čakav. Dragãr, taj naš staročakavski naziv znači drakkar ili bojni brod i vjerojatno potječe od antičkih Liburna: bojni brodovi sa zmajskom glavom = drakkophoroi. Poznat je dosad i iz starinskih pučkih pjesama na Krku.

Alioth (Navÿna)

Alioth (epsilon V. Medvjeda): čakav. Navÿna je arhaični jadranski pejorativ u značenju stari brod ili olupina.

Mizar-Alkor (Dvojček)

Mizar + Alkor (dvojna zvijezda zeta V. Medvjeda): kajkav. Dvojček i čakav. Dvõjdi (= Poluši), oba naziva znače "blizanci", stariji čakavski je ranoarijskog podrijetla iz Aveste (dvaidi) i Veda (dvaidhi).

Maglica-M97 (Pirga)

Planetna maglica M97 (Owl Nebula): kajkavski = Pirga u značenju "svijetla pjega".

Planetna maglica M97

Messier 97 (M97 ili NGC 3587) je planetna maglica (kajk. Pirga) u zviježđu Veliki Medvjed. Poznata je i pod zapadnim nadimkom 'Maglica Sova' (Owl Nebula) zbog dvije šupljine koje podsjećaju na oči sove. Maglicu je odkrio Pierre Méchain 16. veljače 1781. M97 je uz pomoć posebnih filtera lako vidjeti u teleskopu 200 mm. Bez filtera vidljiva je tek kao okrugla maglica bez ikakvih detalja, a filteri npr. UHC-filter pokazat će naznake šupljina u maglici, tj. "oči sove". Za jasnije prepoznavanje detalja potrebno je tamno nebo i teleskop od 250 mm.

M97 se nalazi na udaljenosti od 2.600 svjetlosnih god. Prividni promjer maglice je 3,3' što odgovara stvarnom promjeru od 2,5 svj.god. Strukturom maglica pripada među najsloženije planetne maglice. Maglicu vjerojatno vidimo kao prsten tvari gledan s boka. Izdanci materijala na kraju prstena skoro se dotiču i tako stvaraju efekt očiju. Masa maglice je oko 0,15 Sunčeve mase. Središnja zvijezda ima prividni sjaj od + 16 magnitude i masu od 0,70 Sunca. Starost maglice je oko 6.000 godina. Kao većina planetnih maglica i M97 sjaji većinu svjetla samo u jednoj spektralnoj liniji od 500,7 nm. Posljedica toga je da je njena prividna vizualna magnituda + 9.7, a fotografska (u plavom svijetlu) + 12.

Vanjske sveze

• Photographic Guide to the Constellations: Ursa Major
• The Origin of the Greek Constellations
• Star Tales – Ursa Major

Poveznice

• Mali Medvjed (Mala Kola)
• Sjeverna polarna zviežđa
• Kajkavska kozmogonia
• Čakavsko zvizdoslovje
• Maglice (pirge, matje)
• Vejske legende

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license almost from Croatian Wikinfo and Chakavian WikiSlavia.

---