Hrvatska stranka prava

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Hrvatska stranka prava
Hrvatska stranka prava.png
"Bog i Hrvati!"
Vodstvo
Predsjednik Daniel Srb
Osnivač(i) Ante Paradžik
Dobroslav Paraga
Opći podatci
Osnutak 25. veljače 1990.
Sestrinska stranka Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine (HSP BiH)
Sjedište Zagreb, Primorska 5
Država Republika Hrvatska
Glasilo Hrvatsko pravo
Himna „Himna HSP-a”
Pomladak Hrvatska pravaška mladež
Vojno krilo Hrvatske obrambene snage
(1991. - 1993.)
Broj članova (2011.) 41400
Službene boje crna
Državna skupina Savez za Hrvatsku
Skupina u EU saboru Euronat
Svjetonazor
Politički položaj desnica

Hrvatska stranka prava (kratica: HSP) je hrvatska izvansaborska pravaška politička stranka osnovana 25. veljače 1990. godine. Stranka se poziva na načela izvorne Stranke prava (osnovane 1861.) i nauk njenog osnivača Ante Starčevića. Ta Stranka prava se od 1903. do 1918. godine takodjer naziva Hrvatska stranka prava, ali suvriemeni HSP je sljednik Hrvatske stranke prava djelatne od 1919. do 1929. godine.

Poviest stranke

Osnutak

U studenom 1989. godine, iz HDS-a izstupaju neki članovi središtnjeg odbora stranke, ter na čelu sa Krešimirom Pavelićem osnivaju Poticajni odbor za obnavljanje Hrvatske stranke prava. Dana 25. veljače 1990. godine, Poticajni odbor je održao svoju treću sjednicu kao Obnoviteljski sabor Hrvatske stranke prava, u stanu Gorana Ante Blažekovića, člana odbora, u Zagrebu. Tom prilikom, za dopredsjednika stranke je izabran Ante Paradžik, za političkog tajnika Krešimir Pavelić i za predsjednika Središtnjeg odbora Goran Ante Blažeković. Ujedno je donesena odluka kako će predsjednik stranke biti izabran na prvom obćem saboru stranke koji se trebao održati do 25. veljače 1991. godine. Dana 27. veljače 1990. godine, stranka je registrirana kao 18. politička stranka u Republiki Hrvatskoj. Mjesto vršitelja dužnosti predsjednika stranke je ponudjeno Dobroslavu Paragi, koji je na Zapadu bio poznat kao borac za ljudska prava, što je on prihvatio. Na prvom Obćem Saboru HSP-a, 25. veljače 1991. godine, Paraga je i službeno izabran za predsjednika stranke. Ubrzo je osnovan i bosansko-hercegovački ogranak stranke.

Paraga je imenovan predsjednikom stranke, iako se još nalazio u Sjedinjenim Američkim Državama. U Hrvatsku se vratio tek u kolovozu 1990. godine. Uzkoro je pravaški tisak počeo tjedno objavljivati viesti o vršitbi atentata na Dobroslava Paragu iz kojih se on čudom izvlači, a iztovriemeno su se gomilale obtužbe na račun predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana.[1] U listopadu 1990. godine, dolazi do unutarstranačkog sukoba. HSP-ovo vodstvo se podielilo u dvie frakcie, na jednoj strani je bio triumvirat Paraga-Paradžik-Pavelić, a na drugoj strani su bili ostali članovi Predsjedničtva stranke, ujedno i njeni osnivači. Prva žrtva sukoba je bio književnik Zlatko Tomičić, izbačen iz HSP-a. Paraga je izdao Priopćenje za javnost u kojemu je naveo kako je u HSP-u postojala "neformalna grupa koja je po režiji izvana imala zadatak da iznutra razbije HSP...". Dio skupine je prama obtužbi bio produljena ruka HDZ-a i HDS-a, a drugi dio je bio "destruktivna antidemokratska politička organizacia djelatna iz inozemstva", s namjerom osnutka Hrvatske čiste stranke prava. Ta politička organizacia je zapravo bio Hrvatski oslobodilački pokret. Medjutim, Paragine obtužbe nisu shvaćene ozbiljno, jerbo je imao dobre odnose s HDS-om, ali i s HOP-om, s čijim se predsjednikom Srećkom Pšeničnikom susreo u Bleiburgu.[2]

Triumvirat Paraga-Paradžik-Pavelić se počeo obračunavati s neiztomišljenicima u stranki. Počinju kršiti stranačke zakonike i zakonske propise u svrhu podvrgavanja stranke njihovom vodstvu. Podpredsjednik HSP-a Ante Paradžik je na jednom sastanku čak izjavio: "Ono što nas desetak napravi, pisat će se, a što god napravi vas sedamdeset, ne će se kontati...".[3]

Razdoblje Domovinskog rata

Pri izbijanju Domovinskog rata, HSP je uzpio organizirati paravojne jedinice, Hrvatske obrambene snage (HOS), koje su brzo počele djelovati i uključivati se u obranu Hrvatske ter Bosne i Hercegovine. Tiekom 1991. godine, Krešimir Pavelić, koji se nije slagao s osnivanjem HOS-a, napušta stranku. Ante Paradžik, načelnik Ratnog stožera HOS-a, je umoren 21. rujna 1991. prilikom povratka s političkog skupa u Križevcima, pod navodno "još nerazjašnjenim okolnostima". Nakon preuredbe Hrvatske vojske početkom 1992. godine, hrvatski (matični) ogranak HOS-a se uključuje u Hrvatsku vojsku (HV), dok se bosansko-hercegovački ogranak HOS-a osipa nakon što je krajem izte godine umoren krilnik bojnik Blaž Kraljević, zapovjednik HOS-a Hercegovine.

1993. godine, u HSP-u dolazi do razkola. Tiekom Paraginog odsustva, održava se čuveni Izvanredni sabor HSP-a u Kutini na kojemu je za predsjednika izabran Anto Đapić, bivši dopredsjednik stranke. Ustavni sud Republike Hrvatske tad presudjuje kako Đapićeva frakcia ima pravo na uporabu imena HSP-a. Paraga 1995. godine osniva HSP 1861. Izte godine na izborima, HSP pod Đapićevim vodstvom osvaja 5.1% glasova, točno koliko je potrebno za ulazak u Sabor.

Poslieratno razdoblje

Hrvatska stranka prava polako gubi popularnost u Republiki Hrvatskoj, a najveći krah u poviesti stranke doživljava na parlamentarnim izborima 2008. godine, kad je samo jedan zastupnik HSP-a ušao u Sabor. Sudeći po brojnima, bivši predsjednik stranke Anto Đapić je najzaslužniji za pad popularnosti HSP-a. 2009. godine, Đapić daje ostavku na mjesto predsjednika HSP-a, a zamjenjuje ga Daniel Srb, čiji je glavni zadatak bio vraćanje ugleda i popularnosti stranke. HSP je bio jedina stranka u 6. sazivu Sabora, koja se protivila članstvu u Europskoj Zajednici. Takodjer, stranka se zalaže i za državotvornu zaštitu Domovinskog rata i za jedinstvenu narodnu politiku Hrvata u Republiki Hrvatskoj, Republiki Bosni i Hercegovini ter u izseljeničtvu.

Daniel Srb je 13. listopada 2011. godine pozvao sve hrvatske pravaške stranke na ujedinitbu i zajednički nastup na parlamentarnim izborima 2011. godine.[4]

HSP po prvi puta u poviesti, nakon loših izhoda na prlamentarnim izborima 2011. godine, nije dobio zastupnika u Saboru. Ovakav izhod je doveo stranku u krizu koja je potakla vodje dalmatinskog ogranka HSP-a na traženje ostavke počasnog predsjednika stranke Ante Đapića.[5] Predsjednik splitskog HSP-a Hrvoje Tomašević je tražio Đapićevu ostavku i nove stranačke izbore.[5] Podržao ga je vodja dubrovačkog HSP-a Denis Šešelj.[5] Taj apel je izhodio Đapićevom ostavkom.[6]

Ustroj stranke

Članstvo

Hrvatska stranka prava ima oko 11600 djelatnih i 29800 podupirućih članova. Najviše članova HSP-a je iz Slavonie (40%), južne Hrvatske (35%) ter iz središnje Hrvatske (25%). Jedna trećina članova HSP-a su žene, dok je prosječna starost u stranki 35 godina.

Vodstvo

Poveznice

Vanjske sveze

Izvori

  1. Jonjić, 2013., str. 550.
  2. Jonjić, 2013., str. 553. - 554.
  3. Jonjić, 2013., str. 559. - 560.
  4. Hoće li se ujediniti desnica?. Hrvatska radiotelevizija. 13. listopada 2011.
  5. 5,0 5,1 5,2 Jurković, Edi. I Šešelj protiv Srba na čelu HSP-a. Večernji list. 10. prosinca 2011.
  6. Anto Đapić povlači se iz političkog života svoje stranke. Večernji list. 12. prosinca 2011.