Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/P-Ž
|
Pomognite Metapediji i dopunite ga. |
Tudjice u hrvatskom jeziku (medjumrežni rječnik naših barbarizama, balkanizama i indoiranizama), drugi dijel P - Ž:
Upozorba! Ovaj popis tudjica u hrvatskom jeziku se sastoji od službenih prievoda, hrvatskih novotvorenica i starih* hrvatskih rieči (npr. ranohrvatska predaja i dialektna književnost od 11. stoljeća). Kao nehrvatske tudjice su načelno izostale zajedničke ranoslavenske rieči iz srednjeg vijeka koje su višeput zapisane u izvorno-hrvatskim tekstovima do 19. stoljeća. Uz Ž. Šikića 2010., ovo je drugi veći hrvatski popis na medjumrežju sa srbizmima jasno izkazanim kao tudjice i indo-iranizmima kao arhaizmi najviše po M. Krmpotiću 2001, ter M.H. Milekoviću i sur. 1999. Takodjer unatoč ranijih arheonalaza i inih pokazatelja, po dogmatskim jugoslavistima etnički Hrvati i njihov jezik nisu mogli (ni smjeli) postojati prije 9.stoljeća po Kr., pa su po njima sve starije* posudjenice nazočne u hrvatskom bar od srednjeg vieka, u dosadanjim popisima tudjica odbačene i idejno pripisane kasnijemu posrednom prienosu tek kroz turski, talianski i njemački. Zato je ovo na medjumrežju prvi i jedini popis hrvatskih tudjica gdje su izravno bez idejnog zamagljivanja nabrojeni ovi stariji* i nepodobni indo-iranski, mongolski, arabski, gotski, keltski i slični raniji unosi u starohrvatskom jeziku.
Duga karavana Vukovih jugoslavista nas dosad uporno uvjerava kako su u hrvatskom većina nesrbskih rieči tek "ustaške novokovanice", iako se iste ili vrlo slične nalaze u starijoj* kajkavici i čakavici, pa i ranije na glagoljici: sve to im je nebitno (važno je unitarno mozgopranje i zatorba posebnog hrvatskog jezika). Pogubnu djelatnost tih "hrvatskih" vukovaca jezgrovito navodi V.Novak 1967 (Vuk i Hrvati: p.561): Tvorci ovog hrvatskog novogovora nisu se vraćali izvornom hrvatskom jeziku koji je bio različit od srpskog, već su samo postojeći srpski koji su ilirci prihvatili, da bi se "približili braći Srbima" pretvarali u novogovor, a to znači davali mu neprimjerene pa i nakazne oblike. Već iz idućega nepodpunog popisa tudjica (i niže nabrojenih izvora) je očevidno, kako su rječničke razlike hrvatski/srbski po leksiku slične kao izmedju inih medjurazumljivih jezika u Europi npr. u Europi češki / slovački, ruski / bjeloruski, švedski / norveški, njemački / nizozemski, španjolski / katalonski i slični jezični parovi. Zato su srbo-hrvatske razlike rječnika već u štokavskom velike do 14.000 drukčijih riječi Ž. Šikić 2010., a čakavci/Srbi još duple do 27.000 tj. 90% inih riječi (vidi npr. Ekavski sjeverni čakavci#Nepalatalni ekavski Cres) - tj. kao njemački / islandski, portugalski / rumunjski, poljski / makedonski i sl.
Uporabne kratice češće u idućem popisu: * = prije Vuka Karadžića, VELIKO = ekstremni ultra-srbizmi ("četnikizmi"), srb.= srbski, hrv.= hrvatski (u Hrvatskoj), kaj.= većinom kajkavski, čak.= većinom čakavski, ča-kaj.= svi hrv. dialekti (osim Vukopisa), eng.= engleski, lat.= latinski, grč.= grčki, tur.= turski. Ovaj popis je zbog veličine podieljen u 2 diela: Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/A-O (početni dijel), ter Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/P-Ž (ovaj završni dijel).
Sadržaj
Abstract
An annotated List of the foreign loanwords appearing in Croatian language (including europeisms, Balkanic-serbisms, and indo-iranisms); this is Starting part including A - O, and for its Starting part see the first List A - O (Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/A-O).
Pozor za grčki !
U većini Wikipedia (izim pedantne Njemačke Wiki) zbog popularnog neznanja grčkog, površni wikipedisti krivo prepisuju sve grčke posudjenice iz drugačijega novogrčkog (Dhimotiki) umjesto antičkoga helenističkog (starogrčkog): To je dopustivo samo za pravoslavne narode gdje su grecizmi doista novogrčki, ali NE za hrvatski niti ine zapadne jezike čiji su medjunarodni helenizmi uglavnom starogrčki preko latinskoga. Zato: za grčke posudjenice NE prenositi ovamo te besmislene pogrješke iz nestručnih Wikipedia (izim samo njemačke Wiki).
Početak A-O
Ovaj popis je zbog tehnički ograničene veličine (preko 400 Kb se ruši i blokira), podieljen na 2 diela: Popis A - O i Popis P - Ž. Za početak ovog popisa vidjeti: Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/A-O.
P
| Podrietlo | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
.png){kind=small} Četničko |
pacov | štakor | Štetan kućni glodavac iz roda Rattus. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *pačiti (pashyati) |
smetati priečiti |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
|
padaline (-vine) padavinski |
oborine oborinski |
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća kroz jugo-meteorologiju, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
.png){kind=small} |
pajdaš (padaš) pajdašia (padašan) |
prijatelj, drugar, prijateljstvo |
Priateljski istomišljenici od povjerenja i njihov medjuodnos. Stari izrazi perzijskog izkona u Sloveniji, Zagorju, Kvarneru i dalmatinskoj Zagori. |
.png){kind=small} |
palača (palatos) |
dvorac, veća zgrada |
Velika gradjevina, većinom svečano uredjena. |
|
palamida (pelamys) |
polanda | Čakavski i ikavski naziv grčkog izkona za veliku plavu ribu Euthynnus pelamys (polanda je talianskog izkona). |
|
paleontologia (palaios-ontos-logos) | biologija fosila, priroda izumrlih |
Prijelazna prirodna znanost izmedju biologije, prapoviesti i geologije, koja proučava izumrlo bilje i životinje + fosilne ljude (prije pisane povijesti), pa obuhvaća: paleobotaniku, paleozoologiu, paleoantropologiu i paleoekologiu (medjuodnose raznih fosila i njih spram praljudi i predpovjesnog okoliša), a iz tog iskustva može prognozirati i budući redoslijed promjena (futuristika). |
|
palme (palámê) |
žumare srb. paome |
Tropska južna stabla iz skupine Arecaceae (Principes), na vrhu s velikim lišćem i većinom jestivih plodova, kod nas sadjene na Jadranu: Domaći čakavski naziv žumare obuhvaća poluotporne subtropske palme s okruglo-lepezastim lišćem (dok ine s dugim razperjanim listovima izvorno nemaju hrv. naziva). |
|
palmira (palmýra) |
zapadna žumara američka žum. |
Američke poluodporne palme u više vrsta iz subtropskog roda Sabal s okruglo-lepezastim listovima, kod nas sadjene uz Jadran. |
.png){kind=small} |
pamuk | mjehurac, bumbak |
Tropska biljka Gossypium, koja ima gusto-dlakavi plod s nitima za proizvodnju tkanina i vate. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj malo poznat, u slovenskom, kajk. i čakav. većinom bombaž ili bumbak. |
| pandur pandurski |
redarstvenik, policajac |
Suvišni hungarizmi u šatrovačkom slangu, za postojeći hrvatski naziv redarstvenik + medjunarodno: policajac (iz grčkog). | |
|
pantljika | vrpca, traka |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
para (pare) |
novac, sitniš |
Novčanice za plaćanje i sitnije kovanice. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca). |
|
paradajz (paradeisos) |
rajčica, pomidor |
Američko povrće crvenih plodova, Lycopersicum esculentum. |
|
paralaža | velelažac, bezgranični -lažljivac |
Srbo-balkanizam od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
paraliza (paralysis) |
ukočenost, oduzetost |
Bolest gibanja koja prisiljava na nepomičnost udova ili cielog tiela. |
|
paramparčad | krhotine komadički |
Rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
parazit,-tski (para-sitos) |
krvopija, nametnik,-ički |
Živa bića koja ne žive samostalno u prirodi nego u drugima (npr. bakterije, gliste) ili na njima kao gamad i sišu im krv. |
|
parče |
komadić, odrezak | Izmrvljena ili isjeckana cjelina na manje djeliće. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca). |
| parip (parip) |
pastuh, muški konj |
Panonski hungarizam većinom kod štokavaca proširen pod Jugoslavijom, izvorno hrv. je: pastuh. | |
|
partenogeneza (parthenogenesis) |
djevorodnost, bezočinstvo |
Izravno radjanje potomaka bez oca niti spolnih dodira: zbog ubrzanog množenja je to vrlo često kod nižih životinja osobito račića i kukaca koji time stvaraju masovne invazije, ali to normalno izostaje kod svih biljaka i viših životinja npr. sisavaca. |
|
pastrmka | pastrva | Jedna od najboljih i skupih sladkovodnih riba (Salmo trutta). U Hrvatskoj tzv. 'pastrmke' love uglavnom pravoslavni jekavci, a pastrve kajkavci, čakavci i ikavci. |
|
patriot(a) (patriotes) |
domoljub, rodoljub |
Osoba koja čuva, brani i radi za svoju domovinu i zavičaj (patriota = srbski oblik). |
| patrola (patrolle) |
izvidnica, obhodnja |
Manja sigurnosna četa izvidničke straže, koja obilazi tudji teren: vojni galicizam iz jugovojske od 20. stoljeća. | |
|
pavlaka | vrhnje | Srbo-balkanski naziv za izvorno hrvatsko vrhnje, rjedje nametnut u Hrvatskoj od 20. stoljeća (kod pravoslavaca). |
|
pazar (baza'ar) |
tržnica, sajmište |
Javni trgovački prostor za brojne prodavaone. |
.png){kind=small} |
pažnja, paziti (pazira,pazinat) |
pozornost paziti |
Izrazi baltopruskog izkona, izvorno povezani s ranoperzijskim: pazur. |
| pecaroš (pesk) pecanje |
ribič ribičija |
Starije nazivlje keltskog izkona u slatkovodnom ribarstvu na našim riekama i jezerima. | |
|
pećina peštera |
špilja, čak. *garma |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rjedji (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pedofil (paido-philos) |
"djecoljubac", napasnik djece |
Nastrani ljudi (većinom muški) koji napastuju, spolno muče i zlorabe maloljetnu djecu za zadovoljavanje svojih izkrivljenih nagona. |
|
pelcovati | ciepiti (se) | Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*peljar, pelati (peyar, pelate) |
vodič, voditi |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona u kajkavici i čakavici. |
|
pendžer (pencere) |
prozor, poneštra |
Ostakljeni otvori na kući za osvjetljenje i prozračivanje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
perivoj (peribollon) |
šetalište, veći vrt |
Veći javni park s posadjenim drvećem i uredjenim stazama. |
| peška (pesk) | ribolov, ribarenje | Lov na ribe, ribarski obrt; naziv keltskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica). | |
|
peškir | ručnik | Hrapava ili resasta tkanina za otiranje mokrih ruku i tiela nakon pranja. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
picigati (picidan) |
peckati, zadirkivati |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona. |
|
pidjama (pajama) |
spavaćnica | Medjunarodni naziv perzijskog izkona za spavaće rublje. |
.png){kind=small} |
"pijega" pijegav |
pjega, *pirga pjegast,*pirgav |
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. piga, čakav. maća, kajk. *pirga. |
|
"pijesma" pijevat |
pjesma pjevati |
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. pisma, čakav. *pysan, kajk. *pesen. |
| pimpek,*pimpač (pimpas) |
kita, muški ud |
Ranogermanski arhaizam gotskog izkona, kod nas najviše u kajkavici i čakavici (pimplîn). | |
|
pipničar pipničarka |
gostioničar,-rka, konobar, -rica |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*pir, pirnici (pir, pirusi) |
svadba svatovi |
Ranohrvatski predslavenski arhaizam perzijskog izkona. |
|
pirat, -ski (peirates) |
gusar gusarski |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *pirga,*pirgan (pirga, pirig) |
pjega, mrlja, pjegav,flekast |
Najstariji nazivi tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski, a kajk. veliko Pirga = Orionova maglica (odbačeno u Jugoslaviji jer to nemaju Srbi). | |
|
pirinač pirinčan |
riža, rižin |
Vrsta južne žitarice, Oryza sativa. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
pirjan, pirjati (birjan,birjaden) |
pržen, pečen pržiti, peći |
Starohrvatski izrazi perzijskog izkona. |
|
pirun (perone) |
vilica, srb. viljuška |
Kuhinjski pribor za jelo, naziv grčkog izkona uz Jadran. |
Četničko |
pismena | dopisi, izprave podnesci |
Srbski naziv nametnut tek od 20. stoljeća kroz jugo-administraciju, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pištati pištaljka |
zvižditi, -daljka fućkati, -kaljka |
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pitar (pitharis) |
tegla, lonac za cvieće | Posuda sa zemljom za uzgoj raznog bilja i cvieća. |
|
pitati pitanje |
toviti, tov šopati, -anje |
Izmienjeno srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj je to samo = upitati i upit. |
|
pizda (pizda) |
stidnica vagina |
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kroz naše psovke proširen i u ine balkanske jezike. |
|
placa (platea) |
trg, tržnica |
Slobodan prostor usred grada za javne skupove i trgovanje, čakavski naziv uz Jadran. |
| plahta,plahtica (pahatar) |
roman. lancun, turs. čaršav |
Najstariji naziv tog značenja u Europi u kajkavici i hrv. standardu: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski, uz Jadran romansko-čakav. lancun (u Bosni i Srbiji tursko: čaršav). | |
|
planet (πλανήτης) | svjetlica | Hladnija i manja nebeska tiela bez vlastitog žara, koja se vrte oko Sunca (i inih zviezda); stari čakavski naziv 'svitlice' kod jadranskih mornara od Visa do Kvarnera se javno rabio u našem pomorstvu za pomična nebeska tiela do 20. stoljeća, ali je odbačen u Jugoslaviji (jer ga nemaju nepomorski Srbi). |
|
planeta (πλανήτης) | gatalica | U balkanskoj izkrivljenici ženskog roda: proročanski znak ljudske sudbine u zvjezdogatanju (astrologiji); takodjer i papirić s najavom budućnosti što ga izvlači zamorčić kod uličnih Roma. |
|
plovka plovan |
patka, raca patak, racan |
Ptice iz skupine Anatidae: srbski nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pobrđe | gorje, brda | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
poda, podâme podâte |
ispod,pod mêne ispod tebe |
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *spod (mene, tebe). |
|
pòdanj podâse |
pod njêga pod sêbe |
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je *spod (njega, sebe). |
Četničko |
podesiti podesan |
prilagoditi, uzkladiti, -djen |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
podilaziti | udvarati, laskati |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
podnosioc | podnosilac, podnositelj |
Srbo-balkanski oblik na -oc proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. podnositelj ili podnosilac. |
|
podozriv podozrenje |
sumnjičav, -ost nepovjerenje |
Srbo-balkanizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
podstrek podstrekavati |
huškanje, huškati, potaći |
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
podudaran podudarnost |
sukladan, sklad, slaganje |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| pogača (pogacsa) |
srb. lepinja, arab. somun |
Razvaljano prženo tiesto, slično i starije je perzijski: bagača. | |
|
pogibija | stradanje, pogibelj |
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
.png){kind=small} |
pogrom(pogróm) pogromaš |
progon progonitelj |
Nazivi ruskog izkona najviše prošireni u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati. |
|
pogružen | snužden, tužan |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| pohaban, -ati (habilar) |
ofucan, ofucati izlizati se |
Rieči izkonom iz antičke Mezopotamie, do nas prenesene preko arabskoga. | |
|
pojašnjenje pojasniti |
objasnidba objasniti |
Srbo-balkanizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije riedak u Hrvatskoj (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pojata | koliba *kliet, šupa |
Naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
poklon, pokloniti |
dar,darovati nadariti |
Davanje uzdarja nekomu. Naprotiv u hrv. 'poklon' većinom znači klanjanje (vjersko ili vladaru), pa u hrv. surječju ovo zvuči smiešno i nesmisleno, nametnuto tek pod Jugoslavijom |
Četničko |
pokoljenje (pokolenje) |
naraštaj generacija |
Skupina vršnjaka sličnih godišta. Naprotiv u hrv. to znači nešto u svezi klanja (kao kolinje), pa u hrv. surječju to zvuči glupo i zastrašujuće. |
|
pokondiren | umišljeni, skorojević |
Izraz nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pokret pokretan |
pomak, gibanje pomičan |
Balkanski srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pokretni pokretnost |
pomičan, gibljiv pomičnost |
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pokrenuti | podignuti, potaknuti |
Srbski balkanizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pol polni |
spol spolni |
Muški i ženski rod s pripadnim plodilima. Naprotiv u hrv. pol znači vrh i dno globusa tj. sjever-jug (ne čovjeka). |
|
policija(politêia) policajac (politeoménos) |
redarstvo,*sigurba, pozornik, stražar |
Medjunarodni nazivi starogrčkog izkona, kajkav. policaj, ikav. policjot, a starije čakav. *sigurba. |
|
polihistor (poly-historikos) |
mnogoznalac, čak. šetesapjent |
Grč. polihistor = intelektualac koji pozna razne struke ili puno jezika, sveznajući, romansko-čakav.= šetesapjent. |
|
polovni polovina |
trošen,*rabljen polovica, pola |
Srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
poludjeti, (poludeti) |
poluditi, poblesaviti |
Vukovski srbo-balkanizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pometnja, pomutnja |
zbrka nered |
Balkanski srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pomjeriti (pomeriti) |
pomaknuti premjestiti |
Promieniti mjesto neke stvari. Naprotiv u hrv. to izvorno znači uzeti mjeru tj. izmjeriti ili premjeriti, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
pomol (na pomolu) |
dogled (na vidiku) |
Balkanski srbizam "na pomolu" nametnut od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj nepoznato (osim pravoslavaca): izvorno hrv.= na vidiku, u dogledu. |
|
pomoliti se | izviriti pokazati se |
Izmienjeno srbsko značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj posve nepoznato: izvorno hrv. isto znači samo izgovoriti molitvu. |
|
ponaosob | posebice, zasebno |
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
poništenje | poništaj ukinuće |
Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pontski (pontikós) | crnomorski | Što je povezano sa Crnim morem i sjeveroiztokom Sredozemlja: rani antički izraz starogrčkog izkona. |
|
popeSti se | se popeti | Vlaško-balkanski oblik proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat. |
|
porijeklo (poreklo) |
izkon podrietlo |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
porječje (porečje) |
slijev, ikav. sliv |
Slivno područje neke rijeke s pritocima: srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
porodica porodični |
obitelj,obiteljski, lat. familija |
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
posilni | slugan podložnik |
Srbska rieč prošrena od 20. stoljeća kroz jugo-vojsku, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
posljednji (poslédnij) |
zadnji, završni najnoviji |
Crkvenoslavenski pridjev ruskog izkona iz pravoslavlja nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
postepen | postupan, gradualan |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
postojbina postojbinski |
zavičaj, -čajni rodni kraj |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
posvojni genitiv | posvojni pridjev | Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
pošto | jer, zbog | U srb. je to razložni prilog. Naprotiv u hrv. to znači 'koliko nešto košta', pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
poT- . . . | poD- . . . | Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
|
potčinjen | podložan, podvrgnut |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
potkošulja | majica | Srbska rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| potok, potočni (pattoku, vipatoku) |
jarak jaz |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona (jugoslavisti podmeću da je iz magjarskog - jer nemaju ini Slaveni). | |
|
povinovati (se) | podložiti se podvrgnuti |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
povjerioc (poverioc) |
povjerenik, vjerovnik |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
povjetarac (povetarac) |
lahor vjetrić |
Srbski balkanizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
povratiti povraćanje |
bljuvati,-vanje rigati, -anje |
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
povraz (pervaz) |
tunjica, eng. flaks |
Starohrvatski naziv perzijskog izkona od srednjeg vieka za ribarsku nit na kojoj su vezane udice. |
|
povrjeđen povrjediti |
ranjen raniti |
Noviji srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): jugo-Srbi izbjegavaju 'ranjen/raniti' zbog sličnosti s hrv. hranjen/hraniti. |
|
pozadi | iza, otraga, , odostrag |
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
pozni pozno |
kasan kasno |
Srbske rieči nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pozor (pazur) |
pažnja, pozornost |
Starohrvatski naziv perzijskog izkona od srednjeg vieka i na glagoljici (Vukovi jugoslavisti zbog izbacivanja to lažno navode kao noviji rusizam). |
|
pozorište pozorje |
kazalište, glumište |
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
praktičan (praktikos) |
primienjen, uporabni |
Većinom knjiški pojam grčkog izkona u gradskom govoru. |
|
praštati praštanje |
oprostiti oprost |
Odpuštanje nekih grijeha ili zaborav zlodjela. Naprotiv u hrv. to izvorno znači praskanje i tutnjava oružja u ratu ili gromova u oluji, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
prav, pravac |
(iz)ravan smjer, putanja |
U hrv. jeziku se 'pravac' rabi izključivo u geometriji samo za ravnu crtu, a "prav" je = ravan. Tek pod Jugoslaviom od 20.st. mu je smisao izkrivljen i preinačen u srbskom smislu kao oznaka za hrv. smjer (gibanja). |
| *pravica, -ičan (pravicar) |
pravda pravedan |
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona većinom u kajkavici i čakavici, pod Jugoslavijom od 20. stoljeća prognani iz Hrvatske i zamijenjeni za srb. "pravda". | |
|
pravobranioc -branilaštvo |
odvjetnik odvjetništvo |
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pravoliniski | izravan, ravnocrtan |
Balkanski srbizam nametnut pod Jugoslaviom od 20. stoljeća, a prije u hrv. nepoznat. |
|
praziluk (prason) |
porjak, poriluk |
Povrće Allium porrum: naziv grčkog izkona proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat. |
|
praznik (rus.prazdnik) |
*blagdan, svetak, ved. bhagadana |
Naziv nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prčiti (paracit) |
izturiti, iztaknuti |
Prastari glagol perzijskog izkona u čakavici i kajkavici. |
|
prditi (paradata) | zasmrditi | Prastari hrv. glagol perzijskog izkona za puštanje probavnog vjetra. |
Četničko |
prečaga | pregrada, pretinac |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prečnik | promjer, lat. radius |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
preda, predame predate |
pred,pred mêne pred têbe |
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je spret i čakavski *sprid (mene, tebe). |
|
predanj predase |
pred njêga pred sêbe |
Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je spret i čakavski *sprid (njega, sebe). |
|
predan | odan, *harni |
U tom značenju proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj samo kod pravoslavnih jekavaca. Povrh toga je "predan" dvoznačno-nejsno jer u hrvatskom izvorno znači izdan-dostavljen. |
|
predmnijevati (predmnevati) |
predvidjati očekivati |
Glagol nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
predostrožan predostrožnost |
oprez, oprezan, *pozor, pozoran, sumnjičav, -ost |
Srbizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
preduslov | preduvjet, predpostavka |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
preduzeće preduzetnik |
tvrdka, poduzeće poduzetnik |
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati. |
Četničko |
preimućstvo | nadmoć, prednost | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prekaljen | izvježban, iskusan |
Vojni naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
.png){kind=small} |
prekarni (precarius) |
izmoljen, darovan |
Rimski klasicizam: nešto postignuto molbom, dodieljeno prošnjom na dar. |
Četničko |
preklani prekolane |
predlani pred 2. god. |
Srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato: izvorno hrv. preklani = zaklani, uklani. |
|
prema | po, spram, u smislu |
Srboidno značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: isto izvorno u hrv. znači prostorno gibanje u smjeru nečeg (čakav. i kajk. prama), pa je dvoznačno i nejasno. |
|
premetačina | pretres pretraga |
Naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prenavljati se prenavljanje |
pretvarati se izigravati,-nje |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
.png){kind=small} |
presque-isle fran.presqu'ile |
dugi-uži rt poluotočić |
Američka pomodna izkirivljenica od izvornog galicizma za poluotok (presq'ile), odnedavna proširena kroz nestručne Wikipedije umjesto manjeg poluotoka ili izduženog rta. |
|
preT- . . . | preD- . . . | Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
|
pretežno | većinom, najviše |
Prilog proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prethodni | prijašnji, raniji |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pretposljedni, (pretposledni) |
predzadnji | Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pretskazati pretskazanje |
predvidjeti, proročanstvo |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pretstavka | podnesak prigovor |
Naziv nametnut od 20. stoljeća kroz jugo-administraciju, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pretšasni pretšasnik |
raniji, prvotni predhodnik |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
preturiti preturen |
izvrnuti, prevrnut |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pretvoran pretvornost |
licemjeran dvoličnost |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
prevazići prevaziđen |
nadmašiti, prevladan |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prevejan prevejanost |
prepreden, lukavost |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pribrežje pribrežni |
primorje, obalni |
U hrv. to isto znači drugo (padine brda) pa je nejasno-dvoznačno. Ovako je prošireno tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| prignati (parignanti) |
natjerati utjerati |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
|
prigoda prigodan |
prilika, zgoda, prikladan,zgodan |
Srbo-balkanizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedki (više kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prikačiti | pričvrstiti, zakvačiti |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
priključiti priključak |
dodati, pripojiti dodatak, dopuna |
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
priležan priležnost |
marljiv marljivost |
Rieči nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
primaoc | primatelj primalac |
Srbo-balkanizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. primatelj (primalac). |
|
prinadležan prinadležnost |
pripadni prihod, berivo |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
printer jugosrb.štampač |
novo: pisač čakav. tipâr |
Stroj za izpis teksta u tiskari i računalu, novokovanica: pisač, jugosrb. štampač, starohrvatsko-čakav. tipâr. |
| priobalje, priobalni |
nadmorje,-orski obala, obalni |
Noviji jugobosanski balkanizam kontinentalnih "jezičara" iz 20. stoljeća (prvo u Bosni), ranije u Hrvatskoj nepoznato i novonametnuta besmislica iz SDP-pravopisa: samo zato da se potisne i ukine ranije izvorno-hrvatsko obala, obalni, nadmorski (do pola stoljeća prije = nadmorski pojas prskanja valovima). | |
| *pripelati (paripelate) |
dovesti privesti |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u kajkavici i čakavici, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
|
prirodnjak prirodnjački |
naravoslov,*-lovni prirodoslovac,-vni |
Srbske rieči nametnute tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznate. |
|
prisajediniti, prisajedinjenje |
ujediniti, pripojiti pripajanje, sjedinjenje |
Srbo-balkanizmi nametnuti nam od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati. |
|
pristanište pristanišni |
luka, pristan lučki |
Rieči proširene uglavnom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta riedke. |
|
prisustvo | nazočnost, prisutnost |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
privreda privredni |
gospodarstvo gospodarski |
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prljav prljati |
nečist, zmazan, onečistiti |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
proključati | zakipiti, uzavrieti |
Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
promaja | propuh | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
promrdati | prodrmati razgibati se |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
prost | jednostavan običan |
Tko je prosječan ili nekompliciran. Naprotiv u hrv. to većinom znači bezobrazan i neodgojen, pa u hrv. surječju ovo zvuči smiešno i nesmisleno. |
| *prosukati (sukavat) |
proburaziti probadati |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u ikavici i čakavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
|
protezati se protezanje |
pružati se, prostirati, -nje |
Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati osim kod pravoslavnih jekavaca (u hrv. proteza => štaka pa sve zvuči nesmisleno). |
|
protuha | skitnica, pustolov |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
proturiti proturati |
*narinuti podmetati |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
provalija | ponor | Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
providan providno |
proziran jasan, jasno |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
provod provodadžija |
zabava svodnik, *snubok |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pseto pseći |
pas pasji |
Srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
psihologija (psychê + logos) |
dušoslovlje | Znanost koja proučava duševni život i duševne procese, njihov nastanak i očitovanje. |
|
pule, pulić (pule) |
magarčić, tovarić |
Mladunac magarca, rani naziv perzijskog izkona u ikavici i čakavici. |
|
pusa, pusiti (busek,busidan) |
poljubac, poljubiti |
Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog izkona očuvani najviše u kajkavici i čakavici. |
|
pustara | ledina, ugar |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
pustopašan pustopašnost |
nestašan,-šnost razuzdan, -nost |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
put (kao prilog) |
spram, prama u smjeru |
U hrv. je put samo imenica - ne prilog kao srbski: to je nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslaviom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
puzavica | povijuša, liana penjačica |
Rieči nametnute od 20. stoljeća kroz jugo-botaniku, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Q
R
| Podrietlo | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
| *rabiti (rabu) |
koristiti, upotrebljavati |
Najstariji glagol tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski. | |
|
računar kompjuter |
računalo, kompjutor |
Nazivi nametnuti pod Jugoslavijom. |
|
radio (radius) | 1. krugoval 2. krugovalnik |
1. Telekomunikacijski sustav za prienos znakova i zvukova s pomoću strujnih magnetskih valova. 2. Prijamnik koji prima valove iz krugovalne postaje prjeko krugovalnog odašiljača. |
|
radiJo "radiJon" |
radio, "radion" |
Srbo-bošnjački balkanizmi (s umetkom 'J'): u kulturnom pravomu hrvatskom može pisati samo radio i "radion", a tzv. 'radijo' sa 'J' je tek nepismeni balkanski primitivizam. |
.png){kind=small} |
raka (rakas) | grobnica | Izgradjeni veći grob od kamena; arhajska tudjica tračanskog izkona. |
|
rakija (raki) |
*žganica, dropica |
Destilirano alkoholno piće dobiveno iz groždja, šljiva ili inog voća: turcizam najviše kod štokavaca i čakavaca, a kajkavski: *žganica. |
Četničko |
ranac | brocak, ruksak, naprtnjača |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
raS-..., raŠ-... raŽ- . . . |
raZ- . . . | Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
Četničko |
rashodovan | odpisan, iztrošen |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
raskrsnica | razkrižje, prekrižje |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
raslinje | raslinstvo, rašće, bilje |
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
rasol (rasul) |
salamura slani sok |
Starohrvatski naziv perzijskog izkona: lažnokorienski "raz-sol" je promašen, jer je ovo cjeloviti iranizam a ne novija složenica. |
Četničko |
rasparčan rasparčati |
raztrgan, -ati, razkomadan,-ti |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
raspust | dopust, god. odmor |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
rast rastovina |
dub, dubovina, hrast,-stovina |
Listopadna stabla iz roda Quercus i njihova drvna gradja: nazivi većinom prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj malo poznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno je u hrv. rast = porast (rastenje), pa je to nejasno-dvoznačno. |
|
rasturen rasturiti |
raztjeran, -ati, razoren, -riti |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
rastvor rastvoriti |
otopina, otopiti, raztopina |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). Povrh toga to "rastvoriti" u hrv. je nejasno-dvoznačno jer izvorno znači otvoriti dupla vrata. |
|
ravan | sličan podjednak |
Što približno naliči drugomu. U hrv. to znači samo plosnat ili zaravnjen, pa u hrv. surječju tako u poredbi zvuči nesmisleno. |
|
razblažen razblažiti |
razrijeđen, razrijediti |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
razmjer (razmera) |
mjerilo, omjer |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
razmrdati | razgibati, razklimati |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
razočarEnje | razočaranost, razočaranje |
Srboidni oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
razuđen | razčlanjen, razveden (obala) |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
rđa, rđav rđati |
hrdja, -av, hrdjati |
Trošne oksidirane kovine prekrite smedjom ili zelenkastom prevlakom: oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| realizacija (réalisation) |
ostvarba ostvarenje |
Naziv francuzkog izkona (izvorno od latinske osnovice: realis = stvaran). | |
|
"reci" plur.od redak |
redci, retci |
Oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. je to imperativ od glagola reći - reci!, pa je u hrv. kontekstu besmisleno. |
|
retrohistorija (rethron-historia) |
dogovorna poviest, lažna polupoviest | Retrohistorija je lažno-dogovorna "povijest" koju unatrag pišu pobjednici većinom bez dokumentacie ili iz djelomične polu-dokumentacie odabrane po poželjnosti (često uz zakonske zabrane revizionizma). Suprotno od toga je prava pismena povijest ili historiografija, utemeljena na poviestnoj dokumentaciji i arheonalazima. |
|
retrohistorik (rethron-historikos) |
naručeni povjesnik, podobni historičar | Naručeno-dogovorni "povijesničar" koji piše poželjnu povijest po diktatu vladajućeg režima tj. iz djelomične (ili krivotvorene) polu-dokumentacie odabrane po ideopolitičkoj podobnosti. Suprotno od toga je kritički revizionist koji se drži poviestne dokumentacie i arheonalaza (pa često ima problema jer je u dvoličnim državama to čak zakonom kažnjivo). |
|
revizionist (revideo,revisum) |
kritički povjesnik, nepodobni historičar | Proturežimski i nepodobno-kritički historik koji se drži poviestne dokumentacie i arheonalaza, - pa često ima problema jer je u dvoličnim državama to čak zakonom kažnjivo. Suprotnost je naručeno-dogovorni "povjesničar" koji piše poželjnu povijest po diktatu vladajućeg režima tj. iz djelomične (ili krivotvorene) polu-dokumentacie odabrane po ideopolitičkoj podobnosti. |
|
reza |
zasun, kračun | Zatvarač na vratima kao plosnata šipka koja se povlači. |
|
ricinus (Ricinus) | skočac | Ljekoviti subtropski grm, daje purgativno ulje za otvaranje i u većoj količini je otrovan. |
|
ripanje | kašalj, krkljanje |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *risati (drisati) |
crtati | Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u kajkavici i čakavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima (odbačen pod Jugoslavijom u 20. stoljeću i zamienjen srbskim crtati. | |
| *rivati, rinuti (rinvati, rnuti) |
turati, turiti srb.gurati,gurnuti |
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima (odbačeni pod Jugoslavijom od 20. stoljeća i zamienjeni srbskim gurati). | |
|
roniOC | ronilAC, gnjurac |
Srbo-balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
rozga (rezegi) |
vinjaga vriježa loze |
Starohrvatski naziv perzijskog izkona za mlade ogranke loze koji se zakorjenjuju i stvaraju nove trsove (srb.-turs. tzv. "čokote"). |
|
ručak ručati |
*objed, objedovati |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (kajk. obed, čakav. obid). |
|
ručavanje ručavati |
objed, ručati, objedovati |
Balkanizmi uvedeni od 20. stoljeća u ugostiteljstvu Jugoslavije, prije u Hrvatskoj većinom nepoznati. |
|
*rudan (rudas) | slatkovodni rak | Rakovi koji žive u riekama i jezerima; arhajska tudjica tračanskog izkona, uglavnom u čakavici. |
|
ruflati (to ruffle) |
kuštrati, pročešati |
Stariji hrvatski glagol englezkog izkona, najviše u kajkavici. |
|
rukovodstvo rukovodioc |
uprava, -vitelj, nadstojnik |
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
rvač, -rvanje rvati se |
hrvač, -anje, hrvati se |
Športska disciplina nadmetanja snagom: oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom (da ne naliče na Hrvate), ranije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
S
| Podrietlo | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
SA | s, uz ča-kaj.*pri |
Taj produženi srbo-balkanski veznik sa u hrv. zbog lakšeg izgovora stoji jedino i isključivo pred riječima koje već spočinju sa s- ili z-, ali ne pred inima. Pogotovo ga nikad nema pred riječima započetim s vokalom, jer u hrv. tako sa + početni vokal izgovaraju i pišu samo pravoslavci (i Jugoslaveni), pa je ovako "sa" u Hrvatskoj ranije bilo nepoznato i nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća. |
|
sa- ... | s- ... su- ... |
Većina takvih složenica (najviše glagola) s početnim sa-... u hrv. su tudji balkanski srbizmi jer te uglavnom moraju imati samo početno s-... ili su-... Jedina prihvatljiva hrv. iznimka je Sabor što je po izkonu arhaični iranizam iz perzijskog: sabha. |
|
sabesjednik (sabesednik) |
sugovornik | Balkanski srbizam nametnut tek pod Jugoslaviom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sabirni sabiranje |
zbirni, skupni skupljanje |
Balkanski srbizmi nametnuti tek pod Jugoslaviom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
.png){kind=small} |
sablja (Sabel) |
mač | Naziv germanskog izkona za bojno sječivo, izvorno hrv. je mač. |
|
saborni | prvostolni katedralni |
Pridjev za glavnu episkopalnu crkvu u državi. Naprotiv u hrv. to znači samo parlamentarni ili skupštinski (u svezi državnog Sabora). |
|
sačekati | pričekati, dočekati |
Taj balkanski glagol je noviji jugo-srbizam nametnut u Hrvatskoj krajem 20.st., ranije u hrv. nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sačekuša | zasjeda | Tzv. "sačekuša" je noviji srbizam iz jugo-slanga, nametnut u Hrvatskoj krajem 20. stoljeća iz "milicijskog" žargona: izvorno se to kod nas kaže zasjeda. |
|
sačiniti sačinjavati |
napraviti tvoriti |
Noviji glagolski srbizmi, u Hrvatskoj nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća (ranije tu samo kod pravoslavaca). |
|
*sadrîna,osedriti (sadrah, sedrata) |
atol, koraligen, ovapniti,skameniti |
Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog izkona u čakavici i ikavici za razne koraljne naslage i postupak ovapnjenja. |
|
saglasan saglasnost |
sporazuman, suglasan, suglasje |
Oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sagledati | pregledati, pogledati |
Glagolski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sagopalma (Sago-palm) |
sagovac cikasica |
Naziv izkonom od malajskog "sâgu": crnogorične golosjemenjače prividno nalik palmi iz tropskog roda Cycas: brašnavo oguljeno deblo bez kore se jede poput kruha, sadjena za ukras u Dalmaciji. |
|
sagorjevati,-nje (sagorevati,-anje) |
izgarati izgaranje |
Balkanski srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sahatkula (sahat-kule) |
javni sat, čak. *urila |
Veći javni sat na tornju (ili stupu), naziv najčešći u Bosni a u hrv. većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu); čakav. istoznačnica indovedskog izkona uz Jadran: *urila. |
Četničko |
sahrana sahraniti |
pogreb, pokop pokopati |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sajen (saye) |
garav, čadjav |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona već prije Turaka (ikavica i čakavica). |
|
saksija | tegla, pitar | Posuda sa zemljom za uzgoj raznog bilja i cvieća. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim pravoslavnih jekavaca). |
|
sAkupiti | skupiti sabrati |
Oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
samar(samarci) samardžija |
sedlo, sedlar |
Turcizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj vrlo rijetki (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
samsir (semsar) |
posrednik, prekupac |
Poslovni čovjek koji posreduje ili suradjuje; stari srednjovjeki naziv perzijskog izkona, kod nas osobito u čakavici i ikavici. |
| sandale (zandal) |
natikače | Otvorena laka obuća s remenima; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona. | |
|
sanduk sanduče |
kovčeg, škrinja škrabica, kutija |
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
sànjim sànjom |
s njîme, s njôme |
Srbo-balkanski oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
saobraćaj, -jni saobraćajac |
promet, prometni, prometnik |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
saopćiti, -ćenje (saobštiti,-enje) |
obaviest, -iti, priopćiti,-enje |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
saosjećanje (saosećanje) |
sućut, suosjećaj |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sardina (sardes) |
sardelica, srb.srdjela |
Sitna plava riba iz roda Clupea, koja se lovi u morskim jatima. |
|
sasa | 1. moruzgva 2. šumarica |
1. Skupina mekanih morskih koralja s brojnim pipcima (Actiniaria). 2. Rano proljetno cvieće iz roda Anemone s više srodnih vrsta. |
|
sAslušati | poslušati počuti |
Srbo-balkanski oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat. |
| sat (saat, tur.sahat) |
dobnjak,dobnik* Lika: klepetalo |
Poturčeni naziv prvotno arabski = razmak 1h + pripadni mjerač vrjemena: ličko "klepetalo", čakav. dobnik* i urýlo, kajk. dobnjak => sad živi govor: Medjimurje, Celje i Vrbovec kod Zagreba - ali prognani u 20.st. pod Jugoslavijom (srb. časovnik). Kao mjera: čak. ura, kajk. vura. | |
|
sàtim | s tîme | Srbo-balkanski oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sàtrati | zatrti, uništiti |
Noviji balkanski srbizam iz Jugoslavije nametnut od 20. stoljeća, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
Saturn (Saturnus) |
Zelenica | Šesti od Sunca po udaljenosti planet zelenkaste boje okružen velikim prstenom; to je stariji čakavski naziv ovoga zelenog planeta iz hrvatskog pomorstva, koji je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju nepomorski Srbi). |
|
saučešće sažalenje |
sućut | Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
saučesnik saučesnica |
sudionik, sudionica |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
 |
Sava, savski (Saos, Savius) |
rieka Sava, posavski |
Domaći antički izrazi ilirskog izkona (po grčko-latinskim zapisima). |
Četničko |
saznanje saznati |
spoznaja spoznati,doznati |
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sazvježđe (sazvežđe) |
zviježđe konstelacija |
Srbo-balkanizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sedef | biser | Dragulj koji u kućici stvaraju školjke bisernice. |
| *sedra, sedreni (sadr, sedrata) |
kamenac, ovapnjenje |
Prastari hrv. izrazi arabskog izkona za vapnenaste naslage iz vode (noviji turcizam = bigar). | |
|
sedmica sedmični |
tjedan, tjedni |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta riedke (najviše kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sekcija (sectio) |
odjel srb.odsjek(odsek) |
Antički naziv latinskog izkona za izdvojeni dio nečega. |
|
sekirati (se) sekiranje |
uznemiriti (se), uzrujati, uznemirba |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
.png){kind=small} |
sekvoja (sequoya) |
mamutovac, velečempres |
Veliko i najstarije stablo (Sequoiadendron giganteum) iz Sjeverne Amerike, kod nas rjedje sadjeno ili ponekad pobrkano s inim uvoznim čempresovkama (Cupressaceae). |
|
Seldžuci, -učki (Selcuk,Selcukli) |
Praturci praturski |
Ranije tursko pleme što je još u srednjem vieku osnovalo prvu tursku državu u jugozapadnoj Aziji kod Kurdistana; u novom vieku ih zamjenjuje jača dinastija Osmanlije koji proširuju islamski sultanat (carstvo) na zapadu do Balkana. |
|
selfić (selfie) |
samoslik, sebeslika |
Fotografski autoportret, svjetlopisno snimanje samoga sebe (noviji pojmovi početkom 21. stolj.). |
Četničko |
sem | *izim, osim | Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
seoba, seobeni |
selidba, selidbeni |
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
seoce seoceta |
selce, *ves zaselak selca,zaselci |
Srboidni oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije čakav. *vas i kajk. *ves. |
|
septembar (September) | rujan | Deveti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru. |
|
serdar (zerdar) |
vojskovođa, zapovjednik |
Visoki vojni čelnik; stariji naziv perzijskog izkona poznat već prije Turaka, osobito u Dalmaciji. |
|
shodno | sukladno, u smislu |
Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| sibirski (Sabirli) |
sjevernoazijski, čak.*baršadîni |
Medjunarodni izraz turko-mongolskog izkona; naš stariji arhaizam je pomorsko-čakavski: *baršadîni, tj. Baršadîn = Sibir (ili malo: bršadîn = ledana - iz perz. baršidan). | |
| *sigúrba,siguràča (sigguru,siggurat) |
straža, garda, fibula,ziherica |
Najstariji nazivi tog značenja u Europi većinom kod čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski. | |
|
sijalica | žarulja | Naziv proširene pod Jugoslavijom, inače u Hrvatskoj riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sijaset silesija |
mnoštvo, puno | Oznake za gomilu i poveću količinu nečega. Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
sika (sika) | greben, hrid | Prastari naziv perzijskog izkona za kamenu morsku plićinu opasnu u plovidbi. |
|
sinteza, -etski (synthesis,-etikos) |
spajanje, spojni, sklopidba, -dben |
Medjunarodni izrazi starogrčkog izkona: novije = spajanje i spojni, arhaično sklopidba i sklopidben. |
|
sirće (sirket) |
ocat, kvasina |
Kiseli tekući začin; naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sistem,-mski (systêma) |
poredak, sustav,-avni |
Medjunarodni naziv starogrčkog izkona češći u srbskomu, a hrv. je to većinom sustav i sustavni (ili politički: poredak). |
|
skela, skelar (iskele) |
splav, plovilo splavar |
Priručno drveno plovilo većinom na riekama. Naprotiv izvorno u hrv. skela oduviek znači rešetkastu armaturu na novogradnjama i skelar je gradjevni radnik, pa je u hrv. surječju ta plovna skela smiešna i nesmislena. |
|
Skoncentrirati (skoncentrisati) |
usredotočiti koncentrirati lat.concentrare |
Priglupo-balkansko ponavljanje: s(sa) = lat. con- (kon-), skon- = dupliranje naših klasičnih neznalica koji to dvaput isto ponavljaju, da se naprave važni u lažnoj uporabi medjunarodnih glagola. |
|
skorašnji | nedavni, najnoviji |
Srbo-balkanski pridjev nametnut pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
skori skorost |
blizak,vidljiv brzina |
Srbo-balkanski izrazi prošireni pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj riedki (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| skot (skatr) |
stoka mladunac |
Obći naziv stoke i posebno životinjskog mladunca: rani srednjovjeki germanizam pragermanskog izkona. | |
| *skunkač (scunc) |
žabica, punoglavac |
Starohrvatski arhaizam keltskog izkona, najviše u kajkavici. | |
|
sladostrast | pohota, razbluda |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
slatkiši, poslastičarnica |
slastice, slastičarna |
Jugo-srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim pravoslavnih jekavaca). Tzv. "slastičarnica" je isto noviji hibrid u srbohrvatskom jugojeziku iz 20. st., kao naknadni križanac izmedju srb. poslastičarnica i izvornohrvat. slastičarna. |
|
slavić,slaviček (salavis) |
slavuj lat.Luscinia |
Ptica pjevica Luscinia megarhynchos: srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, stariji dialektni oblici najviše u čakavici (slavić) i kajkavici (slavîček). |
|
slušaoc | slušatelj, slušalac |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
smog | zamagljenost čak.*zabušje |
Zamagljen i štetan zagušljivi zrak većinom u onečišćenim gradovima; starije čakav. *zabûšje. |
| smokva (smakka) |
kajk. figa lat. Ficus |
Južna primorska voćka (Ficus carica): rani srednjovjeki germanizam gotskog izkona. | |
|
smrča smrčevina |
smreka, smrekovina |
Crnogorična stabla iz roda Picea i njihova drvna gradja: oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati; ali izvorno u hrv. smrča ili smrčika = manji grmić Juniperus (borovica, čakav. smrić) pa je to dvoznačno-nejasno. |
|
smučke, smučar smučanje |
skije, skijaš, skijanje |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (čakav. huzje - huzítva i fuzje - fuzìdba). |
Četničko |
snabdjeti (snabdeti) |
obskrbiti, zbrinuti |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
snebivanje | neodlučnost, oklievanje |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
snishodljiv | ponizan, podložan |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
snjegović (snegović) | snješko | Privrjemeni čovjekoliki kip zimi napravljen od sniega. |
|
so soni |
sol (NaCl), solni, slani |
Skraćeni srbski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| soda (sawad) |
slanica, bikarbona |
Medjunarodni nazivi arabskog izkona za karbonatnu sol Na2C03 i za sivu pustinjsku biljku (Salsola soda) koja to izlučuje. | |
|
sokak | ulica | Prolaz izmedju kuća u naseljima. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
| sokna (szokna) |
nazuvka, *bičva, dokoljenka |
Noviji hungarizam u sjevernoj Hrvatskoj, starije je izvorno bičva kod ikavaca i čakavaca, a knjževno: nazuvka (turski: čarapa). | |
| somun | pogača, srb. lepinja |
Naziv arabskog izkona proširen preko Turaka, u Hrvatskoj ranije nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu), a književno je pogača. | |
|
sopile, sopiti (soplilla,soplar) |
frula, flauta frulati |
Nazivi španjolskog izkona za tradicijsko sviranje polutonovima po istarskoj ljestvici na sjevernom Jadranu; još stariji antički izvornik toga je etrušćanska frula: suplu. |
Četničko |
sopstven sopstvenik |
vlastit, osobni vlasnik,posjednik |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sosevi sosem (frn.sauces) |
umaci, umakom sosOvi, sosOm |
Srbo-balkanske izkrivljenice iz galicizma sauce(s), u hrv. umaci/umakom ili kao galicizam: sosovi /sosom. |
|
sotona (satanas) |
Lucifer, glavni vrag |
Vrhovni čelnik vragova i zloduha u paklu, starije čakav. i kajk. *hudobina. |
|
spasioc | izbavitelj, spasilac |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
.png){kind=small} |
spis (spis) |
*listina spis, akt |
Navodno je to posudba iz češkog u doba preporoda, ali isti spis imaju kajkavci i Slovenci, a u čakavici postoji još ranija inačica zipys. Najranija hrv. istoznačnica već iz glagoljice je listina. |
|
spisak spisatelj |
popis, imenik pisac,književnik |
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
splavovi (duži muški plural) |
splavi (kraći ženski plural) |
Srbobalkanski oblik proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
spolja spoljni |
vani, izvan vanjski, izvanji |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sport sportski |
šport športski |
Srbo-balkanizirani oblik iz medjunarodnog anglizma, nametnut tek pod Jugoslavijom od 20.stoljeća umjesto ranijeg anglohrvatskog Šport, športski (stiglo preko njemačkog). |
|
sprat spratni |
*podac, kat, katni |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sravniti | ujednačiti, prispodobiti |
Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
srazmjer | omjer, mjerilo |
Srbo-balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
srbovati, srbovanje |
posrbiti, posrbitva |
Ranije nepoznate srbske riječi, u Hrvatskoj nametnute tek od 20.st. pod Jugoslaviom (izim prije kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
srez sreski |
kotar, -rski županija,-jski |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *srsi (serše,sereše) |
žmarci, trnci, jeza, groza |
Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski. | |
|
staklara | staklenik | Ostakljena baraka ili staklena kućica sa zimskim grijanjem u hladnijim krajevima, za uzgoj tropskog voća i južnih egzota (palme i slično) koji ne podnose mrazove. |
|
standard standardologija |
Vukopis vukopisanje |
U 'našem' jezikoslovlju: srbohrvatski pravopis i balkansko jugo-pisanje po Vuku Karadžiću. |
| standardni, naš (jezik) |
srbohrvatski jugoslavenski |
Novije lažne podvale tzv.'naših' tj. balkanskih jugo-jezičara, a koji stalno i uporno izbjegavaju pridjev hrvatski, pa se podsvjesno žele vratiti natrag u Jugo-Balkaniju iz prošlog stoljeća. | |
|
stanica stanični |
postaja,stajalište kolodvorski |
Mjesto zaustavljanja za vlakove ili autobuse. Naprotiv u hrv. to većinom znači žive stanice u tjelesnom tkivu, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
staralac (-aoc) starati (se) |
skrbnik, skrbiti, brinuti se |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
starjeti (stareti) |
stariti, ostariti |
Srboidni lažni jekavizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
stepa (stepi) stepski (stepnij) |
čakav. pustòša, srb. pustara |
Suhi ravni travnjaci bez drveća: medjunarodni naziv ruskog izkona kao stručna posudjenica, na Jadranu zvan pustoša, u Vojvodini pustara, u Americi prerija (prairie). |
Četničko |
stepen, -ast stepenište |
stupanj,-pnjevit, *stubište |
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*stepsti (tep, tapaša) |
stresti, prodrmati |
Prastari izraz perzijskog izkona u kajkavici i čakavici. |
|
stihija (stoiheia) |
nevrieme, nepogoda |
Naziv grčkog izkona većinom u srbskom, proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom i u Hrvatsku (ranije nepoznat). |
|
stomak, -ačni (stomachos) |
želudac, utroba, želučani,utrobni |
Rieči grčkog izkona proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
strava | užas, jaki strah |
Srbizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
stražara (kula-stražara) |
čuvarnica, stražarna |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *stupa, stuparica (stupa,stupesana) |
mlin, vodenica mlinarica |
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona u ikavici i čakavici, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima. | |
|
stvaraoc | tvorac, tvoritelj |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sudija | sudac, sudnik |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sudovi | posudje krvne žile |
Kuhinjske posude za držanje jela i krvne žile. Naprotiv u hrv. to većinom znači sudnice i sudišta (izvan kuhinje), pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
suhozid (suvozid) |
suhomeđa, čak. *gromača |
Kamene ograde polja na krasu: Srbski naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
sujeta sujetan |
tašt, taština, umišljen, -nost |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
suknja, sukno (sekhane) |
haljina, platno, tkanina |
Prastari hrv. nazivi perzijskog izkona. |
|
sukulenti (succulentes) |
sočnice, mesnatice |
Biljke s debelim sočno-mesnatim listovima ili kuglasto-udebljanom stabljikom (npr. kakteje) koje većinom rastu u pustinjama ili na slanim morskim obalama; neprikladan je stariji naziv 'tustike' jer je taj puno uže ograničen samo na njihovu manju podskupinu Crassulaceae. |
| sultan sultanat |
islamski vladar islamska država |
Najčešći naslov arabskog izkona za neovisne islamske vladare na razini kralja ili cara, ter pripadna muslimanska država kao kraljevina ili carstvo. | |
|
sundjer (sünger) | spužva | Šupljikava mekana tvar za pranje (prirodna iz mora ili umjetna plastična); naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
suP- . . . | suB- . . . | Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
|
super ... (super) |
1.gore, iznad 2.odlično,izvrsno |
Izraz latinskog izkona: 1. Izvorno u Europi i klasično-hrvatski = ono što je gornje i leži iznad donjega, 2.Novi izkrivljeni amerikanizam = odlično, izvrstan (kod nas sada to pomodno rabe neobrazovani polupismeni skorojevići - da sebi i sličnima izgledaju važni i učeni). |
|
supermarket | robna kuća čakav. rotkûšba |
Velika robna kuća za prodaju razolikih proizvoda (i hrane), takodjer starohrvatsko-čakav. rotkûšba (= veleprodajni diskont u luci ili cijeli prodajni brod kao plovni supermarket). |
|
*surba (syrbe) |
kadulja kajk. žalfija |
Ljekovite biljke sivo-dlakavih listova (Salvia i Inula candida); domaći antički arhaizam liburničkog izkona, uglavnom u čakavici. |
Četničko |
surevnjiv surevnjivost |
jalan, jal zavidan, zavist |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
survina (urvina) |
klizište, osulina |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| suspendirati (souspender) |
ukloniti, obustaviti |
Glagol francuzkog izkona, kod nas se pomodno zlorabi još i u širemu izmjenjenom smislu kao: smijeniti, razriešiti (položaja). | |
|
sušti suština |
pravi, istinski, srž, bitnost |
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| svekar, svekrva (swaikro,swaikra) |
mužev otac, muževa mati |
Stariji rodbinski germanizmi gotskog izkona od srednjeg vieka. | |
|
svekrvin jezik, svekrvina stolica |
žabica (Opuntia), indijska smokva 2. kuglasti nopal |
Srbski nazivi većih kakteja nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, donedavna u Hrvatskoj nepoznati: 1. Plosnate razgranjene vrste Opuntia uz Jadran se zovu žabica ili indijska smokva; 2. Najveća kuglasta kakteja Echinocactus grusoni (nesmislen naziv jer u hrv. stolica = izmet, sraćka). |
|
svetilja (kula-svetilja) |
svjetionik, grč.lanterna |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat. |
|
svirep svirepost |
okrutan,-tnost grub, grubost |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
svrsishodan, svrsishodnost |
smislen,-enost svrhovit,-itost |
Srboidni birokratizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Š
| Podrietlo | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
| šafran (zafarân) |
podlesak, brnduška |
Rano proljetno cvieće iz roda Crocus (Iridaceae). Stariji naziv arabskog izkona već prije Turaka, proširen u mnogim europskim jezicima. | |
|
šaka | dlan | Krivi balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom (osim prije kod pravoslavnih jekavaca), jer izvorno u hrv. ovo znači samo stisnutu pesnicu !. |
| šaket (sakkus) |
mrežasta vreća | pletena vreća s rupicama za razne plodine; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim europskim jezicima (kod nas osobito čakavica i ikavica). | |
| šal (šalun) |
ovoj, omotač | Zaštitni omot od platna ili vune za vrat i glavu; stara srednjovjeka rieč već prije Turaka, izvorno iz arabskog. | |
| šaltur (saaltur) |
krojač | Obrtnik koji izradjuje odjevne predmete; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog izkona, kod nas osobito u ikavici i čakavici. | |
|
šamar, šamarati | pljuska, -kati ćuška, ćuškati |
Udaranje rukom i udariti čovjeka; rieči proširene od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
šamel, šamlek (šamla, šamlek) |
klupa, klupica, podnožak |
Starohrvatski arhaizam staroperzijskog izkona prije Turaka, najviše u kajkavici. |
Četničko |
šargarepa | mrkva, merlin | Povrće Daucus carota: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
šarka tur. šargan |
ridjovka Vipera berus |
Otrovna zmija ridjovka: nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu). |
| šaške | skakavci | Kukci (Saltatoria) s produženim stražnjim nogama koji mogu skakati: hungarizam iz Slavonie i Podravine. | |
|
šator (šatur, šatera) |
čerga, zaklon |
Privremni poljski zaklon azijskih nomada od impregniranog platna. Raniji naziv perzijskog izkona kod nas od srednjeg vieka (više toponima), a u Bosni tek kasnije poturčen u "čador". |
|
šećer (šeker), šećerni (šekerli) | *slador, sladorni | Tzv. šećer je nametnut tek pod Jugoslavijom, a prije 20. stoljeća u Hrvatskoj je bio uglavnom nepoznat, izim rubnih sela uz bosansku granicu. |
|
šećerana | sladorana | Uporedi Županjska Sladorana - još jedina nebalkanizirana, ine hrvatske su pod Jugoslavijom poturčene u "šećerane". |
| šelebaj (selebun) |
lisac, lukavac | Prepreden lukav čovjek ili mužjak lisice; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici i ikavici. | |
|
šesnaest | šestnaist broj 16 |
Srbski brojevi od 11-19 završavaju na -aest, a u većini hrvatskih dialekata je stvarni nastavak -aist, pa u Hrvatskoj "-aest" rabe samo vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici. |
|
*šijun, šiunski (šiun, siuni) |
vihor, orkan, -ski |
Žestoka razorna i vrtložna oluja (ikavski i čakavski); raniji neromanski izrazi perzijskog izkona. |
|
šira, sirutka (šira, širabe) |
sirup, sirni sok |
Prastari kajkavski naziv perzijskog izkona (čakavski = širna). |
|
širom širi, -ra,-re |
diljem, širji,-ja,-je |
Srboidni oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca): staroštokavski je širji, čakav. širiji, kajkav. širši, -ša,-še. |
|
šišarka šišarica |
češer, šiška |
Plodovi crnogorice (Conifera): nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
škaf (skaphos) |
korito, kopanj |
Drvena ili metalna posuda za tekućine ili za sočnu krmu; helenizam u ikavici i čakavici. |
|
škampi (kampe) |
morski rak lat. Nephrops |
Raniji grčki naziv za jestivoga morskog raka (lat. Nephrops norvegicus): jugo-vukovska je podvala kako je to iz talianskog koji u srednjem vieku još ni ne postoji - tad se u Italiji još govori latinski !. |
|
škandal (skandalon) |
sramota, bruka |
Društveni pojam grčkog izkona u raznim hrv. dialektima. |
|
škarzo (skarzas) |
krivo, pogrješno |
Neizpravan promašeni navod; arhajska tudjica tračanskog izkona, uglavnom u čakavici. |
|
škembe škembići |
iznutrice, tripe, fileki |
Nazivi jela turskog izkona, prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
škola, školan (schole, scholion) |
učilište učenički |
Gradjevina s razredima za naobrazbu djece i odraslih. |
|
školj, *skopalj (skopelos) |
otočić, hrid |
Manji kameniti otok koji pri olujama većinom polijevaju jaki valovi. |
|
škombra (skombros) |
skuša | Čakavski stari naziv grčkog izkona za jestivu plavu ribu Scombrus scombrus. |
|
škorpijon (skorpios) |
štipavac, škarpun |
Otrovna životinjica s klieštima iz skupina Scorpionidae-Chelicerata, žive većinom u primorju; takodjer i nebesko zvieždje uz južni rub horizonta. |
|
škrpina (skorpaina) |
bodeljka, škarpoc |
Crvene bodljaste ribe iz roda Scorpaena, medju najboljim i skupim morskim ribama za jelo. |
| škure (skura) |
rebrenice | Drveni prozori s dašćicama; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima (kod nas osobito čakavica i ikavica). | |
| škuriti (skuran) |
zasjeniti, zamračiti |
Pritvoriti rebrenice (škure) ili zatamniti se nebo; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima (kod nas osobito čakavica i ikavica). | |
|
šljoka šljokice |
lažni uresi, šareni nakit |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
šogor, šogorica (Schwager, -gerin) |
šurjak, šurjakinja |
Rodbinski germanizmi često rabljeni u Hrvatskoj (književno "šurjak" tu govore samo štokavci). |
|
šolja šoljica |
zdjela, šalica |
Riječi proširene uglavnom u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| špijun, špiunaža (éspion,éspionnage) |
uhoda, žbir uhodništvo |
Nazivi francuzkog izkona za osobe i službe koje potajno druge uhode i dobavljaju podatke većinom nezakonito. | |
|
špinat (aspanath) |
lat. Spinacia srb.-tur. španać |
Srednjovjeki naziv perzijskog izkona za povrće Spinacia oleracea; noviji srbski španać je iz poturčenog: izpanak. |
|
štab (Stab) |
stožer | Tielo koje prikuplja i sredjuje podatke koji pomažu u donošenju odluke, zapoviedi, naredbe, i drugo za podredjene jedinice. |
|
štilo (stylos) |
držalo, držak pisala |
Gornji dio pisalice koji se drži rukom, a u donji kraj ulazi mina ili pisaće pero. |
Četničko |
štoviše (štaviše) |
dapače, svakako |
Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*šujica (skaivas) |
ljevica, lieva ruka |
Raniji tračanski naziv za lievo, kod nas u ikavici i čakavici. |
|
švrljati švrljanje |
šarati,-anje škrabati, škrabanje |
Pogrdne rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
T
| Podrietlo | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
taban | stopalo | Donja ploha izpod noge; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
tabor (tabar) |
vojni logor, baza, kamp |
Prastari hrv. naziv perzijskog izkona prije Turaka u većini dialekata. |
|
tačke | točke piknje |
Sitne oznake ili kraj rečenice ... Naprotiv u hrv. isto znači samo priručna kolica na jedan kotač (srb. točak), pa u hrv. surječju ovo zvuči nesmisleno. |
|
tajfun (typhon) |
vihor, šijun |
Vrtložna orkanska oluja, danas većinom naziv oko Pacifika (novije engl. typhoon). |
|
talambas | bubanj | Valjkasta glazbena udaraljka za bučno ritmičko bubnjanje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
talar (talar) |
trijem, nadvratnik |
Prastari hrv. naziv perzijskog izkona prije Turaka kod ikavaca i otočnih čakavaca. |
|
talas, talasni (thalassa) |
val, valni |
Helenizmi najčešći u srbskomu i prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati. |
| taliban (طالبان) |
student vjere, učenik medrese |
1. Izvorno u islamu: student više vjerske škole (medresa). 2. Prošireno-preneseno: fanatični borac nekoga ekstremnog pokreta, npr. Talibani u Afganistanu, komunistički 'talibani' kod nas, bersekiri u Skandinaviji, itd. | |
|
taman | istom, upravo |
Oznaka za nedavna zbivanja. U hrv. je taj izraz nejasan i dvoznačan, jer je to naš izvorni pridjev u značenju mračan. |
|
tambura (tan-burim) |
tamburica (tambur) |
Tradicijsko žičano glazbalo perzijskoga (tan-burim) ili arabskog izkona (tambur), kod nas od srednjeg vieka već prije Turaka. |
|
tane | metak | Udarno zrno iz vatrenog oružja. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
taraba | plot, ograda |
Selska drvena pregrada od dasaka ili šiblja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| tarifa (ta'rif) |
pristojba naplata |
Medjunarodni trgovački naziv arabskog izkona. | |
|
tava, tavica (tabek) |
tiganj turs. tepsija |
Starohrvatski izraz perzijskog izkona: noviji turcizam "tepsija" nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća. |
|
tavan tavanica |
podkrovlje strop |
najgornji prostor u kući pod krovom; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
taze | svjež, lat.frižak |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
te ..., te | pa ..., ter | Čestica u Hrvatskoj uglavnom nepoznata prije 20. stoljeća, nametnuta u Jugoslaviji umjesto izvornih ter i pa |
|
teatar (theatron) |
kazalište, srb.pozorište |
Javni prostor sa sjedalicama za gledanje predstava uživo. |
|
tečan | ukusan | Jelo ugodnog i privlačnog ukusa. U hrv. to većinom znači tekući (koji teče - nije krut). |
|
tefter tefteriti |
popis, lista, popisati |
Papir s popisanim ljudima ili robom. Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
tehnika, tehnički (technê,technikós) |
oprema,opremni čak. *spravîtba |
Antički izrazi grčkog izkona: starije pomorsko-čakav. *spravîtba. |
|
teka (thêke) |
bilježnica pisanka |
Prazni školski svezak sa crtama za učeničko pisanje zadaća i predavanja. |
|
tekar (tekar) |
istom, jedva srb.-turs. tek |
Starohrvatski izraz perzijskog izkona u kajkavici i čakavici: novije "tek" je srbizam turskog izkona nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća. |
|
teleskop (τῆλε-σκοπεῖν) | veledogled | Jači optički ili elektronički dalekozor (s velikim udubljenim zrcalima ili radarom) za proučavanje sitnijih nebeskih tiela i galaktika u dalekom svemiru. |
|
televizija (tele + visio) televizor |
1. dalekovidnica 2. dalekovidnik |
1. Telekomunikacijski sustav za slanje i primanje pomičnih slika i zvuka s velikih daljina. 2. Prijamnik kao dio uredjaja dalekovidnice koji prima predanu sliku. |
|
temelj (temenos) |
osnovica turs. podloga |
Antički naziv grčkog izkona za našu podlogu ili osnovicu. |
|
tepsija (tepsi) |
plitica, tavica |
Metalna kuhinjska posuda nižeg ruba za pečenje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
terasa (tarasso) |
ravni krov čak.*taraca |
Grčki naziv još ranieg vedskoga (taranta) i hetitskog izkona (taratta), kod čakavaca starije: *taráca. |
|
terazija (terzi) |
kantar, ručna vaga |
Priručna loša vaga za približno vaganje 'od oka'. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
| teret teretiti |
tovar, tovariti |
Noviji hungarizmi za ranije već postojeće hrvatske izraze: tovar i tovariti (+ medjunarodne karga i kargati). | |
|
teritorij,-alni (territorium) |
ozemlje, ozemni (srb. teritorijum) |
Prostorno područje neke države, pokrajine, obćine itd.: Podrietlom iz srednjovjekog latinskog, a hrv. ozemlje od 18/19. stoljeća. |
|
testera testeriti |
pila, piliti |
Priručna naprava za grubo piljenje drveta. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
tezga | štand, pult | Poslovni stol izmedju osoblja i stranaka u trgovini ili gostioni. |
|
tiganj (teganon) |
tava, tavica turs. tepsija |
Antički izraz grčkog izkona, a noviji turcizam "tepsija" nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća. |
|
titlOVati eng.(to title) |
nasloviti titlati |
Srbo-balkanizirana izkrivljenica iz englezkog glagola: to title= nasloviti, hrv. izpravno = titlati. |
|
točak | kotač | Naprava u obliku kruga koja se okreće na osovini u središtu i omogućuje gibanje, radnju, i drugo. |
|
tok tokom |
tijek tečenje |
Što teče i prolazi. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači tobolac ili korice (pribora, oružja i sl.), pa u hrv. surječju to zvuči nesmisleno. |
|
toplota toplotni |
toplina, -nski vrućina,-nski |
Noviji balkanski srbizmi, u Hrvatskoj dielom nametnutni pod drugom Jugoslaviom umjesto našega izvornog: vrućina, vrućinski. |
|
tovarica (tavarek) |
magarica, ugota |
Prastari naziv perzijskog izkona za ženku magarca (Equus asinus) u čakavici. |
|
tramvaj (tramway) |
munjovoz | Tračno vozilo za gradski prievoz putnika koje ima strujni pogon. |
|
trahi (Trachy-karpos) |
žumara | Izkrivljeni amerikanizirani naziv za najodporniju i visoku lepezastu palmu velika žumara (Trachycarpus fortunei) koja najbolje vani prezimljuje u našim kopnenim krajevima i sjevernom primorju (oko Zagreba ih raste već stotinjak), a žumara je njezin čakavski naziv |
|
tramuntana (transmontana) |
sjeverac Sjevernjača |
Čakavsko-ikavski nazivi latinskog izkona 1. Malo početno: sjeverozapadni vjetar NNW na Jadranu (nije tzv. 'bura': ova je sjeveroiztočnjak !); 2. Veliko početno: zviezda Sjevernjača, lat. Polaris. |
Četničko |
trebovati trebovanje |
zatražiti, naručiti, naručba |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
trešnja | potres, zemljotres |
Značenje prošireno tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: u hrv. isto znači voćku (Cerasus) pa je tu dvoznačno i nesmisleno. |
|
trijumf (triumphos) |
pobjeda, bojna slava |
Svečana javna proslava nakon uspješne ratne bitke ili športskog uspjeha u natjecanju. |
|
trilja (triglis) |
poletuša, morska lastavica | Čakavsko-ikavski naziv grčkog izkona za jestive pridnene ribe iz roda Trigla. |
|
trista | tristo, broj 300 |
Izvorno-hrvatske stotice nikada ne završavaju na srb. -sta: oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
Četničko |
trogub | trostruk, trokratan |
Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
tropi, tropski (tropê,tropikós) |
ekvatorske zemlje, čak. *polnébi |
Medjunarodni izrazi starogrčkog izkona za najtopliji pojas oko ekvatora, starije pomorsko-čakavski *polnébi i pridjev *polnèbni (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi). |
|
trpezarija (trapeza) |
blagovaona, zalogajnica |
Bizantizam uglavnom u srbskomu, proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *trsi, trsje (trši, tuvarsa) |
nasad loze, vinograd |
Najstariji nazivi tog značenja u Europi većinom kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski (od istog i toponim Trsat). | |
|
trupac,trupec (trupis) |
deblo tur. balvan |
Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas najviše u kajkavici (trupec). |
|
tržnica (tergitia) |
prodajni trg trgovina |
Domaći antički arhaizam: središnji gradski prostor za prodaju i trgovanje, od tog možda potječe i staro ime grada Trsta (Tergeste). |
|
trudbenik trudbenički |
djelatnik, radnik,-nički |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
.png){kind=small} |
tsunami (cunami: 津波) | veleval, lučki val, zaljevni val | Visoki morski valovi uzrokovani potresom, obično na obalama Tihog oceana. |
|
tuča | tučnjava, mlatnjava |
Izmjenjeno značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: izvorno hrv. je tuča samo ledena oborina (krupa) pa je to dvoznačno i nesmisleno. |
| *tuhica (tuhuli) |
jastuk,kušin, vanjkuš |
Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski (od istog i toponim Tuhelj). | |
|
tulipan (dulban) |
lat. Tulipa srb.-tur. lala |
Medjunarodni naziv perzijskog izkona za uresne cvietne biljke iz roda Tulipa (srbo-balkanski turcizam: lala). |
|
tulum (tulum) tulumariti |
pijanka, zabava pijančiti |
bučno-primitivna zabava s opijanjem, obća razuzdanost. Noviji jugo-balkanski turcizam u Hrvatskoj tek od 20. st. |
|
tumarati | lutati, skitati se |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
tumbati | prevrtati, kotrljati |
Noviji turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
tunj (thynnus) |
tuna, tunina |
Velika morska riba (Orcinus thynnus). |
|
*tunja, tunjica (tune, tunek) |
povraz, udica |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona kod čakavaca. |
|
turpija (turpi) |
strugača rašpa, bradva |
Obrtni pribor od tvrdog čelika s hrapavo-nazubljenom površinom za struganje i poliranje željeznih, drvenih i inih predmeta. |
|
turski (Türkce) | maloazijski čak. *hatijâni |
Što pripada Turskoj, odnosno Maloj Aziji; starije pomorsko-čakavski: *hatijâni. |
|
tust (tušt) |
mastan, debeo |
Prastari hrv. pridjev perzijskog izkona (čakav. tušći). |
|
*tuškan, tušćân (tušehan) |
zec, kunić |
Prastari hrv. naziv zeca perzijskog izkona (čakavski = tušćân). |
|
tužioc | tužitelj, tužilac |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
U
| Podrietlo | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
u ... (+ genitiv) |
pri ... (+ dativ) kod ...(+ genitiv) |
Srbo-balkanske izraze poput 'u nas', 'u mene' su nametnuli noviji doseljenici iz BiH, ali ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: izvorno hrv. je starije: pri nama, pri meni ili novije: kod nas, kod mene . |
Četničko |
ubav, -va,-o ubavost |
lijep, krasan, ljepota |
Oblici uvedeni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ubica ubistvo |
*umorilac, ubojica, umorstvo |
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ubjediti (ubediti) |
uvjeriti, nagovoriti |
Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca): dvoznačno je i hrv. izvorno to znači osiromašiti, opljačkati. |
| ublok,*oblok (ub-lokanya) |
okno, ekran, prozorčić |
Ranohrvatski srednjovjeki arhaizmi indovedskog izkona (ub-lokanya = kroz-otvor) u većini hrv. dialekata, najviše u kajkavici (óblok) i čakavici (ublôk) gdje može značiti i ekran; vidi takodjer: luknja. | |
|
*ubrus (hubruši) |
rupčić, salvet |
Raniji neromanski izraz perzijskog izkona. |
|
učesnik učestvovati |
sudionik, sudjelovati |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
učešće | udjel, udio |
Rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
učkur | razporak prorez, šlic |
Otvor na hlačama (za mokrenje) i njegov zatvarač. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
učtiv učtivost |
pristojan, uljudan, uljudnost |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
udariti | osnovati usmjeriti |
Postaviti osnove čemu ili zadati smjer razvitka. Naprotiv u hrv. to uglavnom znači lupiti ili tresnuti, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
udarnik(udárnik) udarnički |
predradnik, bolji radnik |
Noviji ideoložki naziv ruskog izkona iz SSSRa, nastao i proširen kod nas kroz komunizam u 20. stoljeću. |
Četničko |
udes udesiti |
sudar, nesreća, srediti, uništiti |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate. |
|
udruženje | udruga, družba | Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ugarski (hungaricus) |
magjarski, panonski |
Medjunarodni zemljopisni pojam latinskog izkona, povezan s nomadskim Hunima (Hungari) koji su u biegu od Kineza krajem antike provalili u Europu i time zbog velike selidbe naroda započeli propast Rimskog Carstva. |
| ugorak kaj. vugorek |
krastavac, čak. kukumar |
Naziv povrća (Cucumis sativus) panonsko-magjarskog izkona većinom u sjevernoj Hrvatskoj: kajkav. vugorek, čakavsko-romanski: kukumar. | |
|
ujed ujesti |
ugriz, ubod, ugristi, ubosti |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ukaz | odluka, naredba | Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
ukazati ukazivanje |
uputiti, uputa usmjeriti,-jerba |
Srbizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
uključiti uključen |
uvrstiti uvršten |
Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
UKOLIKO | ako | Srbski veznik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ukršten ukrštanje |
križan, hibridan, križanje |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
umješan umješnost |
spretan, vješt, vještina |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
Una, unski (Oeneos, Venas) |
rieka Una, unski |
Domaći antički izrazi ilirskog izkona po grčko-rimskim zapisima: navodno tzv. "rimska Una = Jedina" je nova promičbeno-turistička izmišljotina (jer ne postoji nigdje u latinskim zapisima). |
|
Unazad | unAtrag | Srbo-balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
unekoliko | donekle, dielom(ice) | Srbo-balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
unezvjeren,-riti (unezveren,-iti) |
uznemiren, uznemiriti |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uobraziti uobrazilja |
maštati,umisliti mašta, tlapnja |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
upečatljiv | jasan, uočljiv, znakovit |
Srbo-balkanski pridjev nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
upit | pitanje | Srbo-balkanski naziv nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
upliv uplivisati |
utjecaj, utjecati |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno hrv. je to skraćen nautički izraz za: uplovljenje. |
|
upozorenje | pozornost, upozorba |
Srbo-balkanizam na -enje nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslaviom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
upravni, upraviti |
izravan, usmjeriti |
Balkanski srbizmi nametnuti pod Jugoslaviom od 20. stoljeća, a prije u Hrvatskoj nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): u hrv. "upravni" drugo znači u svezi s upravom !. |
|
upravnik direktor |
ravnatelj, upravitelj |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
upražnjavati | obavljati, izvršavati |
Srbo-balkanski glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat: II. starije značenje u hrv.= isprazniti, iztresti. |
|
uprošćen uprostiti |
jednostavan, pojednostaviti |
Srboidne rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uputstvo | naputak, uputa |
Srboidni oblik iz Jugoarmije nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uraditi uradak |
napraviti, učiniti, sastavak, članak |
Srboidne rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *urila (horila) |
javni sat, tur.sahatkula |
Veći javni sat na stupu ili tornju, ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona najčešći u čakavici, u Bosni je istoznačno turski sahat-kula. | |
|
urma (hurma) |
datulja, feniksica |
Tursko ime za voćnu palmu (Phoenix dactylifera) s jako sladkim plodom iz pustinjskih oaza: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat. |
|
urođenik | domorodac, starosjedilac |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uS- . . . | uZ- . . . | Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom. |
|
uskrŠNJi (voskršnji) |
uzkrSNi, *vazmeni |
Srboidni palatalni pridjev (-šnji) nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca i jugo-unitarista). |
|
uslijed (usled) |
zbog, radi, zbogradi |
Rieč nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uslov uslovni |
uviet,uvjetni, pogodbeni |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uštrb | šteta, *škoda |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
ušur | prirez, PDV desetina |
Doprinos za dodatnu vrijednost (PDV) oko 10% koji se daje za mljevenje i pečenje rakije, ili za crkvu. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
utanačiti | dogovoriti | Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
utisak | dojam | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
utoliko | tada, onda | Srbski balkanizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
utva lat.Tadorna |
gavka, morska raca |
Vrste divljih pataka selica (Tadorna) iz sjevernih i oceanskih obala, kod nas se većinom pojave zimi: hrv.= gavka ili 'morska raca', jugo-srb. iz ruskog: utva. |
|
utvara | sablast, privid, avet |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
utvrditi utvrdjen |
odrediti, potvrditi potvrđen, određen |
Što je dokazano i prihvaćeno. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači osigurati zidinama grad ili utvrdu, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
Četničko |
uvjerenje (uverenje) |
potvrda, priznanica |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uza, uzâme uzanj |
uz, uz mêne, uz njêga,*pri |
Srbo-balkanski oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); čakavsko-kajkavski: *pri, pri mêni, pri njêmu. |
|
uzvičan uzvičnik (!) |
usklični, uskličnik |
Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uzvišenje | uzdignuće, uzvisina, *izpon |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
uže, užad užarija |
konop, štrik, konoparna |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca): izvorno u hrv. je uže što nije šire, pa je to nejasno-dvoznačno. |
|
užici (plur.užitak) |
užitki užitci |
Srboidni izkrivljen plural nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Na hrv. je to elektronaziv: unutar žice, - a ne za gastronomski "gušt". |
|
užina (usa'ina) |
marenda, međuobrok |
Prastari naziv perzijskog izkona za manji popodnevni obrok. |
|
Ùživo | izravno u / žîvo |
Noviji srbo-balkanizam nametnut pod Jugoslavijom u 20. stoljeću, ranije u Hrvatskoj riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
V
| Podrietlo | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
Četničko |
vajar vajarski |
kipar, klesar, klesarski |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
vala, valica (valis,valecula) |
zaton, uvala, uvalica |
Nazivi latinskog izkona u čakavici i ikavici, a još stariji istoznačni izvornik je iz rane Mezopotamije: uwal, uwalki. |
|
valaj ! (valah) |
*asti !, Boga mi |
Vjerski uzvik pri zakletvi na istintost izjave. Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
valjati valjan,-nost |
važiti,vriediti vriedan, -dnost |
Ova su značenja proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno u hrv. je valjati = kotrljati, pa su zato i ove izvedenice nejasno-dvoznačne. |
| vanjkuš (vánkos) |
perina,uzglavlje ča-kaj: tuhica |
Panonski naziv magjarskog izkona za dio posteljine: hrv. starije čakavsko-kajkav. tuhica, književno: perina i uzglavlje, turcizam jastuk, ikav.-roman. kušin. | |
| varda (vardja) | tvrdjava, utvrda | Zidinama utvrdjena obranbena gradjevina; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica). | |
|
vardica,vardina (vardek,vardana) |
stražarnica, gradina |
Raniji neromanski arhaizmi perzijskog izkona u ikavici i čakavici. |
|
variti varenje |
probaviti, probava |
Značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato: u hrv. isto znači taliti/taljenje pa je dvoznačno i nesmisleno. |
|
varnica | iskra | Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| varoš (varosz) |
gradić predgradje |
Naziv naselja magjarskog izkona, većinom kod štokavaca i kajkavaca. | |
| *vas, ves (vasso) |
zaselak, naselje |
Arhaizam keltskog izkona očuvan u kajkavici, čakavici i slovenskom za manja naselja i sela. | |
Četničko |
vasiona vasionski |
svemir, svemirski |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
vaspitan vaspitanje |
obrazovan, naobrazba |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
vašar vašarski |
sajam, sajmeni |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
vaterpolo (water polo) |
vodomet | Igra loptom u plivalištu odredjenih mjera s ciljem postizanja što više sgoditaka; svaka momčad sastoji se od vratara i 6 igrača. |
|
Vazam (Vazma) vazmeni |
Uzkrs, uzkrsni |
Prastari vjerski izrazi perzijskog izkona, po proljetnom početku iranske godine (kajkav.= Vuzem). |
|
vazda povazdan |
uviek stalno |
Srbske rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
vazduh vazdušni |
zrak, uzduh, zračni |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
veče (srednji rod) |
večeR, (ženski rod) |
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
vekerica (Wecker) |
budilica, Lika: klepetalo čakav. urýlo |
Njemački naziv iz Austrougarske: novo-hrv. budilica, Lika: "klepetalo", čakav. urýlo, ikav.roman. žvejarin. |
| *veliti (velit) |
reći, kazati |
Arhaizam keltskog izkona, još očuvan u kajkavici i čakavici. | |
|
Venera (Venus) |
Danica | Drugi bliži i topliji planet od Sunca u Sunčevom sustavu; od 20. stoljeća je to bio jedini dopušteni naš naziv planeta jer ga imaju i Srbi, a raniji domaći nazivi inih planeta iz hrvatskog pomorstva su u Jugoslaviji odbačeni (jer ih nemaju nepomorski Srbi), kajkav. Dênica i čakavski = Vičêrnica. |
|
Venecuela venecuelanski |
Venezuela venezuelski |
Primorska država uz sjeverne obale Južne Amerike: hrv. izvorno je Venezuela, a srb. "Venecuela,-anski" što je naknadno kao štokavski srbizam nametnuto od Jugoslavije. Prvotno je čakavsko-pomorski bila još ranija zemlja Zahôjna. |
Četničko |
veoma | vrlo, jako, silno |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*veres (verez) verzura (varzeši) |
ples, kolo, plesačica |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona u čakavici (od tog je i štokavsko "vrzino kolo"). |
|
veselica (veselia) |
veselje radovanje |
Domaći antički arhaizam: od tog su potom još vjerojatno nastali glagol veseliti i prezime Veselica. |
|
vešmašina (Waschmaschine) |
perilica, čakav.: pralîšće,stupârna |
Germanizam: stroj za rublje tj. naprava za pranje i cijedjenje rublja: kajk. vašmašina, čakav. pralîšće, arhaj.čak. stupârna (automatski mlin za rublje). |
| vezir (wazir) |
podkralj, glavni general |
Visoki vojni čelnik kod muslimana, po činu drugi do sultana. | |
|
vidan viđenost |
ugledan, glasovit ugled, važnost |
Tko ima visoki društveni položaj u javnosti. Naprotiv u hrv. to većinom znači poznat iz vidjenja o komu postoji predočba, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
viđeniji | ugledan važan |
srbo-balkanski oblik nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, prije u Hrvatskoj nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
vidioc | vidjelac | srbo-balkanski oblik nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, prije u Hrvatskoj nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
"vijera" vijernik |
vjera vjernik |
Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom. |
|
vikend (weekend) |
1. kraj tjedna 2. tjedni odmor |
Zadnji, neradni dio tjedna koji se sastoji od subote i nedjelje. |
|
vilica vilični |
čeljust čeljusni |
Kosti donje lubanje oko ustiju: noviji srbizam nametnut u Hrvatskoj tek od 20. stoljeća pod Jugoslaviom. Inače na izvornomu hrvatskom to zvuči priglupo i nesmisleno, jer je izvorno hrv. 'vilica' zapravo kuhinjski pribor za jelo (srb. 'viljuška'). |
|
viljuškar | viličar | 1. Samohodni stroj s krakovima za podizanje i prienos tereta (= hrv. viličar) 2. Zoologija: Skupina vodenih račića s klieštima. |
|
vinjaga (winjaga) |
lozovina divlja loza |
Povijuša divlje loze (Vitis sylvestris): srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona. |
|
vinovnik vinovnica |
uzročnik, krivac uzročnica |
Naziv ruskog izkona najviše proširen u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat. |
|
virtualan,-lno (virtualis) |
prividan,zamišljen 2.stvaran,zbiljski |
Izrazi latinskog izkona: 1. Izvorno u Europi = što je prividno, tek zamišljeno, 2.Novije izkrivljeno u Americi = što je već stvarno i postoji u zbilji. |
|
visočina | uzvišenje, *izpon |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
vještački (veštački) |
umjetni, sintetski |
Pridjev proširen pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| vještica (weihitha) | čarobnica čak. štriga |
Rani srednjovjeki germanizam gotskog iskona. | |
|
vladika vladičanstvo |
biskup (episkop), biskupija |
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| Vlah, vlaj (Walhas) |
romanski gorštak, brdski stočar |
Ranogermanski naziv gotskog izkona za južnije romanizirane domorodce u Rimskom Carstvu; novije kod nas preneseni nadimak za brdske stočare iz kopnenog zaledja, doseljene na primorje i u gradove. | |
|
vlak (vlak) |
željeznica srb. voz |
Navodno posudjeno iz češkog u doba preporoda, - ali isti vlak imaju kajkavci i Slovenci: povezano s ikavskim vlaka (kolni put) i kajk. vleči (vući), a srb. istoznačnica "voz" u hrv. su selska zaprežna kola. |
| vlašina,vlašine (Walhas) |
primitivni čoban, kopneni gorštak |
Ranogermanski nadimak gotskog izkona za romanizirane domorodce iz Rimskog Carstva: kod nas podrugljivi nadimak za brdske stočare iz kopnenog zaledja, novodoseljene u gradove, na primorje i otoke. | |
Četničko |
vodojaža | brana, ustava | Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
vodolija | vodenjak Aquarius |
Srbski naziv nebeskog zvieždja u pojasu zodiaka, medjunarodno astronomski = Aquarius, hrv. Vodenjak. |
Četničko |
voljno | odmor stanka |
Prekid neke djeltnosti zbog pauze. Naprotiv u hrv. je to prilog koji znači svojevoljno ili dragovoljno, pa u hrv. surječju tako zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
volšeban (volšebnij) |
čudan, čarobni nadnaravan |
Crkvenoslavenski pridjev nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
voz | vlak željeznica |
Medjugradsko šinsko vozilo. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači stočnu zapregu i selska kola, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
vračati vračara |
gatati, gatarka, proricati |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| vrag, vražji (wraks) |
zloduh djavao,djavolji |
Ranogermanski arhaizam gotskog izkona osobit za hrvatski jezik, ini Slaveni tvore isto većinom iz grčkoga (diabolos). | |
|
vrdati | izmicati, izbjegavati |
Gagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*vrša (varzas) | mrežica za ribe | Okvir s mrežicom za vadjenje ribe iz vode; arhajska tudjica tračanskog izkona, osobito u čakavici i ikavici. |
|
vršioc | vršilac, vršitelj |
Srbo-balkanski oblik nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): hrv. je izvorno vršitelj (ili vršilac) tj. koji obavlja neki posao. |
|
vršljati vršljanje |
lutati,skitati se, lutanje, skitnja |
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
vrtača (vrtop) |
*ponikva, dolac |
Udolina vapnenog krasa: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *vrtiguza (vartti-guza) |
zavodnica, što miga riti |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona najviše u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
|
vrtilet (vertolêt) |
zrakomlat helikopter |
Letjelica koja se uzdiže okomito uvis s pomoću velike vrtjelice (propelera) na okomitoj osi uz velike mogućnosti upravljanja. |
| vrtiti, vrtnja (vartti, vartana) |
okretati, obrtati okretanje |
Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona, većinom nepoznati u inim europskim jezicima. | |
| vrtuljak (vartula) |
vreteno zvrk |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima. |
W
| Podrietlo | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
web | mreža | Usluga medjumrežja čiji se podatci prienose prjeko HTTP protokola (u računalstvu). |
|
wellness (centar) | opuštaona | Mjesto u kojemu ljudi obnavljaju zdravlje i ravnotežu svoga tiela i duše. |
X
Y
| Podrietlo | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
| Y (glas:ü) |
izgovor: j / ü, (čakav.+ kajk.) |
Indovedsko-praslavenski arhaični glas štokavcima nepoznat, ali očuvan u kajkavici i čakavici: npr. ygo (greda), ytje (jelo), yzdit (jahati), ...itd. |
Z
| Podrietlo | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
zadesiti | zahvatiti, snaći (koga) |
Srbski glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zadnjica | stražnjica, guzica, rit |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zahladnjeti, zahladnjenje (zahladneti,-enje) |
zahladiti, ohladjenje, zahladba |
Rieči nametnute od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zakačiti zakačaljka |
zapeti,zadjenuti, kuka, kvačica |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
zakerati zakeranje |
cjepidlačiti, gnjaviti,gnjavaža |
Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
zaključiti zaključni |
završiti, dovršiti završni, konačni |
Srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom najviše kroz partijske fraze, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca). |
|
zakucan zakucati |
pribijen, pribiti, zabiti |
Značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato: isti dvoznačni glagol u hrv. znači pokucati (na vrata) pa je nejasan. |
|
zakuska | domjenak | Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca. |
|
zamak | dvorac, ljetnikovac |
Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| zambora (zanbur) |
muhetina, zujara | Velika muha što glasno zuji; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici. | |
|
zamijetiti (zametiti) |
opaziti, uočiti |
Glagolski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zamjetan,-tno (zametan,-tno) |
značajan,-jno, uočljiv, -vo |
Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zanat, -atlija (sanat,sanatli) |
1. obrt 2. obrtnik |
1. Samostalno i trajno obavljanje zakonom dopuštenih gospodarskih djelatnosti zbog dobiti ostvarene proizvodnjom, prometom i uslugama na tržištu. 2. Stručna osoba koja to privatno obavlja za svoj račun, a može se koristiti i radom inih osoba. |
| zaobalje, -alni zaobalac, -lka |
primorje, -rski primorac, -orka |
Noviji jugobosanski balkanizam kontinentalnih "jezičara" iz 20. stoljeća (prvo u Bosni), ranije u Hrvatskoj nepoznato i novonametnuta besmislica iz SDP-pravopisa: zato da se potisne i ukine staro izvorno-hrvatsko primorje, -rski, primorac (iz srednjovjekog pri mori = blizu mora). | |
| zaobalje, -alni zaobalac, -lka |
primorje, -rski primorac, -orka |
Noviji jugobosanski balkanizam kontinentalnih "jezičara" iz 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj nepoznato i novonametnuta besmislica iz SDP-pravopisa: zato da se potisne i ukine staro izvorno-hrvatsko primorje, -rski,-rac (iz srednjovjekog pri mori = blizu mora). | |
|
zapaljenje (zapalenje) |
upala, gnojenje |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *zapačiti (zepashyati) |
zapriečiti zasmetati |
Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u čakavici i kajkavici, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima. | |
Četničko |
zapeta | zarez, stanka apostrof |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zapljena (zaplena) zaplenjivač |
ovrha,plienidba, ovrhovitelj |
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zaposjesti (zaposesti) |
osvojiti, zauzeti |
Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zapremnina | obujam, lat. volumen |
Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zapušač zapušiti |
čep začepiti |
Zatvarač za zatvaranje boce ili neke cievi. Naprotiv u hrv. to većinom znači početnik pušenja koji je tek propušio, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
zastava zastavnik |
stieg, *korugva stjegonoša |
Čakavski: korùgva, kajkavski: horúgva, pogledati još: barjak |
|
zateleban (teleben) |
zaljubljen, zacopan |
Prastari hrv. izraz perzijskog izkona. |
|
zatočnik | branitelj, zaštitnik |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zavada zavaditi |
svadja, posvadjati |
Srbo-iztočni oblici nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zavjera,-renik (zavera,-renik) |
urota, urotnik |
Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zavesti zavođenje |
upisati upis, unos |
Unesti nekoga ili nešto u postojeći popis. Naprotiv u hrv. to većinom znači prevariti naivca ili snubiti djevojku, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
zavjesa (zavesa) |
zastor | Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
zavještenje (zaveštanje) |
zaklada, zadužbina |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zavojevač | osvajač, lat. agresor |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zbrinjavanje | osiguranje | Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zejtin (zeytun) |
ulje, maslina |
Mastna tekućina, ili maslinov plod. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). |
|
zelje (zaljan) |
kupus lat.Brassica |
Povrće Brassica oleracea: srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, izvorno još starije iz antike frigijski (zelkia). |
|
zelman (zelmis) |
srodnik, rodjak |
Prastari predromanski naziv tračanskog izkona iz antičkog Balkana, kod nas najviše u čakavici. |
|
zemunica (zemuni) |
podzemni stan, podrum |
Prastari hrv. naziv perzijskog izkona za podzemne nastambe (usporediti i naselje Zemun). |
| zenit | tjemenište | Nebeska točka pod pravim kutom okomito nad glavom motritelja. Stari medjunarodni naziv arabskog izkona prije Turaka, proširen u mnogim europskim jezicima. | |
| zeza, zezati (zuzu, zuzuki) |
šala,šaliti se, zafrkavati |
Naši najstariji izrazi tog značenja u Europi: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski. | |
|
zglavak zglavkari |
zglob, pregib, člankonošci |
Rieči proširene pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca); člankonošci = velika životinjska skupina Arthropoda. |
|
ziher, ziherunk (zicher,Zicherung) |
siguran osigurač |
Izvorni pridjev je perzijskog iskona (zihr) nama prenesen preko njemačkog, a ine tehničke izvedenice su njemačke i najviše ih rabe kajkavci i slavonski Šokci. |
|
ziheraš, -raški (zinhar, ziherdar) |
sigurnjak sigurnosni |
Društveni izrazi perzijskog izkona iz osnovice zihr (= siguran). |
|
značaj | važnost, značenje |
Novije izkrivljeni smisao "značaja" pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, u Hrvatskoj prije izvorno značaj = karakter (a ne 'važnost' kao srb.). |
Četničko |
zolja zoljin |
osa, osinji |
Kukci roda Vespa: rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (srb. osa = osovina). |
|
zombi | živi mrtvac zaglupljen čovjek |
1. U voodoo-tradiciji američkih crnaca prenesenoj iz zapadne Afrike: oživljeni duh mrtvaca; 2: Preneseno i prošireno: promičbom i "mozgopranjem" zaglupljeni čovjek bez vlastitih mišljenja, koji reagira automatski i na vlastitu štetu. |
|
zombirati, zombizacia |
zaglupljivati, mozgopranje |
Nasilno-sugestivnom i bezkrajnom promičbom brisati nepodobno i nepoželjno pamćenje ljudi, tj. pretvaranje u "žive robote" neka reagiraju priglupo-automatski i na vlastitu štetu. |
|
zova | bazga, lat.Sambucus |
Ljekoviti grm Sambucus nigra: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca); kajkavski = bezek. |
|
zrinjski "Zrinj" |
zrinski, Zrin (grad) |
Naknadno izkrivljeni novi jugoslavenski oblici zbog srboslavenskog njakanja (palatalizacia): prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); prahrvatski izkon od ranoperzijske satrapie Zrinaya u Pakistanu. |
|
zublje | luči baklje |
Priručno starinsko svietlo s vatrom od smole ili loja. Naprotiv izvorno u hrv. to većinom znači poljodjelski pribor tj. grablje ili roglje, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno. |
|
zucnuti zuckati |
odati, pisnuti, ogovarati |
Glagoli prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zulum | 1. nasilje, bezakonje, okrutnost 2. nepravda |
1. Odnos izmedju dviju strana u kome jedna strana uporabom ili samom prietnjom uporabe sile utječe na drugu stranu. 2. Nedostatak ili nepostojanje pravednosti ili pravde; negativan čin suprotan pravdi. |
Četničko |
zvaničan zvaničnik |
javni, služben, uglednik |
Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
zvečarka | čegrtuša | Američka otrovnica Crotalus: naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, u Hrvatskoj donedavna nepoznat. |
Ž
| Podrietlo | Tudjica | Prievod | Značenje i opis |
|---|---|---|---|
|
žamor, žamoriti (zambor, zamburan) |
buka, šum, bučiti, šumiti |
Prastari hrv. izrazi perzijskog izkona u kajkavici i čakavici. |
| žandarmerija (gendarmerie) žandar (gendarme) |
1. oružničtvo, *sigurba 2. oružnik |
1. Vojna postrojba zadužena za obavljanje redarstvenih zadaća, a može obavljati i neke vojne zadaće, često služe i za humanitarne zadatke (npr. traganje i spašavanje); starije čakav. *sigûrba. 2. Osoba zaposlena u oružničtvu. | |
Četničko |
žar-ptica | rajčica, rajska ptica |
Tropske šarene ptice iz skupine Paradiseidae: srbski naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat. |
|
žbunje (džbun) žbunast |
grmlje, šibljak, grmolik |
Kasniji turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| *želud (šelut,šeli) |
žir, plod hrasta |
Najstariji naziv tog značenja u Europi većinom kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski. | |
|
žigosan | obilježen, znamenovan |
Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat u tom značenju (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
| žirafa (gerafet) |
žirafa lat. Giraffa |
Medjunarodni naziv proširen preko arabskoga od ranoegipatskog izkona (sor-aphe) za visokog sisavca s dugim vratom iz Afrike. | |
| žiri (jury, juré) | ocjenjivački sud, porota, prosudbeno povjerenstvo |
Tielo stručnjaka ili izabranih osoba za ocjenjivanje i donošenje odluka prama utvrdjenim pravilima na izložbama, umjetničkim i športskim priredbama ter u sudstvu. | |
|
žitelj žiteljstvo |
stanovnik, pučanstvo |
Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
živina živinarnik |
perad, kokošinjac |
Nativi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
živopis živopisan |
slikarija, slikovit |
Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
Četničko |
žiža žižni |
žarište, fokus, žarišni |
Značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca), jer izvorno u hrv. to znači štetnoga kukca na žitu pa je nejasno-dvoznačno. |
|
*žmulj, žmulić (zmoul, zmoulek) |
vrč, čaša, čašica |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona kod čakavaca. |
|
žnirati,-ranac (schnieren) |
zavezati, vezica, pertla |
Rieči njemačkog izkona, većinom kod štokavaca u srednjoj Hrvatskoj. |
|
*žuhki (zuhak) |
gorak, kiseo |
Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona (kajkavci i čakavci). |
|
žumance | žutanjak (jaja) | Srbski oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). |
|
*župan, županija (šuban, šupana) |
načelnik, pokrajina |
Prastari hrv. nazivi perzijskog izkona (= podban) za čelnike županija. |
| žveglani, -lati (got. sveglon) |
pijan, nalokan pijančevati |
Pijana (nalokana) osoba i njezino ponašanje: kajkav. = žveglani, žveglati od ranoga gotskog sveglon. |
Poveznice
- Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/A-O
- Podprojekt:Meta-ričnik
- Mongolski i starohrvatski
- Slovenski i starohrvatski
- Klaić i sur.: Strane riječi
- Njemački i starohrvatski
- Perzijski i starohrvatski
- Bošnjački i jugohrvatski
- Srbianski i jugohrvatski
- Engleski i novohrvatski
- Arabski i starohrvatski
- Turski i jugohrvatski
- Balkanski Sprachbund
- Anglokajkavska spika
- Agrámerska špreha
- Starohrvatski jezik
Izvori
- Jozo Dujmušić, 1933-1935: Antibarbarus hrvatskoga jezika. Hrvatska straža V.- VII.
- P. Guberina i K. Krstić: Razlike izmedju hrvatskoga i srpskog književnog jezika. Matica Hrvatska, 218. str., Zagreb 1940.
- Bošković, Radoslav: O jezičnoj i stilskoj diferencijaciji srpskog i hrvatskog jezika. Odabrani članci i rasprave, str. 45-48, Titograd 1978.
- J. Ćirilov: Srpsko-hrvatski rečnik varijanti / Hrvatsko-srpski rječnik inačica. Stilos, Beograd 1990.
- Vesna Požgaj Hadži 1999: Temeljne jezične razlike, hrvatski jezik i srpski jezik u kontrastu. Filozofski fakultet, Ljubljana.
- Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Školske novine, 639 str. Zagreb 1991. (ili kasnija skraćena izdanja)
- M.H. Mileković i sur.: Ranohrvatska etimologija i poredba hrvatsko-jugoslavenskih razlučnica. Ognjište 9, Karlovac 1999.
- Marijan Krmpotić: Hrvatski jezični priručnik. Kloštar-Ivanić, Agapa 2001.
- Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi. Školska knjiga, Zagreb 2007, ISBN: 978-953-0-40935-4 (većinom europske s malo turcizama i posve bez srbizama)
- Z. Škiljan i B. Laszlo: Hrvatsko-englezki i englezko-hrvatski rječnik obavjestničkog nazivlja. Zagreb 1994.
- Tomislav Sabljak: Rječnik hrvatskoga žargona. VBZ. 376 str., Zagreb-Ljubljana 2001. - (novosadsko-srbohrvatski)
- Ž. Šikić: Hrvatsko-jugosfersko-srbski razlikovni slovar 2010. - (izvorno-hrvatski OK.)
- Posuđenice u hrvatskom-1 (europeizmi) i Posuđenice u hrvatskom-2 (orientalizmi)
- Hrvatski jezični portal - (novosadsko-srbohrvatski po Liberovom pravopisu)
- Hrvatska Wikipedia - (poluhrvatski: 1/4 srbski)
