Međuhrvatska nesloga
Međuhrvatska nesloga, hrvatska nesloga ili nesloga među Hrvatima označuje međusobnu neslogu ili neprijateljstvo pripadnika hrvatskog naroda izraženu kroz ideološko-političku ili kulturno-društvenu nesnošljivost, obično na osnovi pokrajinske pripadnosti ili podrijetla (tzv. „regionalni šovinizam”). Suprotno tomu je hrvatska sloga.
Pregled
Međuhrvatska nesloga se donekle može ponekad uočiti iz ranijih zapisa tek od početka novog vijeka, uglavnom nakon otomanskih provala u hrvatsko ozemlje i velikih preseljenja hrvatskih izbjeglica u ostale dijelove Hrvatske, približno nakon 17. stoljeća, ali su to bili tek blaži i rijetki slučajevi. Međutim, međuhrvatska nesloga se pojačava nakon Drugog svjetskog rata u SFR Jugoslaviji, kad su ju svijesno i namjerno podjarivale jugoslavenske komunističke vlasti, te u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, gdje se ona izrazito manifestira u hrvatskom društvu i javnosti.
Osobine
U suvremenom hrvatskom društvu, međuhrvatska nesloga se posredno očituje kao posljedica utjecaja ideološki i svjetonazorski raznolikog i podijeljenog suvremenog hrvatskog političkog sustava kao značajnog čimbenika oblikovanja javnog mnijenja hrvatskog društva.
U sociološkom smislu, međuhrvatska nesloga je iskazivana kao međusobna nesnošljivost domaćih domorodaca i sunarodnjaka doseljenih iz inih hrvatskih krajeva, uvjetovanu kulturnim i društvenim razlikama (mentalitet, običaji, narječje, način života) te lokalpatriotskim osjećajima, ali nerijetko prouzročenu isticanjem suparništva ili nepoštovanja kroz negativne predrasude i stereotipe.
- Ante Starčević: „Nesloga deržavljana, za neprijatelja je dobitje.”
- Antun Gustav Matoš: „Dva Hrvata, tri stranke.”
Poveznice
Vanjske sveze
- Hrvatski fokus: Nevenka Vučemilović: „Bilo kuda - nesloga svuda!” (pohranjeni prikaz)
- Hrvatski Glas Berlin: Ivek Milčec: „Hrvatska sloga”
