Hrvatski barjak

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži
Svečanost podizanja barjaka Republike Hrvatske na zagrebačkom Trgu svetog Marka 20. lipnja 1990. godine

Hrvatski barjak (službeno (sh./srb.): hrvatska zastava ili zastava Hrvatske, kolokvijalno: „Trobojnica”, „Crven-bijeli-plavi”) je trobojni crveno-bijelo-plavi barjak s pripadajućim grbom u sredini, glavni reprezentativni simbol hrvatske države, hrvatskog naroda i hrvatstva, te jedan od službenih hrvatskih državnih i narodnih simbola.

Pregled

Hrvatski barjak se načelno sastoji od tri jednako širokih vodoravnih pruga crvene, bijele i plave boje, te hrvatskog grba, a temelji se na kombinaciji dvobojnih barjaka Kraljevine Hrvatske (Kraljevina Hrvatska (barjak, 1527.).png crveno-bijela), Kraljevine Slavonije (Kraljevina Slavonija (barjak).png modro-bijela) i Kraljevine Dalmacije (Kraljevina Dalmacija (barjak).png modro-žuta). Dimenzije barjaka, nijanse boja pruga i izgled grba se razlikuju ovisno o inačicama i njihovoj uporabi.

Njegova prva službena uporaba je započeta 5. lipnja 1848. godine, s danom svečane prisege Josipa Jelačića za hrvatskog bana.

Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Do 19. stoljeća, banski barjaci su bili rabljeni kao reprezentativni hrvatski simboli, bez njihove šire uporabe.

Prvi trobojni barjak, temeljen na banskom barjaku Josipa Jelačića i s različito umjetnički izvedenim grbom ili bez grba, je prvi put rabljen 1848. godine, od kad je počela i njegova masovna uporaba kao općeprihvaćenog državnog i narodnog simbola. Njegova uporaba je bila zabranjena tijekom Bachovog apsolutizma (1852. - 1860.) i bio je nadomješten dvojbojnim barjacima kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Od 1868. godine, trobojni barjak je ponovno u uporabi, s time kako je, po čl. 63 Hrvatsko-ugarske nagodbe, grb nadsvođen krunom sv. Stjepana. Izgled barjaka je prva regulirala Naredba kraljevske zemaljske vlade Odjela za unutarnje poslove, od 16. studenoga 1876., broj 18.307. Naredba od 20. prosinca 1899. utvrđuje obrnuti redoslijed hrvatskog i dalmatinskog grba u odnosu na odredbu iz 1876. godine. Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema od 21. studenog 1914. godine potvrđuje prethodne naredbe i službeni uporabni status barjaka. Službena uporaba barjaka je napuštena s uspostavom Države Slovenaca, Hrvata i Srba 1918. godine.

Barjak je danas rabljen kao jedan od simbola hrvatskog monarhizma.

Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija (barjak, 1868.).png

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca, Hrvata i Srba nije imala zakonski određen službeni barjak, no civilni barjak Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (bez grba) je bio u široj uporabi. Međutim, u stvarnoj uporabi su bili rabljeni hrvatski i srpski narodni barjaci, čija prednost je na nekim mjestima često izazivala napetosti i često su bili skidani i ponovno postavljeni. Na državnim zgradama u Dalmaciji su bila postavljena oba narodna barjaka, premda je i u tom slučaju bilo napetosti i sporova oko pitanja prednosti barjaka.

Ovaj barjak je bio temeljni predložak za stvaranje barjaka Kraljevine SHS/Jugoslavije s obrnutim redoslijedom pruga (plavo-bijelo-crveni).

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (barjak).png

Banovina Hrvatska

U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, hrvatski barjak bez grba je i dalje bio u uporabi, ali isključivo kao narodni barjak i u omjeru 2:3.

Tijekom Šestosiječanjske diktature su sva narodna obilježja, uključujući i hrvatski narodni barjak, bila zabranjena. S uspostavom Banovine Hrvatske, u uporabu su vraćena hrvatska narodna obilježja, te je u skladu s time u ponovnu službenu uporabu uveden hrvatski barjak u omjeru 2:3.

Međutim, u suvremenim povijesnim krugovima postoje prijepori oko toga je li u Banovini Hrvatskoj u službenoj uporabi, u smislu isticanja barjaka na javnim zgradama, bila inačica barjaka s grbom s prvim crvenim poljem ili inačica barjaka bez grba.

Banovina Hrvatska (barjak).png

Nezavisna Država Hrvatska

U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, u službenoj uporabi je bio hrvatski barjak s grbom s prvim bijelim poljem, na čijem crvenom polju kraj koplja se nalazi crvena tropleta vitica s bijelom površinom i tamnoplavo slovo „U” u njenoj sredini, u omjerima 2:3 i 2:5.

Kao narodni barjak je i dalje bio rabljen hrvatski barjak bez grba u omjeru 2:3.

Hrvatski barjak i njegova uporaba su bili propisani Zakonskom odredbom o državnom grbu, državnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, državnom pečatu, pečatima državnih i samoupravnih ureda od 28. travnja 1941. godine.

Barjak je danas rabljen od dijela hrvatskih nacionalista, hrvatskih državotvornih organizacija i hrvatskih iseljenika vjernih idealima Nezavisne Države Hrvatske.

Nezavisna Država Hrvatska (barjak).png

FD/NR/SR Hrvatska

Tijekom Drugog svjetskog rata, jugoslavenske partizanske postrojbe, uključujući i hrvatske partizanske jedinice, su rabile jugoslavenski i pripadne narodne barjake s debljom crvenom petokrakom zvijezdom u sredini srednje pruge, u omjeru 1:2, regulirane II. odlomkom naredbe Vrhovnog štaba Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije od 1. listopada 1941. godine.

Naredba o vješanju zastava od 26. svibnja 1945. godine je odredila izgled barjaka s izmijenjenim oblikom crvene petokrake zvijezde, čije polovice gornjeg i dva donjeg kraka su obuhvaćale ostala polja, s kasnije dodanim žutim obrubom. Primjena propisanog izgleda barjaka je de facto započeta 1947. godine i potvrđena kasnijim Ustavom Socijalističke Republike Hrvatske u članku 7. S izmjenama Ustava Socijalističke Republike Hrvatske od 25. srpnja 1990. godine, dokinuta je uporaba barjaka s crvenom petokrakom zvijezdom.

Barjak je danas rabljen od hrvatskih jugonostalgičara i ljevičarskih organizacija u Republici Hrvatskoj, ali u manjoj mjeri od barjaka SFR Jugoslavije.

Socijalistička Republika Hrvatska (barjak).png

Hrvatska Republika Herceg-Bosna

Hrvatska Republika Herceg-Bosna, kao poseban hrvatski entitet Republike Bosne i Hercegovine, je službeno rabila hrvatski barjak s grbom s prvim crvenim poljem u obliku stiliziranog poljskog heraldičkog štita, u omjeru 1:2.

Ovaj barjak je, uz određenu uporabu ostalih inačica hrvatskog barjaka, do danas rabljen kao općeprihvaćeni hrvatski narodni barjak u Bosni i Hercegovini, i kao reprezentativni barjak bosanskih i hercegovačkih Hrvata u domovini i iseljeništvu.

Službeno je rabljen kao županijski barjak Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije, unatoč statusu neustavnosti dodijeljenog od Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, dok je ranije bio rabljen kao županijski barjak Posavske županije.

Hrvatska Republika Herceg-Bosna (barjak).png

Republika Hrvatska

Tijekom demokratskih promjena i prije uspostave suverene Republike Hrvatske, u uporabu je vraćen hrvatski grb na barjaku.

Prvi službeni barjak Republike Hrvatske s hrvatskim grbom s prvim bijelim poljem je prvi put istaknut 30. svibnja 1990. na zagrebačkom Trgu bana Jelačića i, s usvajanjem novih službenih obilježja, od 25. srpnja 1990. na Trgu svetog Marka u Zagrebu. Međutim, kako ustavni amandmani nisu imali jasno određen oblik štita i početno polje grba, u uporabi su također bile i inačice barjaka s grbom s prvim crvenim poljem s vitičastim i s oblim dnom.

S usvajanjem Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske od 21. prosinca 1990. godine, na temelju likovnih prikaza izrađenih od Miroslava Šuteja, u uporabu je uveden novi i današnji službeni barjak Republike Hrvatske s grbom s prvim crvenim poljem i krunom s pet manjih štitova na crvenom polju, u omjeru 1:2. Barjak i grb su doživjeli minimalne preinake s objavom odluke Predsjedništva Hrvatskog sabora o izradbi i objavi grafičkih standarda za grb i barjak Republike Hrvatske, te barjak Predsjednika Republike Hrvatske, s ishodom objave jedinstvenog modela za svako državno obilježje radi izbjegavanja javne uporabe njihovih različito izvedenih inačica.

Sadašnja (druga) inačica barjaka je uporabno svenazočna u skoro svim službenim i civilnim prigodama. Prva inačica barjaka s grbom s početnim bijelim poljem, u omjerima 1:2 i 2:3, je danas najviše rabljena od hrvatskih nacionalista, hrvatskih državotvornih organizacija i hrvatskih iseljenika.

Republika Hrvatska (1990.).png

Republika Hrvatska (barjak).png

Ostala uporaba

Svečanost podizanja barjaka Republike Hrvatske na kninskoj utvrdi tijekom obilježavanja 16. obljetnice pothvata „Oluja” i oslobađanja grada Knina

Osim u službenim, državničkim i komemorativnim prigodama, hrvatski barjak je rabljen na brojnim pučkim i vjerskim smotrama, svadbama, športskim natjecanjima, glazbenim nastupima i brojnim ostalim vrstama društvenih okupljanja, a od inačica barjaka su najviše rabljene obje inačice barjaka Republike Hrvatske i barjak Herceg-Bosne.

Dio državnih službi i organizacija također rabi hrvatsku trobojnicu kao službeni barjak ili kao jedan od motiva - stiliziran, s grbom ili bez grba. Slično je i s raznim društvenim organizacijama i političkim strankama.

Zloporabe i obeščašćenja barjaka

Kazneni zakon Republike Hrvatske regulira kazneno djelo zloporabe službenih državnih simbola (grba, barjaka i himne) u članku 349. (Glava trideset druga (XXXII.), Povreda ugleda Republike Hrvatske). Premda se zloporaba propisanih državnih simbola Republike Hrvatske zakonski kažnjava zatvorskom kaznom do jedne godine, u stvarnosti je taj zakon uglavnom neprovodiv (u određenim okolnostima provodiv u slučaju barjaka), s obzirom kako je do sad većina javno poznatih slučaja zloporabe i izrugivanja državnih simbola prošla nekažnjeno. Takve zloporabe i izrugivanja se obično zbivaju zbog zakonske „rupe” u članku 6. (Glava prva (I.), Opće odredbe) Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske i lenti Predsjednika Republike Hrvatske, u kojemu se dopušta slobodna uporaba grba, barjaka i himne Republike Hrvatske u umjetničkom i glazbenom stvaralaštvu i u odgojno-nastavne svrhe, bez obzira što se u istom zakonu nalazi zadani uvjet po kojemu se zapravo ne bi smjelo vrijeđati ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske, ali kojega umjetnici često zaobilaze radi iskazivanja provokacije kao „uobičajenog oblika umjetničkog izražavanja”, odnosno, radi snažnog odjeka provokacije.

Međutim, zbog težnji protuhrvatski raspoloženih organizacija i pojedinaca za pravnom kriminalizacijom hrvatskog barjaka s grbom s prvim bijelim poljem zbog sličnosti s barjakom Nezavisne Države Hrvatske, ponekad se na dojave nezadovoljnika zbivaju redarstvene legitimacije i ispitivanja rabitelja barjaka, s ishodom njegove pljenidbe, prisilnog skidanja ili oslobađanja krivnje rabitelja za njegovu uporabu.

Zloporabe i obečašćenja hrvatskog barjaka su skoro isključivo protuhrvatske naravi, a česti oblici toga su fizičko oštećivanje (palež, skidanje sa stijega, trganje, škrabanje, gaženje) i zlonamjerno isticanje u djelima umjetničkog stvaralaštva.

Poveznice

Hrvatska (barjak, prvo bijelo polje grba).png Ovaj članak je dio portala
Hrvatski nacionalizam

Literatura

  • Josip Horvat: Pučka monografija hrvatskih povijesnih grbova i zastava, Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva, Zagreb 2011., ISBN 978-953-97963-8-7
  • Mario Jareb: Hrvatski nacionalni simboli, Alfa, Hrvatski institut za povijest, 1. izdanje, Zagreb 2010., ISBN 978-953-297-230-6
  • Željko Heimer: Grb i zastava Republike Hrvatske, Leykam international, Zagreb 2008., ISBN 978-953-7534-12-7

Vanjske sveze