Hrvatska korugva (barjak)

Izvor: Metapedia
(Preusmjereno s Hrvatski barjak)
Skoči na: orijentacija, traži
HrvatGrb.png
Hrvatski barjak (s grbom s prvim crvenim poljem)

Hrvatska korugva (čakav. korùgva harvâška, kajkav. horvátska horûgva, u Bosni: `rvacki barjak, jugo-srb. "zastava Hrvatske") jedan je od državnih simbola Hrvatske. Sadanji 'službeni' srboidni naziv tzv. zastava Republike Hrvatske je tek formalno-zakonski legalan, ali je ustvari poviestno i jezično nelegitiman zato, jer je "zastava" noviji jugoslavenski srbizam Hrvatima nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća. Ranije je na sadanjem ozemlju Hrvatske tzv. 'zastava' bila uglavnom nepoznata (izim kod jekavskih pravoslavaca), usp. 'Crvena Zastava' Niš.

Hrvatski i ini nazivi

Prije Jugoslavie su u Hrvatskoj do 19. stoljeća za taj pojam bili poznati samo stari štokavski iranizam barjak (perz. bayrak) i odprije još izvorna srednjovjeka korugva očuvana od Omiša pa do Medjimurja na kajkavici (horúgva) i čakavici (korùgva) koja je osobita za Hrvate. Uz kajkavsku horugvu je još poznat i deminutiv horugvica (štok. barjačić - srb. zastavica). Hrvatsko-štokavski barjak je ranohrvatski arhaizam iz perzijskoga bayrak, a nije turcizam (što tvrde jugoslavisti) jer odavna postoje slični toponimi usred Jadrana gdje kopneni Turci nikad nisu vladali: npr. rt Barjak na sjeverozapadu Visa i 2 otočića Barjaci (Veli i Mali) sjeverno od Biševa. Povrh toga su i novovjeki Turci sličan naziv uzeli od kulturnijih Perzianaca tek nakon Hrvata (jer prije kao srednjoazijski nomadi nisu niti imali barjake).

Stijeg (starije: stieg, čakav. štandarac, latin. vexillum) je sličan i povezan, ali puno širji vojno-pomorski pojam, koji znači istaknuti stup ili štap (motku) na vrhu brda, morskom rtu ili izdvojenom otočiću, na čijem je kraju uzdignut bilo kakav javni znak ili smjerokaz, npr. barjak, grb, plovni smjer brodova, upozorba opasnosti ili vlasništva, pa je tek manjim dielom istovjetan s barjakom. Ranije do 18. stoljeća, dok većinom još nije bilo pravih službenih barjaka, stariji izvorni stieg je više bio istaknuti smjerokaz gibanja, vlasništva i sličnog. Od toga je nastalo i stjegonoša = barjaktar (jugo-srb. zastavnik, lat. vexillarius). Inače je približno sadanji izgled javnoga hrvatskog barjaka službeno poznat tek od godine 1848. kada je proglašen u Hrvatskom saboru, pa je zato taj naš barjak podrietlom mnogostruko mladji negoli prastari hrvatski grb kao crveno-bielo kockovlje (= ranohrvatski: Zârje Hartye), usp. Hrvatsko kockovlje.

Izgled državnog barjaka

Barjak Republike Hrvatske

Barjak Republike Hrvatske je (uz grb i himnu) jedan od glavnih državnih simbola Republike Hrvatske, službeno je usvojen 21. prosinca 1990. godine. Sastoji se od 3 jednako širokih vodoravnih pruga crvene, biele i plave boje s grbom Republike Hrvatske u sredini. Temeljna odredba o izgledu hrvatskog barjaka se nalazi u članku 11./stavku 2. Ustava Republike Hrvatske: "Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini." U Ustavu nadalje stoji kako se opis poviestnog hrvatskog grba i korugve i tekst himne te uporaba i zaštita tih i drugih državnih znamenja uredjuje zakonom.

Zakonom o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske prihvaćena je zastava Republike Hrvatske. Zakon je donio Sabor Republike Hrvatske na zajedničkoj sjednici Vijeća udruženog rada, Vijeća općina i Društveno-političkog vijeća 21. prosinca 1990. godine, a istog je dana proglašen ukazom predsjednika Republike i objavljen u Narodnim novinama, čime je odmah stupio na snagu. Zakon u članku 10. propisuje izgled državnog barjaka:

"Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave s grbom Republike Hrvatske u sredini. Omjer širine i dužine zastave je 1 : 2. Boje zastave su položene vodoravno i to ovim redom s gornje strane: crvena, bijela i plava. Svaka boja čini jednu trećinu širine zastave. Grb Republike Hrvstske je smješten u sredini zastave tako da gornji dio grba (kruna) zalazi u crveno polje zastave, a donji dio grba zalazi u plavo polje zastave. Središnja točka grba poklapa se s točkom u kojoj se sijeku dijagonale zastave."

Sastavni dio Zakona je i likovni prikaz grba i zastave Republike Hrvatske ter zastave i lente predsjednika Republike Hrvatske. Likovni prikaz grba i korugve izradio je akademik Miroslav Šutej, a isti su pohranjeni u Hrvatskom saboru. U Saboru se temeljem Zakona čuva samo izvornik grba Republike Hrvatske. Predsjedništvo Hrvatskog sabora je u rujnu 2011. godine doneslo odluku neka se izrade i objave grafički standardi za grb i korugvu RH ter korugvu Predsjednika RH. Takva odluka je donesena radi potrebe da se objavi jedinstveni model za svako od ovih državnih obilježja kako bi se izbjeglo ranije stanje gdje su u javnoj uporabi njihove brojne inačice napravljene raznim tehnikama. Auktor svih državnih obilježja je akademik Miroslav Šutej, a digitalno ih je oblikovao dizajner Božo Kokan.

Oblik i boje barjaka

Omjer širine i dužine barjaka je 1 : 2. Grb se nalazi u sredini, pa se gornji rub glavnog štita poklapa s rubom izmedju crvene i bijele pruge, a rub izmedju četvrtog i petog reda polja u glavnomu šahiranom grbu se poklapa s rubom izmedju bijele i plave pruge. Za razliku od grba Republike Hrvatske, grb na korugvi nema bijelo polje izmedju glavnog štita i crvenoga obruba. Kruna grba je u crvenomu polju, konstrukcijom odgovara glavnom štitu grba, gdje se crveni obrub krune sjedinjuje s crvenom podlogom pruge, pa je kruna obrubljena samo bijelim obrubom. Prikaz niansi boja na barjaku nije pobliže odredjen u zakonskomu tekstu. Na temelju zaključaka Predsjedništva Sabora, objavljen je tek digitalni mrežni zapis grba i barjaka RH ter korugve Predsjednika RH, u kojem se spominju i boje koje bi trebalo rabiti.

Uporabe hrvatskog barjaka

Korugva Republike Hrvatske ističe se: stalno na zgradama svih državnih tijela, u dane praznika Republike Hrvatske, u dane žalosti u Republici Hrvatskoj i vije se za trajanja žalosti na pola stijega, u drugim prigodama. KorugvuRepublike Hrvatske viju brodovi i druga plovila pomorske i unutarnje plovidbe. Korugva Republike Hrvatske može se isticati i pri javnim skupovima (političkim, znanstvenim, kulturno-umjetničkim, športskim i drugim) koji se održavaju u Republici Hrvatskoj, u skladu s pravilima i običajima održavanja takvih skupova te u drugim prilikama, ako njezina uporaba nije u suprotnosti s odredbama zakona. Ako se korugva Republike Hrvatske ističe preko ulice ili trga u okomitom položaju, tada se crvena boja nalazi na:

  • sjevernoj strani - ako je smjer ulice istok - zapad, odnosno zapad - istok
  • istočnoj strani - ako je smjer ulice sjever - jug, odnosno jug - sjever;
  • na istočnoj strani kružnog trga. Ako se korugva Republike Hrvatske ističe okomito na stolu, tribini ili kakvom drugom počasnom mjestu, crvena boja je prva s lijeve strane, gledano s prednje strane. Ako se korugva Republike Hrvatske polaže na odar, postolje ili koji drugi predmet ili se nosi u vodoravnom položaju, crvena boja se nalazi s lijeve strane gledano s prednje strane. U svečanim prilikama korugva Republike Hrvatske podiže se i spušta, ističe i skida odnosno prenosi uz uobičajene počasti (ustajanje, pozdravljanje i drugo).

Ako se korugva jedinice lokalne samouprave ističe uz korugvu Republike Hrvatske, tada se korugva jedinice lokalne samouprave nalazi s desne strane gledano od ulice prema korugvama. Ako se korugva obćine ili grada ističe uz korugvu Republike Hrvatske i korugvužupanije, tada se korugva županije nalazi s lijeve strane, a korugva grada ili općine s desne strane od korugve Republike Hrvatske gledano s ulice prema korugvama.

Raniji hrvatski barjaci

Datoteka:Kraljevina Hrvatska, Slavonia i Dalmacia (barjak, 1868.).png
Barjak Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonie i Dalmacie

U Habsburškoj Monarhiji su pojedine krunske zemlje imale svoje grbove, ali ne i barjake. Po bojama iz zajedničkog grba hrvatske Trojednice je nastala 1848. nacionalna trobojnica crven-bieli-plavi, koja je u gibanjima te godine postala nerazdvojni dio hrvatskog nacionalnog identiteta. Instalacijski barjak bana Jelačića je prva službeno uporabljena hrvatska trobojnica. Na svečanoj inauguracijskoj odori bana Josipa Jelačića iz 1848. godine crvena, biela i modra su bile sastavni dio. Nakon uvodjenja Bachovog apsolutizma se zabranjuju nacionalni barjaci u cieloj Monarhiji, pa su tako 10. rujna 1852. zabranjene hrvatske trobojnice u bilo kojem obliku, a rabiti su se mogle samo po 2 zemaljske boje pojedinih krunskih zemalja (dvobojnice). Trobojnica je ponovno vraćena u uporabu od 1860. godine.

Uspostavom ratne Države SHS do 1918., hrvatska trobojnica postaje kratkotrajno državni barjak. Iako se s osnivanjem Kraljevine SHS taj barjak i dalje rabi, zbog sve većeg pritiska režima i uvodjenjem diktature biva zabranjen. Osnutkom Banovine Hrvatske 1939. hrvatska trobojnica se ponovno i službeno koristi kao autonomni barjak ove teritorialne jedinice unutar Kraljevine Jugoslavije. S osnivanjem NDH, državni barjak dobiva poviesni grb u sredini i viticu s tamno modrim slovom U u gornjemu kutu uz koplje. U drugoj komunističkoj Jugoslaviji korugva hrvatske federalne jedinice bila je do god. 1989. trobojnica sa crvenom petokrakom zvijezdom u sredini.

Summary

Croatia's flag (in Croat. korugva or barjak, Yugoslav-Serbian: zastava): The flag of recent Croatia is one of the state symbols of Croatia. It consists of three equal sized horizontal stripes in colours red, white and blue. This flag combines the colours of the flags of the Kingdom of Croatia (red and white), the Kingdom of Slavonia (white and blue) and the Kingdom of Dalmatia (red and blue). Those three kingdoms are the historic constituent states of the Croatian Kingdom. In the middle is the coat of arms of Croatia.

The red-white-blue tricolour has been used as the Croatian flag since 1848. While the Banovina of Croatia existed within the Kingdom of Yugoslavia, it had a similar flag without the modern crown above the chequy. During the Independent State of Croatia, flag was like the modern, but without crown and there was letter "U" at the top left of the flag. Also, first field of Croatian chequy was white. While Croatia was part of communist Yugoslavia, its tricolour was similar but in place of the coat of arms it had a five-pointed red star with a yellow border. The star was again replaced by the coat from May 1990, shortly after the first multiparty elections. The current flag and the coat of arms were officially adopted on 21 December 1990, about ten months before the proclamation of independence from Yugoslavia and a day before the Constitution of Croatia on 22 December 1990. The shield is in the red and white checks of Croatia. Above is a crown made of minor shields of its various regions. From left to right they are the ancient arms of middle Croatia, Dubrovnik, Dalmatia, Istria, and Slavonia.

Literatura

  • Željko Heimer: Grb i zastava Republike Hrvatske, Leykam international, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-7534-12-7
  • Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske, Narodne novine, br. 55/90.,

Vanjske sveze

Poveznice

Hrvatska (barjak, prvo bijelo polje grba).png Ovaj članak je dio portala
Hrvatski nacionalizam


Reference

Adapted and elaborated by GNU license mostly from WikiSlavia and Wikinfo.