Morlački dialekt

Morlački dialekt ili Murlâška besyda je predslavensko-poluromanski govor jugozapadne Bosne, najviše oko Livna gdje je postojao do 19. st., a zadnji poznavaoci koji su još pamtili i razumjeli neke pripadne riječi, stradali su u nedavnom ratu u Bosni. Ovaj je srednjovjeki pradialekt slabo poznat s jedva 273 očuvanih riječi, uglavnom iz nadpisa grobnih stećaka i arhaičnih neslavenskih toponima oko Livna: npr. potoci Ayvatat, Čamašir, Suturba i brda Bleynatorna, Sevendut, Brona, Zugva, Drul, Yunč, Yenit itd. Uz najviše romanskih i slavenskih riječi, sadržavao je još dosta indoiranskih podrijetlom iz Starog istoka. Taj pradialekt je ovdje sažeto prikazan iz dostupnih podataka, s manjim priručnim rječnikom (murlaški-štokavski-engleski).

ABSTRACT

Morlash dialect (Murlaška besyda) was a Pre-Slavic semi-Romance tongue in medieval backlands of southwestern Bosnia, that around Livno valley persisted up to 19th century, and its last passive users disappeared during the recent war in Bosnia. It is hardly known with 273 registered words only, chiefly toponyms and tombstone inscriptions. Among its predominating Romance and Slavonic vocabulary, it included also some Old-German archaisms from Goths. At the end, its short glossary Morlash - Croatian - English herewith is enclosed.

Proslovne napomene

Murlaški govor je dosad najmanje poznati pradialekt u okviru starodalmatskog jezika, pa je i samo njegovo postojanje donedavna bilo neizvjesno. On se tek usput spominje u zadnjih desetak godina uz druge takve pradialekte, uglavnom kao najsličniji uz prastari kvarnerski govor Gan-Veyãn, pa je ovo prvi suvisli prikaz murlaškog pradialekta, gdje su prikupljeni svi dosad dostupni podatci o njemu. U krugu starodalmatskih pradialekata, murlaški ima posebnu važnost ne samo po svom jezičnom arhaizmu, nego je podjednako bitan i po svojemu prostornom položaju. Dok su ostali starodalmatski govori uglavnom smješteni na obali i otocima, murlaški je uvučen dublje u kopneno zaledje i slikovito upućuje da romanizirani predslavenski Iranohrvati, iako su ovamo prvotno stigli s mediteranske strane, na našem ozemlju nisu ostali ograničeni samo na primorje nego se već rano šire i sjevernije kroz zaledje, gdje se prije Slavena ili bar istobno s njima već govorio neslavenski starodalmatski. Zato podjednako kao i arhajski veyski govor na Jadranu, murlaški u Bosni ima ključnu jezičnu važnost za etnogenezu ranih Hrvata na našem etnoprostoru. Murlâška besîda je prva praikavica jugozapadne Bosne, koja se je tu oblikovala barem od početka srednjega vijeka i vjerojatno je bila jasno profilirana već u rano doba Kraljevine Hrvatske za vrijeme Trpimirovića.

Njegovi govornici zovu se Murlâk - Murlàki, odnosno kasnije štokavizirano kao Morlaci, tj. talijanski Morlacchi. U današnjim čakavskim govorima na Jadranu, naziv "Murlak" sada uglavnom označuje današnje ikavske šćakavce tj. zapadne ikavske Hercegovce i njihove slične sugovornike iz dalmatinske Zagore, dok se na Jadranu opći naziv "Vlah" odnosi prvenstveno na jekavske i poluikavske štakavce (a u najširem i pogrdnom smislu to označuje sve kontinentalno-balkanske stočare, bez obzira na jezik ili vjeru). Pravi, danas štokavski Vlasi uglavnom imaju autohtono biogenetsko podrijetlo od istočnobalkanskih Tračana pomiješanih s kasnije doseljenim Slavenima, a njihov prvotni srednjovjeki jezik bio je iz vlaško-rumunjske skupine ali su kasnije uglavnom slavizirani kao štokavski jekavci ili barem mješoviti poluikavci-štakavci. Naprotiv se Murlaci od autohtonih balkanskih Vlaha (u užem smislu), razlikuju ne samo jezično posebnim govorom, nego i etnogenetski, jer su to antropološki tipični dinarski Prahrvati biogenetskog tipa Eu7, pa zato i njihov prvotni srednjovjeki govor ne pripada rumunjskom, nego starodalmatskom jezičnom krugu romaniziranih Iranohrvata. Medjutim, naši dogmatski jugoslavisti su donedavno na hrvatskom etnoprostoru ideološki razlikovali jedino Slavene i Romane, pa su sve domaće neslavene bez znanstvenog razlučivanja, paušalno trpali u isti koš kao tzv. "balkanske Vlahe" što je ustvari heterogeni vukovski konglomerat potomaka pravih Romana, Ilira, Tračana, Iranohrvata i raznih inih neslavena koji nisu slavenski "Srbohrvati".

Murlaški je vrlo arhaičan poluslavenski pradialekt ranohrvatskog podrijetla, kojim su još do 19. st. govorili malobrojni katolici i možda dio muslimana u nekim zabačenim selima južnije od Glamoča i oko Livna. Prije I. svj. rata, u doba Austrougarske je ovdje bilo do 1.800 govornika tog pradialekta. U novije doba tu više nema stalnih govornika, jer već u prvoj Jugoslaviji taj govor brzo nestaje iz zajedničke seoske uporabe i u osiromašenom štokaviziranom obliku govori se tek povremeno u obitelji. Nakon stradanja u 2. svj. ratu, postojali su još samo malobrojni pojedinci koji ga pasivno donekle razumiju i povremeno rabe poneke riječi. Zadnja su pripadna sela u BiH uništena nedavnim ratom, a kao nepodoban predslavenski govor je u vukovskoj Jugoslaviji ostao posve zanemaren i neproučen. Zato je danas slabo poznata Murlaška besyda već nepovratno izumrla, pa su od nje preostali samo još malobrojni zapisi na stećkima i čudnovat arhaični mjestopis (toponimi), koji je dosad najbolje očuvan oko gorja Staretina izmedju Livna i Glamoča: npr. imena potoka Ayvàtat, Čamàšir, Sutùrba, pa vrhovi Bleynatòrna, Sevèndut, Brôna, Zùgva, Mìtra, Gareta i gorska sedla Ozÿrna, Drûl, Yûnč, Yènit itd. Znakovito je da ovima slični predslavenski arhaizmi postoje i u prastarom veyskom nazivlju na Krku, kao zùgva (vrba), sûrba (žalfija), sÿrbe (klanac), mitràt (okruniti) i slični. Ovi i ini slični nazivi su očito neslavenski tj. praindoeuropskog iskona i možda pripadaju predslavenskom nazivlju Ilira ili doseljenih Iranohrvata. Daljom slavizacijom se je potom u srednjem vijeku od njega bar dijelom razvila stara ikavska šćakavica u tekstovima na bosančici i konačno nakon Turaka, miješanjem s doseljenim jekavskim novoštokavcima, tu nastaje mladja mješovita poluikavska štakavica u Bosni do dalmatinske Zagore.

Jezične značajke

Koliko se dosad može razabrati iz malobrojnih ranijih zapisa, pa još očuvanih toponima i provizornih uvida prije nedavnog rata u BiH, glavne bi osobitosti toga pradialekta bile slijedeće. Murlâška besyda je po jezičnim značajkama bila približno na prijelazu izmedju današnje ikavske šćakavice u BiH i našega najstarijeg pradialekta Gan-Veyãn na otoku Krku. Slično veyskom pradialektu na Krku, i murlaški je pred imenicama većinom imao gramatički član. Sadržavao je stare predslavenske glasove w, y i više dvoglasa i poluglasa, a južnoslavenske asimilacije, sibilarizacija i jotiranje u tom pradialektu izgleda nisu još postojali pa je on bio izrazito korijenski, kao uostalom i svi drugi starodalmatski pradialekti nasuprot asimilacija srbohrvatskog vukopisa. Po svom rječniku je to bio poluslavenski govor na prijelazu slavenskih i romanskih jezika, s mnoštvom ranohrvatskih arhaizama i obiljem romanizama. Ostale potankosti njegova rječnika, gramatike, sklonidbe i sintakse su većinom ostale neistražene i nedostupne, pa su možda zauvijek izgubljene.

Iz niže nabrojenih, samo 273 dosad još dostupnih murlaških riječi preostalih iz završne faze njegova izumiranja u 20 st., vidi se da je taj pradialekt bio leksički dosta osobit. Iako je na premalom uzorku njegova oskudnog rječnika to teže vidljivo, ipak su tu očiti visoki udjeli predslavensko-neromanskih arhaizama staroistočnog podrijetla oko 1/4 leksika i najobilnijih romanizama blizu 2/5 leksika, dok je je slavenski udjel tu bio sličan kao u ćiribirskom govoru oko 1/3 leksika. Od prostorno susjedne, današnje šćakavske ikavice raširene oko Livna, murlaški leksik se napose razlikovao puno većim udjelom romanizama i neznatnim brojem turcizama, dok im je dio leksika bio zajednički sa sličnim ili podjednakim natuknicama zbog uzajamnih susjednih utjecaja i ranijeg bilingvizma murlaških govornika koji su dobro razumjeli susjednu mladju šćakavsku ikavicu.

Naprotiv se o murlaškoj gramatici iz preostalih podataka može malo toga zaključiti, jer nema dostupnh većih tekstova. Murlaški je glasovni sustav, izgleda bio najsličniji kao u veyskomu, s nazočnim starim fonemina w, y. Po obliku "jat" je bio ikavski, ali se dijelom izgovarao kao muklo-preglašeno y bliže njemačkom ü. Za većinu očuvanih riječi naglasak je uglavnom nepoznat pa bez živih govornika ovdje nije označen, a iz oskudnih naznaka izleda da je uglavnom bio na predzadnjem ili zadnjem slogu (kao danas čakavci i dijelom staroštokavci), a ne naprijed na proklitici kao u novoštokavskom. Postojao je odredjeni gramatički član ispred imenica kao čestica saj, sija, sije (= the, der, le) koji najbolje odgovara starogotskomu sai, sija i hetitskomu siya. Naprotiv, uloga neodredjenog imenskog člana u murlaškom zasad još nije sigurna. Upitno - odnosna zamjenica većinom je glasla "šća" (upitno: šća ?), kojom se razlikovao od svih sličnih govora. Murlaški pomoćni glagol je bio "esti" (biti), koji je imao sličnu ulogu i zajedničko podrijetlo kao i pomoćni glagol "èšt" u veyskomu na Krku .

Murlaški govor je po podrijetlu najvjerojatnije bio dijelom štokavizirani starodalmatski kojim su u srednjem vijeku govorili romanizirani i dijelom slavizirani potomci antičkih Delmata. Na to upućuje i nova biogenetika ovih prostora, jer danas u Dalmaciji izrazito dominira stari neslavenski genom Eu7. Iz dostupnog leksika nazire se prvotna indoiranska praosnova murlaškog govora i njegovo predromansko antičko podrijetlo. Murlaški je vjerojatno tek naknadno bio romaniziran krajem antike i početkom srednjega vijeka, a potom je njegova djelomična slavizacija, zbog medjuplaninske izolacije nastupila razmjerno kasnije, uglavnom miješanjem nakon prodora Turaka i osobito uoči njegova izumiranja u 19 / 20. st., a u toj završnoj fazi je slavizacija bila jača u murlaškoj gramatici negoli u leksiku. Zato je murlaški prvotno mogao biti najbliži ćiribirskomu u Istri i preko njega djelimice rumunjskom. Tako dosad dostupni murlaški leksik nedvojbeno tvori prijelaz izmedju starodalmatskoga i ćiribirskog govora. U ranijim desetljećima dok se još nešto od murlaškoga moglo prikupiti i popisati, on uglavnom nije bio proučavan najviše zbog otpora jugoslavističkih dogmata. Nažalost je danas već prekasno za dalje proučavanje toga čudnovatog prastarog govora koji je jamačno već nepovratno izumro, jer su posljednji preostali starci koji bi ga bar dijelom poznavali ili rabili tek povremeno unutar obitelji, dosad u BiH protjerani i uništeni pri sukobima u nedavnom ratu. Tako je dosad taj osobiti i zanimljiv govor izumro neistražen, pa je tim zanemarivanjem i ideološkom obstrukcijom napravljena nepovratna i nenadoknadiva šteta za ukupnu znanost, napose romanistiku i hrvatsku etnokulturu.

Murlaški brojevni sustav

Dosad poznati, malobrojni murlaški tekstovi i kraći zapisi iz nekih nadgrobnih stećaka od 13.- 17. st., uglavnom su pisani starim domaćim pismom - bosančicom, dio na murlaškom pradialektu ili ostali noviji na ikavskoj šćakavici. U većini su jezika brojevi najstarije i najstabilnije riječi pa su zato važni za etnokulturno podrijetlo. Stari su Slaveni imali skromno računanje (odatle naš strah od matematike) i tek jednostavne znakove za osnovno brojenje tj. prekrižene "črte" ili rovaše iz petornog sustava po prstima ruke, kakve i danas rabe polupismeni seljaci, pastiri i drvosječe diljem Balkana. Naprotiv su starodalmatski govornici bili puno bolji matematičari, što potvrdjuju baštinjeni brojevni sustavi i matematički znakovi u glagoljici i bosančici, pa ini pokazatelji iz ranohrvatskih pradialekata i modela gradnje starohrvatskih crkvica itd. U murlaškoj bosančici je bio prasredozemni sustav brojeva, koje su razvili klasični Grci i dosad je još očuvan u grčkom, armenskom, gruzijskom i dijelom kod Francuza (redni brojevi). Tu se brojevi označuju redoslijedom grčkog alfabeta, uz dodatak gornje točke iza slova (˙) kojom se razlikuju brojevi od slova. Murlaški brojevni sustav iz tekstova na bosančici je u latinskom prijepisu: a˙ = 1, v˙ = 2, g˙ = 3, d˙ = 4, e˙ = 5, dz˙ = 6, z˙ = 7, i˙ = 8, th˙ = 9, |˙ = 10, k˙ = 20, l˙ = 30, m˙ = 40, n˙ = 50, x˙ = 60, o˙ = 70, p˙ = 80, č˙ = 90, r˙ = 100, s˙ = 200, t˙ = 300, u˙ = 400, f˙ = 500, h˙ = 600, ps˙ = 700, w˙ = 800, c˙ = 900 (dalje je nepoznato).

Murlaški rječnik oko Livna

Popis i prijevod poznatih riječi murlaškog pradialekta iz jugozapadne Bosne: 273 natuknice murlaški – štokavski – engleski Leksik: 42% romanizmi, 31% slavizmi, 24% indoiranski arhaizmi, 3% ostalo. Oznake: kurzivom predslavenski arhaizmi, ● indoiranske izoglose, ◘ romanizmi

• A

akord, m. ◘ = nagodba /  contract
● arija, f. = zrak: ved. harya  /  air
● arta, f.= vrh, šiljak: mitan.+ perz. arta / point
atresa, f. ◘ = adresa, naslov  /  title, address
aviza, f. ◘  =  obavijest  /  information

• B

● baladur m.= veranda: perz. balater / veranda
balta, f. = bara, močvara  /  swamp, marsh
bambur, m. ◘ = bumbar, hrušt /  an insect
● ban, m. = knez: akad.+ perz. bani  /  prince
● barba, m. = gazda: mitan. barba  /  master
● barhan, m. = haljina: ved. barha  /  dress
● bata, f. = bućkalica za sirenje / tool for cheese
berekin, m. ◘ = mangup  /  hooligan
● besida, f. = riječ: per.besas, ved.bheša / word
beštimat ◘ = psovati, huliti  /  to blaspheme
bičva, f. = čarapa  /  sock
● bikar, m. = mesar: aram. bekkari /  butcher
bog, m.  = Bog: perz. Baga, ved. bagha / God
borša, f. ◘= torba  /  bag
branoš, m. = čuvar, stražar /  guardian
breša, f. ◘ = proboj, prodor  /  breach
brokva, f. = klin, čavao  /  nail
brondza, f. ◘ = zvono  /  bell
brondzir, m. ◘ = kotlić  /  kettle
buletin, m. ◘ = listić, ljetopis  /  annuary
butiga, f. ◘ = dućan, prodavaona  /  shop
bukara, f. ◘ = vrč, pehar  /  pitcher

• C - Č

cikara, f. ◘ = šalica  /  cup
● čeran, m. = tavan: perz. čagar  /  loft
● čuma, f. = hrpa, gomila: perz. čumač /  bulk
ćusega, f. ◘ = žarač za vatru / poker, fire-iron

• D

● dažd, m. = kiša:  perz. duzd  /  rain
dešpet, m. ◘ = inat, prkos  /  obstinacy
dijak, m. ◘ = pisar, činovnik  /  writer
div, m. = gorostas: perz. div  /  a giant
dižva, f. = muzlica  /  milking tub
djava, m. = vrag, djavao: perz. dava / diable
dni = dan  /  day
dolina, f. = dolina: perz. dolena  / valley
drakul, m. ◘= vukodlak: lat. draco / vampire
drina, f. = rijeka, vodotok  /  river
● drito = ravno: avest. drita  /  right
durati ◘= trajati, izdržati  /  endure
● dvi = dva, 2: ved.+ perz. dvi  /  two

• E

esti ◘ = biti  /  to be

• F

filanc, m. ◘ = kontrolor, carinik  /  customer
frka, f. = strah  /  a fear

• G

gak, m. = gavran: perz. ghak  /  raven
gdi = ili, bilo  /  or
glandura, f. ◘ = žlijezda, oteklina  /  gland
glazura, f. ◘ = caklina, email  /  glazing
gnjila, f. = glina, ilovača: perz. gila / clay
● gobin, m. = zelenilo, zeleni ures  /  greenery
goska, f. = guska, Anser  /  goose
● gredet = ići: ved. hreshati  /  to go
grema, f. = bijeda, sirotinja  /  poverty
gronut = ostarjeti, posijediti  /  become grey
guća, f. ◘ = maja, podkošulja  /  vest
● guda, f. = prasica, krmača: akad. gida / pig
● gudin, m. = vepar, krmak: akad. gud / boar
● guja, m.= snalažljivac: perz. guje / resourceful
● gusar, m. = razbojnik: perz. gusar / pirate
● gvozd, m.= prašuma: perz. ghozd  /  jungle

• H

habet, m. ◘ = habit, svećenički ogrtač / priest dress
hala, f. = zmaj, aždaja  /  dragon
● hator, f. = osveta  /  vengeance
● hlaća, f. = hlače: perz. halač / pants
hlap, m. = momak  /  boy

• I

inače = drukčije: perz. inač  /  otherwise
indikt, m. ◘= datum, nadnevak: lat.indictum / date
irudica, f. ◘ = vještica  /  sorveress
● išćetit = iščašiti: perz. isčat / sprain, dislocate

• J

japno, n. = vapno, kreč  /  lime
jara, f. = zima  /  winter
● jarka, f. = kruh: perz. khare  /  bread
jarni = zimski  /  of winter-
jidem = jedem: perz. edin  /  to eat
junč, m. ◘= šaš, ševar: lat. juncus / rush, reed

• K

kajba, f. = krletka: perz. gaibe  /  cage
● kalat = smanjiti, sniziti: ved. calata / diminish
kantat ◘ = pjevati: lat. cantare  /  to sing
kantrida, f. ◘= stolica: grč. kathedra / chair
kantun, m.= ugao, kut: ved.kent, gr.kanthos / corner
kapara, f. ◘ = predujam  /  credit
kapela, f. ◘ = crkvica  /  chapel
kapula, f. ◘ = crveni luk, Allium cepa / onion
karabinka, f. ◘ = puška  /  rifle
karfiol, m. ◘ = cvjetača  /  cauliflower
kariola, f. ◘= kolica, tačke: lat. carrus / car
karniša, f. ◘ = zastor, zavjesa  /  curtain
● katun, m.= pastirski stan: perz. katun / pen, fold
● katunar, m. = pastir: perz. katunar / shepherd
● kebar, m.= hrušt, kornjaš: per. kerbe / coleoptere
● keva, f.= batina, toljaga: perz. gevaze / a cludgel
kire = koji  /  who
kladit ◘ = staviti, metnuti  /  to put
klak, m. ◘ = vapno, kreč  /  lime
klašun, m. ◘ = sanduk  /  coffer
● kočak, m. = tor, obor: perz. ghušad / pen, fold
● kogula, f.= kamen, gromada: akad. kagalu / stone
koketa, f. ◘ = namiguša  /  coquette
koli = kada  /  when
komoštra, f. ◘= lanac, verige: gr.kremaston / chain
konoba, f. ◘ = podrum: lat. canaba  /  cellar
kontrola, f. ◘ = provjera  /  control
koperta, f. ◘ = omotnica, fascikl  /  fascicle
kopun, m. = drznik  /  an impudent
kotula, f. ◘ = suknja, haljetak  /  skirt
krbač, m. = kolač: perz. kurmik  /  cake
kredenac, m. $ = stakleni ormar  /  vitrine
krug = stijena  /  cliff
kumparan, m. ◘ = kaput, ogrtač  /  coat, mantle
kunjada, f. ◘= nevjesta: grč. kouniada / a bride
● kup, m. = hrpa, gomila: perz. kup  /  bulk
kurdela, f. ◘ = vrpca, traka  /  ribbon
kušin, m. ◘= jastuk  /  cushion
● kužina, f. = kuhinja: etrur. hvšina / kitchen

• L

labrcat ◘ = brbljati, blebetati / to chat, prattle
labrnja, f. = usnica: perz. leblap  /  a lip
lancun, m. ◘ = plahta  /  a sheet 
lara, f. ◘ = vuna  /  wool
laštrika, f. ◘ = gumica  /  elastic band
● lata, f. = kanta, posuda: indoved. lata / a can
● lib, m. = jasika: ved. leipa / Populus tremula
liga, f. = guska, Anser  /  goose
lisa, f. = grana  /  a branch
lumer, m. ◘ = broj: lat. numerus  /  number

• M

maca, f. = mačka  /  a cat
magare, n. = magarac, Asinus  /  donkey
maja, f. = mati, majka  /  mother
makinja, f. ◘ = stroj, naprava  /  machine
mal = perad, živad  /  poultry
manistra, f. ◘ = juha, varivo  /  soup
maštel, m. ◘ = košnica za pčele  /  beehive
● mešet, m. = grobni stećak: het. mašeba / tombstone
metar, m. $ = dužina 1m  /  a metre
milost, f. = milost  /  grace, indulgence
minuta, f. $ = minuta /  minute
mišina, f. = mješina: perz. mišin  /  goatskin
mitra, f. ◘= kruna: grč. mithra  /  a crown
● mjelić, m. = janje  /  lamb
● mrata, m. = zloduh: ved. marta / demon
● mratinja,f.= stanište zloduha: ved.mrita / demonic
● muja, f. = glava  /  head
● muka, f. = brašno: perz. luka  /  flour
● mukte = badava, besplatno: ved. mukti / gratis

• N

napast = napasti  /  to attack
● navidat = sanjati: perz. naviden / to dream
nego = nego  /  than
● niska, f. = ogrlica: rigved. niska / necklace
nume, n. ◘ = ime, naziv: lat. nomen  /  a name

• O

obraz, m. = lice  /  face
oćale, n.pl. ◘ = naočale  /  eyeglasses
oglav, m.= konjska orma: perz. aghlal / a harness
oran = spreman: perz. harik  /  ready
● ostan, m. = štap  /  stick
oštarija, f. ◘ = gostiona, krčma  /  a pub
ozirna, f. = pogled, vidik / panorama, vista

• P

● pajdaš, m.= drug, prijatelj: perz. padaš / partner
pekva, f. = peka, creplja za kruh  /  baking lid
perla, f. ◘= biser  /  pearl
petrada, f. ◘= kamenolom: grč. petra / quarry
● pića, f. = brašno: perz. pit  /  flour
pijat, m. ◘ = tanjur  /  plate
● pir, m. = svadba, vjenčanje: ved. pir / marriage
pištula, f.◘: poruka, poslanica: gr.epistole / message
piz ◘ = uteg  /  a weight
piza, f. = manji gumbić (na košulji) / minor button
pleska, f. = pljuska, šamar  /  a cuff, smack
plod, m. = plod  /  fruit
polpeta, f. ◘= odrezak, šnita mesa  /  a steak
prid = ispred, sprijeda: perz. piš  /  before
prijemet = dobiti  /  to obtain
pristav, m. = porez, doprinos  /  contribution
● priša, f. = žurba, hitnost: ved. presha / hurry
pluken = rodjen  /  born
pršut, m. ◘= šunka: lat. perexuctus / beacon
pržun, m. ◘ = zatvor, tamnica  /  prison
pomidora, f. ◘ = rajčica, paradajz  /  tomato
prasa, f. ◘= poriluk: grč. prason  /  leek
pula, f. = veći gumb (na kaputu) /  major button
● pule, n. = ždrijebe  /  foal
pundamenta, f. ◘ = temelj: lat. fundamentum

• R

raca, f. = patka, Anas  /  duck
ramandel, m. ◘= otvarač, otpirač, kalauz / master-key
ricast ◘ = kovrčast, loknast  /  curly, frizzy
rotnik, m. ◘ = sudac, tužitelj  /  a judge

• S

● saj, sija, sije = taj (član): gots. sai, siya / this
sak, m. ◘= vrećica, mrežica: lat. saccus  / sac
● senčen = pšenični: akad. šen  / wheaten
sić, m. ◘ = kablić, hamper: lat. situla / bucket
● sija, sije = ta, to: odredjeni član / this one
skale, f. ◘= stube, stepenice: lat. scalae  / stairs
skrinja, f.◘= sanduk, kištra: lat. scrinium / coffer
stranga, f. ◘ = karika lanca, veriga  /  anklet
● struga, f. = uvala, jaruga  /  gully, furrow
stubo, m. = vrelo, izvor  /  a spring, fountain
● stvara, f. = predmet, stvar: ved. satvara / item
sud, m. =  sudište, sudnica  /  tribunal
● suturba, f. = klanac, kanjon  /  canyon, ravine
svića, f. = svijeća: perz. siča  /  chandle
svit, m. = svijet: perz. guit  /  world

• Š

šća = što  /  what
● šijun, m.= oluja: het. šiun, av. siuni / storm
● šike, n. = prase, svinja: perz. šikaze / pig
škola, f. ◘ =  škola: grč. schole  /  school
škurja, f. ◘= bič, korbač  /  whip, lash
štrigun, m. ◘ = vještac, čarobnjak / sorcerer
šudar, m. ◘ = rupčić, maramica  /  kerchief
● šugat = sisati, dudlati  /  to suck
● šugar, m. = dojenče, sisanče / suckling, nursling
šuica, f.◘= ljevica, lijeva strana: gr.skaios / left arm
● šulica, f. = koplje: ved. sulika

• T

takujin, m. ◘ = novčarka, lisnica  /  purse
● taraza, f.= more: het. taratta, ved. taranta / sea
tat, m. = lopov, kradljivac: litv. tati / thief
tentat ◘ = zavesti, navoditi  /  mislead
terasa, f. ◘ = ravni krov  /  terrace
toć, m. ◘ = sos, umak, saft  /  juice, ketchup
● tovar, m. = magarac: perz. tavar / donkey
traversa, f. ◘ = pregača, kecelja  /  apron, pinny
tremat ◘= drhtati, tresti se: lat. tremor / tremble
tulo, n. = trup, tijelo  /  body

• U

● ugrk, m. = čir: perz. ughre / ulcer, furuncle
umkat = uzeti  /  to take
uzbuna, f.= uzbuna, alarm: per. usbuha / allarm
● urda, f. = sirutka, grušalina  /  a whey
● urdat = zgrušati, usiriti  /  to curdle, coagulate
urva, f. = odron, ruševina  /  a ruin, a wreck
urvat = srušiti, odroniti  /  to wreck, demolish

• V

● va = u, na: avest. ve, per. va  /  in, within
vagun, m. ◘ = kola, vagon  /  wagon
● varda, f.= kula, tvrdjava: per. varda / fortress
vas, vsa, vse = sav  / whole, total
venculet, m.◘ = rubac, marama  /  kerchief, scarf
● veral, m.= lampaš, fenjer: hebr. fera / a lamp
vira, f. = vjera: perz. vir  /  religion
volja, f. ◘ = volja  /  a will
vritula, f. ◘ = uštipak, fritula  /  dunky, doughnut
vsak = svaki  /  each

• Z

● zali = odnijeti: perz. izale  /  to bring
zapšit = reći, kazati  /  to say
zdipit = zgrabiti, oteti: per. ezdeb / seize, capture
● zugva, f. = vrba, Salix: mitan. gekva /  willow

• Ž

● žegaran = hitar, živahan: per. šeghak / swift
žliba, f. = žlijeb, oluk  /  a gutter

• Murlaška onomastika:

● Ayvatat = potok kod Livna
● Benčulik = muško ime
● Bleynatorna = vrhunac 1.894m
Branoš = muško ime
● Brona  = vrh, kota 1.449 m
● Čamašir = potok kod Livna
Čatorna = vrh, kota 1.675 m
Divoš  = muško ime
● Drul  = gorsko sedlo
Gareta = vrhunac 1.810 m
Junč ◘ =  gorsko sedlo
● Ozirna = gorsko sedlo
Mikul ◘ = muško ime Nikola
Mitra ◘ = vrh, kota 1.640 m
● Suturba = potok kod Livna
● Yenit =  gorsko sedlo
● Zugva  = vrh, kota 1.322 m

Poveznice

• Starohrvatski jezik
• Pračakavski Gan-Veyãn
• Ranohrvatski pradialekti
• Kajkavsko-čakavski iskon
• Bednjanska prakajkavica
• Ranoslavenski arhaizmi
• Starohrvatske legende
• Ranočakavski Kircý
• Čakavski arhaizmi

Reference

Adapted and elaborated by GNU-license from Adriatic-Chakavian WikiSlavia and Wikinfo.

Reference

Original compilation available by GNU-license, adapted from WikiSlavia and Wikinfo.