Hod za život
Hod za život (puni naziv: Hod za život, obitelj i Hrvatsku) godišnji je skup hrvatskoga protupobačajnog gibanja što se redovno održava svakoga svibnja i lipnja u većim gradovima Republike Hrvatske. Skup se održava u znak potpore rođenoj i nerođenoj djeci, majkama, očevima i jezgrovnoj obitelji općenito, s ciljem skretanja pozornosti na poštivanje cjelokupnoga ljudskog života u svakom smislu.
U Republici Hrvatskoj započet je po uzoru na ostale istoimene skupove održavane u nekoliko država diljem svijeta, s glavnim izvorištem u washingtonskom Hodu za život (March for life) godišnje održavanoga od 1974. godine. Prvi skup bio je održan 21. svibnja 2016. godine u Zagrebu, a kasniji skupovi počeli su biti organizirani i u ostalim gradovima Republike Hrvatske (po godini prvoga održavanja):
- 2017. - Split
- 2018. - Rijeka
- 2019. - Osijek, Zadar
- 2020. - Sisak
- 2021. - Imotski, Slavonski Brod
- 2022. - Ploče, Varaždin, Vinkovci
- 2023. - Knin, Metković
- 2024. - Opuzen, Sinj
Zbog izvanrednoga stanja zbog epidemije bolesti COVID-19 tijekom 2020. godine, skupovi su bili održani jedino u Sisku i Rijeci u drugoj polovici lipnja, dok su skupovi u ostalim gradovima odgođeni, premda su ranije bili predviđeni za održavanje u rujnu.
Hod za život podupiru političari, politički aktivisti, športaši i osobe iz javnoga života konzervativnoga i državotvornoga usmjerenja, te Katolička Crkva u Hrvatskoj.
Ljevičarska kampanja protiv skupa
Od samih početaka Hoda za život u Republici Hrvatskoj, ljevičarske organizacije i političke stranke uključene su u organizaciju agresivnih medijskih kampanja i prosvjeda protiv održavanja skupa, s ciljem njegove sabotaže i ostvarenja njegove zabrane.
Tijekom prethodno održanih skupova, dogodili su se manji incidenti u kojima su ljevičarski aktivisti zaustavljali sudionike Hoda za život sjedenjem na tlo na dionici hoda, a neki od njih pokušavali su napasti sudionike Hoda za život, što je u oba slučaja ishodilo njihovim redarstvenim privođenjem.
Motivi kampanja i protuprosvjeda politički podobne su naravi, od pobornika navedenih kao „obrana ljudskih prava i sloboda” i „borba protiv ograničavanja prava na slobodni izbor” (→ viktimizam). Također se u protuprosvjedima ističu transparenti s raznim provokativnim krajnje ljevičarskim, feminističkim, prohomoseksualnim i kulturno-marksističkim, te protuhrvatskim, protuobiteljskim i protukršćanskim parolama, uključujući i parole s citatima preuzetih iz određenih popularnih izvora i zlorabljenih u navedene svrhe.
U svim mjestima održavanja Hoda za život održavaju se protuprosvjedi, od kojih se veći održavaju u Zagrebu, te u Rijeci i Sisku kao „Hod za slobodu”, uz potporu ljevičarskih političara i osoba iz javnoga života.