Regionalizam

Izvor: Metapedia
Skoči na: orijentacija, traži

Regionalizam (hrv. i slov. pokrajinstvo) je vrsta političke ideologije usredotočena na interese neke pokrajine ili skupina pokrajina, koje mogu biti tradicionalne ili formalne, koje su dio nekakve administrativne podjele neke države ili ine upravne vlasti.

Ideja i ciljevi

Cilj regionalista je jačanje političke moći pokrajine unutar države, bilo kroz dobivanja nekakve vrste ograničene političke samostalnosti (decentralizacija, devolucija) ili kroz jače mjere (autonomija, separatizam, neovisnost). Regionalisti se obično zalagaju za labave federacije ili konfederacije na štetu unitarne države sa snažnom središnjom vladom. Zagovornici regionalizma opravdavaju svoje stavove o regionalizmu kao čimbeniku koji zapravo jača demokratsku vlast kroz bolju uporabu tvariva i kapitala, te kako pospješuje učinkovitost i boljtak pokrajine, i sukladno s tim i boljtak cijele države, dok protivnici u regionalizmu vide sitne interese što prevladaju nad interesima cijele države, udvostručivanje administracije, i odvajanje tvariva i ljudstva u projekte i programe s ograničenom koristi. Regionalizam se također vidi kao način zatiranja univerzalizma untar neke države, i podvlađivanjem sitnih interesa bučnim manjinama. Regionalizam također stvara brojne razdvojbe, tako kako se više vremena provede na manjim poteškoćama pokrajina nego na uporabu tvariva i vremena na uklanjanju poteškoća na makro razini. Kao politički trend, regionalizam je u porastu od 1990-tih u Europskoj zajednici.[1] Regionalizam kroz razdvojbe i odvajanje resursa može prerasti u političku, gospodarsku i na kraju društvenu diskriminaciju.

Gospodarski regionalizam

Brojni proizvođači, osobito proizvođači medijskih proizvoda rabe regionalizam kako bi poboljšali svoj profit kroz regionalnu podjelu što se provodi preko medija (primjerice, pokrajinska podjela DVD-a) i medijskih uređaja, gdje su potrošaći pojednih pokrajina ograničeni s izborom i gdje su prisiljeni platiti određenu cijenu, obično veću.

Regionalističke i regionalne stranke

Regionalističke stranke su one političke stranke što zagovaraju autonomiju pokrajine iz koje oni proizlaze, dok su regionalne stranke političke stranke čije je članstvo, politički program te politička moć usredotočena na jednu manju zemljopisnu pokrajinu neke države. Sve regionalističke stranke su i regionalne stranke, dok je samo dio regionalnih stranki regionalistički usmjerena. Brojne regionalne stranke i regionalističke stranke zbog svog uskog opsega nemaju dovoljno političke snage niti glasova, a kako bi mogle imati utjecaja unutar sabora neke države, obično stvaraju koalicije s manjninskim strankama, ili traže koalicijskog partnera kako bi došle do izražaja.

Regionalizam u Hrvatskoj

Regionalizam se u Hrvatskoj pojavljuje u 19. stoljeću u Dalmaciji kroz Autonomašku stranku, uglavnom sastavljenu od dalmatinskih Talijana, koji su se zalagali za veću autonomiju Kraljevine Dalmacije unutar Austro-Ugarske i protiv njenog priključivanja Trojednoj Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji, kao i za integralističku ideju stvaranja tzv. „dalmatinstva” i dalmatinskog naroda kao posebne etničke zajednice Talijana, Hrvata i Srba.

Nakon Drugog svjetskog rata, jugoslavenske komunističke vlasti su provodile program sustavne odnarodbe hrvatskog pučanstva tako što su svijesno i namjerno podjarivali i pojačali do tad rijetke međupokrajinske nesloge među Hrvatima. Premda je postojao ranije i u Istri, gdje su pristaše uglavnom bili istarski Talijani, regionalizam je za vrijeme SFRJ dobio na snazi i kad su se tim krugovima pridružili doseljeni Srbi pridošli nakon Drugog svjetskog rata. O problemu provedbe istarskog regionalizma (tzv. „istrijanstva”) svjedoči primjer iz 1971. godine, kad je upravni odbor Čakavskog sabora uoči popisa pučanstva upozorio na opasnosti regionalnog izjašnjavanja u svojoj Izjavi Čakavskog sabora protiv regionalnog izjašnjavanja od 30. siječnja 1971. godine, naglasivši kako regionalno izjašnjavanje dopušta mogućnost krive interpretacije etnogenetičke sinteze hrvatskog naroda u brojidbi i kako ona stimulira pojavu zastarjelih autonomaško-separatističkih ideja protivne naprednim integracijskim tijekovima života. Regionalistička ideja „istrijanstva” postaje snažnija početkom 1990-ih, kad se istarski regionalisti, većinom okupljeni unutar Istarskog demokratskog sabora, zalažu za jaču odnarodbu istarskih Hrvata, jačanje talijanskih utjecaja prema Istri, te u krajnjem slučaju i za neovisnost Istre kao samostalne države, dok se većina Talijana zalaže za ponovnu uspostavu talijanske vlasti, kao u doba Kraljevine Italije u međuratnom dobu.

Isto tako, početkom 1990-ih su se u Dalmaciji pojavile neke regionalističke i autonomaške političke stranke lijevog usmjerenja, poput Dalmatinske akcije ii Masline - Dalmatinske autonomaške stranke, koje su zahtijevale autonomiju Dalmacije unutar Republike Hrvatske.

Poveznice

Mislilac (crtež).png Ovaj članak je dio portala
Politički pojmovi

Izvori

Wikipedia logo.png
Dio članka se sastoji od izmjenjenog proslova iz Wikipedije i zato se ovaj članak nalazi pod GFDL dopuštenjem.