Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/A-O

Ovo je tek osnovica ili začetak budućeg članka.
Pomognite Metapediji i dopunite ga.

Tudjice u hrvatskom jeziku (medjumrežni rječnik naših barbarizama, balkanizama i indoiranizama), prvi dijel A - O:
Upozorba! Ovaj popis tudjica u hrvatskom jeziku se sastoji od službenih prievoda, hrvatskih novotvorenica i starih* hrvatskih rieči (npr. ranohrvatska predaja i dialektna književnost od 11. stoljeća). Kao nehrvatske tudjice su načelno izostale zajedničke ranoslavenske rieči iz srednjeg vieka koje su višeput zapisane u izvorno-hrvatskim tekstovima do 19. stoljeća. Uz Ž. Šikića 2010., ovo je drugi veći hrvatski popis na medjumrežju sa srbizmima jasno izkazanim kao tudjice i indo-iranizmima kao arhaizmi najviše po M. Krmpotiću 2001, ter M.H. Milekoviću i sur. 1999. Takodjer unatoč ranijih arheonalaza i inih pokazatelja, po dogmatskim jugoslavistima etnički Hrvati i njihov jezik nisu mogli (ni smjeli) postojati prije 9.stoljeća po Kr., pa su po njima sve starije* posudjenice nazočne u hrvatskom bar od srednjeg vieka, u dosadanjim popisima tudjica odbačene i idejno pripisane posrednom kasnijem prienosu tek kroz turski, talianski i njemački. Zato je ovo na medjumrežju prvi i jedini popis hrvatskih tudjica gdje su izravno bez idejnog zamagljivanja nabrojeni ovi stariji* i nepodobni indo-iranski, mongolski, arabski, gotski, keltski i slični raniji unosi u starohrvatskom jeziku.

Duga karavana Vukovih jugoslavista nas dosad uporno uvjerava kako su u hrvatskom većina nesrbskih rieči tek "ustaške novokovanice", iako se iste ili vrlo slične nalaze u starijoj* kajkavici i čakavici, pa i ranije na glagoljici: sve to im je nebitno (važno je unitarno mozgopranje i zatorba posebnog hrvatskog jezika). Pogubnu djelatnost tih "hrvatskih" vukovaca jezgrovito navodi V.Novak 1967 (Vuk i Hrvati: p.561): Tvorci ovog hrvatskog novogovora nisu se vraćali izvornom hrvatskom jeziku koji je bio različit od srpskog, već su samo postojeći srpski koji su ilirci prihvatili, da bi se "približili braći Srbima" pretvarali u novogovor, a to znači davali mu neprimjerene pa i nakazne oblike. Već iz idućega nepodpunog popisa tudjica (i niže nabrojenih izvora) je očevidno, kako su rječničke razlike hrvatski/srbski po leksiku slične kao izmedju inih medjurazumljivih jezika u Europi npr. u Europi češki / slovački, ruski / bjeloruski, švedski / norveški, njemački / nizozemski, španjolski / katalonski i slični jezični parovi. Zato su srbo-hrvatske razlike rječnika već u štokavskom velike do 14.000 drukčijih riječi Ž. Šikić 2010., a čakavci/Srbi još duple do 27.000 tj. 90% inih riječi (vidi npr. Ekavski sjeverni čakavci#Nepalatalni ekavski Cres) - tj. kao njemački / islandski, portugalski / rumunjski, poljski / makedonski i sl.

Uporabne kratice češće u idućem popisu: * = prije Vuka Karadžića, VELIKO = ekstremni ultra-srbizmi ("četnikizmi"), srb.= srbski, hrv.= hrvatski (u Hrvatskoj), kaj.= većinom kajkavski, čak.= većinom čakavski, ča-kaj.= svi hrv. dialekti (osim Vukopisa), eng.= engleski, lat.= latinski, grč.= grčki, tur.= turski. Ovaj popis je zbog veličine podieljen u 2 diela: Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/A-O (ovaj početni dijel), ter Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/P-Ž (drugi završni dijel).

Sadržaj

1 Abstract
2 Pozor za grčki !
3 Gramatičke tudjice
4 A
5 B
6 C
7 Č
8 Ć
9 D
10 Dj (Đ)
11 Dž (Gj)
12 E
13 F
14 G
15 H
16 I
17 J
18 K
19 L
20 Lj
21 M
22 N
23 Nj
24 O
25 Nastavak P-Ž
26 Ine poveznice
27 Izvori

Abstract

An annotated List of the foreign loanwords appearing in Croatian language (including europeisms, Balkanic-serbisms, and indo-iranisms); this is Starting part including A - O, and for its continuation see the second List P - Ž (Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/P-Ž).

Pozor za grčki !

U većini Wikipedia (izim pedantne Njemačke Wiki) zbog popularnog neznanja grčkog, površni wikipedisti krivo prepisuju sve grčke posudjenice iz drugačijega novogrčkog (Dhimotiki) umjesto antičkoga helenističkog (starogrčkog): To je dopustivo samo za pravoslavne narode gdje su grecizmi doista novogrčki, ali NE za hrvatski niti ine zapadne jezike čiji su medjunarodni helenizmi uglavnom starogrčki preko latinskoga. Zato: za grčke posudjenice NE prenositi ovamo te besmislene pogrješke iz nestručnih Wikipedia (izim samo njemačke Wiki).

Gramatičke tudjice

NEHRVATSKI NASTAVCI I ZNAKOVI: Vidi još pobliže Hrvatske slovnice i Balkanski Sprachbund.

Iskon	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	" ; " (semicolon)	, (zarez) ili : (dvotočka)	Semicolon ili "točka-zarez" je noviji pomodni amerikanizam, do sredine 20. stoljeća nepoznat u većini europskih jezika niti u izvornohrvatskom (sada masovno nametnut kroz globalističku Wikipediu): umjesto toga izvan engleskog treba biti običan zarez ili dvotočka.
	-- ... -- (duže dvocrte)	, ... , (2 zareza)	Ranije pravoslavni i novije komunistički stil ruskog pisanja: umjesto zareza ovisne rečenice su često odvojene produženom dvocrtom (" -- "), a isto pri nabrajanju umjesto dvotočke slijedi duža dvocrta: --.
	... -AD	... -ići, ...-čići	Srbski nastavci zbirnih deminutiva za živa bića nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): npr. krmad, jarad, pašćad i sl..
Četničko	... -ADIJA	... -stvo	Srbski nastavci zbirnih imenica nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): npr. pješadija, srbadija i slično.
	... -aEst	... -aist	Srbsko-ekavski brojevi izmedju 11-19 uglavnom završavaju na -aest, ali u većini svih hrvatskih dialekata je taj nastavak stvarno -aist, dok srboidno "-aest" u Hrvatskoj rabe uglavnom samo noviji vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici s Balkana.
	-atA, -aTIJa	-at -acia	Abstraktni nazivi u hrv. nikad ne završavaju srbskim -ata ili -aTija, nego kratko -at i -acia: npr. srb. birokrata, demokrata, birokratija, demokratija = hrv. birokrat, demokrat, birokracia, demokracia, itd.
Indovedsko	...-ati,-avati (...-ati,-avat)	... -ati, ... -avati	Indovedski završetak glagolskih infinitiva, kod nas najstariji oblici infinitiva od srednjeg vijeka (dijelom kajk. i čakav. ... -at, ...-avat).
	... -ČE ... -ČAD	...-ac,-čić, ... -čica	Srbski nastavci deminutiva za živa bića nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	da, ...da, ...da (dadakanje)	kako, pa, jel za + infinitiv	Srbo-balkansko dadakanje u zavisnim rečenicama: većinom prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca) Vidi pobliže: Balkanski Sprachbund.
	da + prezent	infinitiv	Srbo-balkansko dadakanje: namjerni izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca) Vidi pobliže: Balkanski Sprachbund.
Četničko	...-dA (nada, poda, preda)	... -d(nad, pod, pred)	Produženi oblici srbo-balkanskih priedloga koji završavaju na -d(a): nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); stariji kajkavsko-čakavski glase: zgor, spod, spret/sprid(i).
	... -džija (... -ciya)	... -ar, ... -ač	Nastavci turskog iskona za obrtna zanimanja nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati izim graničnih sela uz Bosnu. Inače u hrv. je "džija !" češće stočni povik za tjeranje konja ili volovske zaprege, pa u hrv. surječju ovi turcizmi zvuče smiješno i nejasno.
	... -e(r)	... -er	Balkansko pravoslavno "gutanje" završnog suglasnika u skraćenim novijim riečima, nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca): npr. te(r) juče(r), veče(r), takodje(r). Slično i u novogrčkom izostaje završno -i(s), -o(s), -o(n) itd.
	... -ek (... -ek)	...-ić, -čić, srb. ...-če	Starohrvatski nastavak perzijskog izkona za umanjene imenice kod nas očuvan najviše u kajkavici, npr. perzijski deminutivi: bebek, mamek, šamlek, jarek, mišek, tovarek i sl.
	-ekAS, -enAT	-eks -ent	Stručni nazivi zanimanja ili dokumenata u hrv. nikad ne završavaju srbskim -kas ili -nat, nego kratko -ks i -nt (bez nepostojanog 'a'): npr. srb. akcenAt, indekAs i studenAt = hrv. akcent, indeks i student.
	-Em (srb. instrumental)	-om (hrv. instrumental	Muški instrumental izvorno u hrv. završava pravilno na -om* (carom, mužom, putom, učiteljom i sl.), a u srb. često na* -em (carem, mužem, putem, učiteljem itd.): ovo je kod nas nametnuto pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	... -enje ... -NJENJE	... -tba,-tva, ... -anje,-ovi	Srboslavenski nastavci glagolskih radnih imenica preko pravoslavlja, većinom nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dijelom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	-Eri, -Ero -Erica	-ori, -oro -orica	Za sve brojevne imenice su takvi nastavci na -e... umjesto hrv. na -o... istočni srbizmi, većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
	-Ev, -Eva -Evo	-ov, -ova -ovo	U hrvatskomu posvojni nastavak -ev može biti jedino kod imenica na -ac s nepostojanim (a): npr. kupac > kupčev i sl. Za sve ine imenice su takvi posvojni pridjevi na -ev istočni srbizmi, nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
	-Evi, -Evima	-ovi, -ovima	U izvornom hrvatskomu nastavak muškog plurala većinom ne završava kao srbski na -evi (dativ: -evima), nego je uglavnom naš izvorni nastavak -ovi (-ovima). Ovakvo -evi, -evima nam je većinom nametnuto balkanizaciom od 20.st. pod Jugoslaviom.
	-ijUM -ijUMski	-ij, -ijski latin. -ium	Latinske strukovne nazive Srbi po Vuku ciele izkrivljuju fonetski, a u hrv. se odbacuje nastavak -UM i dodaje -ij: to su istočni srbizmi, većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
	-INJa -KINJa	-ica -anka	Ženski nazivi stanovnica nekog mjesta srbski obično završavaju na -inja ili -kinja, a u hrv. naprotiv na -ica ili -anka: takvi su istočni srbizmi u Hrvatskoj većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
	-iOC,-eOC -aOC	-itelj -ilac,-elac	Muški nazivi zanimanja ili vršitelja radnje u hrv. nikad ne završavaju srbskim -oc ili -ioc, nego hrv. -telj, -itelj ili -lac, -ilac: takvi su istočni srbizmi na -oc u Hrvatskoj uglavnom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
	-iONi -iONEr	-ijski -ionar	Latinske strukovne nazive s nastavkom -io,-ionis Srbi oblikuju iz osnove genitiva, a Hrvati po nominativu. Slično je i s latin. zanimanjima na -onarius koja srb. završavaju s -er, a hrv. s -ar: ovi su istočni srbizmi većinom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
	... -irati (...-ieren)	... -ati, ... -irati	Novovjeki infinitivni nastavak njemačkog iskona za radne glagole proširen u hrv. uglavnom pod Austrougarskom, a izostaje u našim srednjovjekim tekstovima (srb. = ... -isati).
Četničko	... -ISati ... -isanje	...-ati,-irati, ...-tba,-iranje	Srbski nastavci glagola i radnih imenica nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	...(onaj), koji... ...(ona), koja... ...(ono), koje...	particip sadanji, prilog prezenta	Vukovo balkansko "kojakanje" tj. izostanak prezentskog participa i opisna zamjena zavisnim rečenicama s veznikom (onaj), koji..., (ona), koja..., (ono), koje...: Većinom je prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca). Vidi pobliže: Balkanski Sprachbund.
	... -KRET	...-mak,-vrat, ... -obrat	Srbski mnogoznačni nastavak brojnih imenica nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat koji je potisnuo i zamijenio niz inih hrv. nastavaka: srb. pokret, zaokret, preokret ...= hrv. pomak, obrat, prevrat, itd.
	-ljev,-ljeva -ljevo	-ov, -ova -ovo	U hrvatskomu pridjevski nastavak na -ljev uglavnom ne postoji i to je noviji pravoslavni rusizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: npr. "Tomislavljev" je u hrv. normalno Tomislavov.
	... -luk (... -luk)	... -stvo, ... -ina	Noviji nastavak radnih imenica turskog izkona nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat izim graničnih sela uz Bosnu. Izvorno u hrv. na ...-luk završava jedino povrće (npr. poriluk), pa u hrv. surječju ovi turcizmi na -luk zvuče smiešno i dvoznačno.
	... -nica	... -na	Srbski nastavci za obrtno-radne prostore većinom na -nica nametnuti su nam tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali izvorno u Hrvatskoj su to samo njihovi deminutivi: npr. učionica = mala učiona (razredić), prodavnica = mala prodavaona (dućančić), radionica = mala radiona (kiosk), praonica = mala praona (veš-kuhinja), slastičarnica = mala slastičarna (kiosk), cvjećarnica = mala cvjetarna (kiosk), ...itd.
	... -o(l) ... -oni	... -oL, ... -oLni	Srbski skraćeni nastavci imenica i njihovih pridjeva "gutanjem" glasa L: nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom i ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca), npr. sto(l), so(l), vo(l), soko(l), itd.
	-aOC,-eOC -iOC	-ilac -itelj,-elac	Muški nazivi zanimanja ili vršitelja radnje u hrv. nikad ne završavaju srbskim -oc ili -ioc, nego hrv. -telj, -itelj ili -lac, -ilac: takvi su istočni srbizmi na -oc u Hrvatskoj uglavnom nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: npr.sr. vidioc, primaoc, podnosioc > hr. vidjelac, primatelj, podnositelj (-ilac).
	... -omE	... -omu	Srbo-štokavski (tzv. vlaški) nastavak muškog dativa i lokativa, u novije doba nametnut kao podoban lažnohrvatski oblik, ali pravi izvorno-hrvatski nastavak prije vukopisa do 19. stoljeća (i u NDH) je bio -omu: npr. tomu / "tome", malomu / "malome", istomu / "istome" i slično.
	... -ovati ... -ovanje	...-ati,-irati, ...-tba,-iranje	Srbski nastavci glagola i radnih imenica prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Četničko	... -rKa	...-rica	Srbski nastavci za obrtnice i ina ženska zanimanja većinom na -rka nametnuti su nam tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali izvorno u Hrvatskoj su njihovi nastavci na -rica: npr. profesorKa/-rica, doktorKa/-rica, zubarKa/-rica, kuharKa/-rica, pekarKa/-rica, ...itd.
Indovedsko	... -tva (... -tva)	... -dba, ... -tva	Indovedski završetak glagolskih radnih imenica, u hrvatskom najstariji oblici bar od srednjeg vijeka (srb.= ... -enje, -njenje).
Četničko	-USi,-USa,-USima lat. -i,-rum,-bus	... -i, -a,-ima	Srbo-balkanski nastavci iskrivljene množine za lažne latinske imenice, nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: npr. kaktusi (hrv. kakteje ili nopali), dinosaurusi (dinosauri ili velegmazi), itd. Jedina (prividna) iznimka u hrv. su engleske složenice od -bus s takvim pluralom: autobusi, trolejbusi i sl.
	...-zA (uzA,nizA, bezA, krozA)	...-z(uz,niz, bez, kroz)	Produženi oblici srbo-balkanskih priedloga koji završavaju na -z(a): nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); stariji kajkavsko-čakavski glase: pri, zdol, *brez, skroz(i).

A

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	admiral (admiratus)	flotni čelnik, čak. marjakýr	Vjerojatno iz srednjovjekog latinskog (ili arabski amir al-bahr): vrhovni zapovjednik ratne mornarice, starohrvatsko-čakav. marjakýr (iz Aveste mariaka), ali u jugo-vukopisu odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi.
	ada	sprud	Slatkovodni pješčani otok na riekama.
Arabsko	admiral (amir al-bahr)	flotovodja, čak. *marjakir	Čelnik ratne mornarice: naziv arabskog izkona, u srednjem vieku romaniziran kao admiratus, danas medjunarodni pojam.
	agava (Ἀγαύη)	*loparina	Američka biljka iz pustinja s mesnatim bodljastim listovima, sadjena i po Sredozemlju, cvate jednom nakon više desetljeća. Domaći čakavski naziv 'loparina' je prije rabljen i u vrtnoj literaturi, ali je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju Srbi gdje ne rastu agave).
Arabsko	Ahiret (Akhirah)	islamski raj, nebesa	U islamu: budući sviet, približno kao raj nakon smrti (npr. u kršćanstvu): Ahiret je jugo-bošnjačko pisanje, a izvornohrv. bi bilo izpravnije Akiret (ili bar kao arabski Akhiret).
Četničko	ajkula	morski pas, kučak	Opasne hrskavične ribe bez kosti iz skupine Selachoidei. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
	akacija ('Aκακια)	bagrem	Bodljasto stablo medonosnih cvjetova obilno podivljalo iz Amerike i botanički se izpravno zove Robinia; kod nas ga laici često pobrkaju i zamjenjuju s pravim tropskim akacijama koje tu rastu jedino uz južni Jadran (vidi niže tzv.'mimoza').
	srb.ákcenat (accentum)	akcènt, naglasak	Latinski iskon (accentum): hrv. je akcènt ili slavizirano naglasak, a srbo-balkanski ákcenat što nam je nametnuto u 20. st. pod Jugoslavijom.
	akrap	štipavac, škorpion	Otrovne životinjice s klieštima (Scorpionidae). Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	alat	pribor, orudje	Predmeti i sredstva koja se rabe za razne djelatnosti u obrtima, poljodjelstvu itd.
Arabsko	albatros (al-ghattas)	albatros lat. Diomedea	Medjunarodni naziv arabskog izkona za oceansku pticu Diomedea exulans.
	alka (halka)	obruč, karika	Metalni kolut, većinom kao ručka starinskih vrata.
Arabsko	alkohol (al-kuhul)	žesta, opojno piće	Medjunarodni naziv arabskog izkona iz srednjeg vieka.
Arabsko	aloje (alloeh)	*loparići	Afričke pustinjske biljke slične američkoj agavi s mesnato-lopatastim lišćem, ali uzastopno višeput cvjeta i većinom sitnijeg rasta, kod nas laici ove često pobrkaju s američkom agavom; čakavski = loparić.
	amajlija (hamayli)	amulet, talisman	Medaljica ili zapis koji po vjerovanju donosi sreću i štiti od zla.
	amerikanski (americano)	američki, čak.*semerni	Što pripada Novom Svijetu ili zapadnoj polutki po moreplovcu Amerigo Vespucci (ili prije po maurskom admiralu Al-Ameri koji je organizirao srednjovjeke plovidbe Španjolska-Amerika u 10./11. st.). Kod nas je starije pomorsko-čakavski: semèrni od Semerâj = Amerika i *Semerâne = Indianci (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
	anđeo, anđeoski (angelos, -likos)	andjel, andjelski	Dobri duhovi s krilima, većinom u kršćanstvu i hinduizmu (vedski: angyras).
	anemija, anemičan (aneimia, anemikos)	slabokrvnost slabokrvan	Bolestna osoba ili životinja s razvodnjenom krvi zbog premalo eritrocita.
	angurija (angûr, angurya)	lubenica	Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona (čakavci i ikavci).
	antartički (anti-arktikós)	najjužniji, čak.sorînski	Medjunarodni izraz grčkog izkona; kod nas je starije pomorsko-čakavski: sorînski od Sorînje = Patagonija i Malasorîn = Ognjena Zemlja (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
	antilopa (antholops)	čakav. *kuzàla, kajk. kozéla	Preživači-dvopapkari iz grupe Antelopinae u Africi i Aziji: nema domaćeg štokavskog imena, kajk. kozéla i staročakavski kuzàla*.
	antipatičan (antipathikos)	odbojan, neprivlačan	Pojava, osoba ili predmet koji izaziva negativne emocije.
	apostol (apostolos)	vjerovjesnik	Isusovi pomoćnici, prvi članovi kršćanske crkve koji su prenosili vjeru i pokrštavali ostale.
	april (Aprilis)	travanj	Četvrti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
	a priori aprioran	unapried izprvice, -vičan	Klasični latinski izraz: izprvice* i izprvičan su arhaizmi, a unaprijed novija jugo-inačica (bez pridjeva).*
	arhaizam (archaismos)	prarieč, zastarica	Medjunarodni jezikoslovni pojam starogrčkog izkona.
	arhanđeo (archangelos)	arkandjel, glavni anđel	Vjerski naziv u kršćanstvu za glavne predvodnike nebeskih andjela: hrv.= arkandjel, srb.= arhanđeo.
	arheologija (archaios-logos)	starinarstvo, pradokumentacia	Egzaktno-humanistička znanost izmedju historiografie, geologie i ekologie: poredbeno proučava stare nadpise, ruševine i kosture od predpoviesti do srednjeg vieka. Bliske rubne struke još su: paleografia (stari zapisi), arheolingvistika (izumrli jezici), arheoekologia (raniji okoliš), arheobotanika (stari nasadi), arheoastronomia (rana imena zviezda), itd.
	arhiva (archaion)	pismohrana, hrv.arkiv	Spremište javnih dokumenata i popisa. Pretežno u Srbiji, naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Indovedsko	arija, arijski (harya)	zrak, ozračje, 2.lirska pjesma	Izrazi indovedskog izkona: 1. Podneblje: vrieme i atmofera u čakavici i ikavici; 2. U glazbi: romanska lirska pjesma i način pjevanja.
	arktički (arktikós)	najsjeverniji, polarni	Medjunarodni izraz grčkog izkona; kod nas je starije pomorsko-čakavski: urînski od Urînje = Arktik i Veleurîn = Grenland (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Arabsko	arsenal (harsanah)	ratna luka, morska baza	Vojno brodogradilište i skladište za ratnu mornaricu.
	*arta, artica** (arta, artek)	rt, punta, rtić	Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona u čakavici.
	aršin	lakat (kao mjera)	Turska približna mjera za dužinu oko 65 - 75 cm.
Arabsko	artičoka (ardi-šohi)	dragušica, čak. *gardun	Međunarodni naziv arabskog izkona za južno primorsko povrće (Cynara scolymus).
	aspida (aspide)	otrovnica, zla žena	Otrovna znija iz skupine Viperidae, a preneseno i zlonamjerna opasna žena.
	*asti! (ašti!), *asti-Boga (Astembaga)	Bogami!, tako mi Boga	Prastara vjerska zakletva perzijskog izkona zbog čudjenja ili uvjeravanja kod ikavaca i čakavaca, slično je i "Asti-Gospu!".
	astrognozija (astro-gnosis)	zvjezdoslovlje astrokultura	Službeni dio astronomije i navigacije tj. glavni dio klasične astronomije: imenovanje i prepoznavanje pojedinih zviezda i skupnih zvieždja (iz starijeg čakavsko-pomorskog: *zvizdoslôvje. Astrognozija i astrokultura su klasični europski nazivi, dok Amerikanci većinom rabe ini opisni naziv "star culture".
	astrologija ('Aστρολογία)	zvjezdogatanje	lažnoznanstvena vještina odredjivanja navodnih zakonitosti prama kojima trenutni položaji planeta i zviezda i njihovo gibanje utječu na sbivanja na Zemlji i na sudbine pojedinaca.
	astronautika (αστροναυτική) astronaut (αστροναύτης)	1. zvjezdoplovstvo, svemiroplovstvo 2. zvjezdoplovac, svemiroplovac	1. Ukupnost znanja i strukoslovlje sastavljanja i upravljanja svemirskom letjelicom. 2. Osoba koja kao član posade svemirske letjelice leti u svemir.
	astronom (αστρονóμoς)	zvjezdoznanac	Čovjek koji proučava svemir i svemirska tiela; zvjezdoznanac je novotvorba iz 20. stoljeća, a raniji su u pomorstvu ikavsko-čakavski *zvizdoslov, ter kajkav. neboglédec.
	astronomija (αστρονομία)	zvjezdoznanstvo	Znanost o pojavama u svemiru i o svemirskim tielima, promatranje, računanje i tumačenje položaja, gibanja i sastava svemirskih tiela.
Magjarsko	ašov (aszov)	lopatica, štihača	Vrtni pribor za kopanje: naziv magjarskog izkona većinom u srbskomu, u Hrvatskoj proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
	august (Augustus, sextilis)	kolovoz	Osmi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
	auspuh (Auspuff)	odušak, izpuh	Izvodna ciev plinova i dima, većinom na autima.
	australski (australis)	iz Australije čak.polnebjânski	Što pripada Australiji (lat. Terra Australis); naš raniji pomorsko-čakavski izraz je polnebjânski od Polnêbje = Australija i Polnebjâni = Aborigini (u Jugoslaviji je sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
	avet	sablast, utvara	Zlokobno i zastrašujuće prividjenje.
	avlija (aulê)	veža, predvorje	Naknadna turska izrivljenica od grčko-latinskog aula: Vanjska glavna ulazna vrata (čakav. portun, kajk. haustor) za pristup u neki prostor. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	avogado (ahuacatl)	Persea americana čakav. avugâd	Egzotično stablasto voće Persea americana iz Srednje Amerike i Meksika, sadjeno drugdje u subtropima i kod nas oko Dubrovnika i na južnijim otocima: španjolski naziv izkrivljen od indianskoga ahuacatl.
	aždaja (azdaha)	zmaj, zla žena	Mitsko čudovište u legendama kao golemi gmaz, naziv perzijskog izkona većinom kod štokavaca: kajkav. pozój i čakav. žmýn.

B

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	babuška (babúška)	bakica starica	Naziv ruskog izkona za živu bakicu, ter za šuplje drvene igračke nalik staricama, koje se po veličini ulažu jedna u drugu.
	badalj (badil)	bodljike trnje	Starohrvatski naziv perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca.
	bajat, -ta,-to	nagnjio, pokvaren	Jugo-turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pograničnih sela uz Bosnu).
	bakalnica	voćarna, piljarnica	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Francuzko	bala, balati (balle,baller)	1.lopta,loptati, 2.svežanj,zamotak	Slični izrazi u više romanskih jezika vjerojatno keltskog izkona: 1. U čakavici ovo ima šire značenje lopte za igranje; 2. U Vukopisu to uže znači samo svežanj platna ili slame (ino su lopte).
	balas (balaš)	stasit, vitak	Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona.
	*balatura, -rica (balater,balaturek)	veranda, volta, voltica, lodja	Klasični neromanski nazivi perzijskog iskona za terasu i balkon s lučnim nadsvodjem.
	balkaniziran, (balkanized)	pobalkančen	Oblikovan na balkanski način, u lošem stilu jugoiztočne Europe.
	balkanizirati, balkanizacija (balkanize,-zing)	balkančiti, balkančenje	Učiniti sličnim Balkanu (jugoiztoku Europe), većinom podrugljivi pejorativi (donekle sličnih značenja još je: posrbiti, posrbitva).
Mongolsko	balta (balta)	sjekira	Sječivo za drvo ili kao bojno oružje; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona, kod nas najviše u kajkavici
	balvan	trupac, greda	Posječeno deblo drveta ili veća drvena greda.
	balzam (balsamon)	pomast, turs. 'melem'	Balzam je najčešći medjunarodni naziv za ljekovite pomasti, a noviji turcizam tzv.'melem' nam je nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom (ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat izim graničnih sela uz Bosnu).
	bambus (bamboo)	trstovina veletrska	Divovske odrvenjele trave visine 3m do desetak metara iz latin. roda Bambusa, a rastu većinom u jugoiztočnoj Aziji i presadjeni po subtropima i Sredozemlju: engl. kolonialni naziv 'bamboo' je izkrivljen od izvornoga malajskog mambu.
	*ban, banica (bani, banu)	knez, podkralj	Raniji predslavenski nazivi čelnika perzijskog izkona.
Gotsko	banda (bandi)	strana	Bočni dio ili družtvena stranka; stariji srednjovjeki germanizam gotskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica).
	bar, barem	dajbud, majkol	Noviji balkansko-štokavski turcizam proširen najviše pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj riedak: staroštokavski je dajbud i arhaično čakavski majkol (glagoljicom: maykoli), a novije na otocima romansko-čakav. alméno.
Arabsko	baraka (barrakan)	drvenjara, koliba, šupa	Medjunarodni naziv arabskog izkona za montažne zgrade kao skladišta, vojarne i slično.
Indovedsko	baratati,baratanje (bharata,-ratayna)	rukovati, -ovanje, manipulirati,-anje	Ranohrvatski srednjovjeki arhaizmi indovedskog izkona u većini hrv. dialekata, najviše u kajkavici i čakavici.
	barbar (barbaros)	divljak, primitivac	Sirov i nasilan čovjek većinom neobrijan (kod nas na primorju približno slično značenje ima i nadimak "vlaj".
	barjak (beiraq) barjaktar	*stieg,korugva stjegonoša**	Znak neovisnosti države i državne pripadnosti (na otocima Dalmacije: Barjak-Barjaci već prije Turaka, a staro korugva dosad u čakavskom i kajkavskom: Omiš-Medjimurje).
Magjarsko	baršun, baršunast	pliš, plišani	Suvišno-pomodni noviji hungarizmi za već postojeće i dobre hrvatske izraze: pliš i plišani.
	barut	eksploziv, oružani prah	Eksplozivno punjenje za pogon vatrenog oružja.
	baš	doista, upravo	Čestica proširena od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dosta riedka (izim graničnih sela uz Bosnu): starije kajkav. praf i vedsko-čakav. jušta (= indoved. jušta).
	baština (baštani)	nasliedje bašćina	Starohrvatski naziv perzijskog izkona.
	bauljati	teturati, glavinjati	Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	bava, bavica (bav, bavek) bavati (bavidan)	lahor, vjetrić, popuhivati	Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona za slabe povjetarce.
	bebek (bebek)	djetešce, bebica	Starohrvatski deminutiv perzijskog izkona, najviše u kajkavici.
	bed (bad)	klonulost, nerazpoloženost, neugodnost, tuga, loše, ružno	Osjećaj nerazpoloženosti, neugodnosti ili tuge kod osobe sbog nekoga ili nečega. Rieč proširena kroz anglohrvatski novogovor.
	bedak (bedek)	blesan, glupan	Ograničena osoba manjih sposobnosti.
	bedemi	zidine, utvrdjenja	Zaštitne prepreke u obliku zidova ili nasipa.
	belaj	nesreća, nevrijeme	Zlokobni dogodjaj, loš izhod nečega.
Četničko	beočug	kolut, karika	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	beS- . . . beŠ . . .	većinom: ne- ... (rjedje: bez- ...)	Negativni predmetak proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko	besjeda (bhašita)	govor, rieč	Zajednički panslavizam ranijega indovedskog izkona (bhašita), u hrv. najčešći u kajkavici (beséda) i čakavici (besîda) pa to nije srbizam.
	besmislen besmislica	nesmislen,glup nesmislica	Balkanski srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	bespotreban	suvišan, nepotreban	Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	bestseler (bestseller)	uzpješnica	Amero-englezki popularni nadimak za neko traženo, pomodno i glasovito djelo u današnjem tisku ili suvremenoj glasbi.
	bešika	zibka, kolievka	Dio namještaja: dječja postelja koja se ljulja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Magjarsko	beteg (betegh)	bolest	Kod nas dialektalni naziv bolesti osobito u kajkavici i dielom čakavici.
	beza, bézame bezate	bez, bez mêne bez têbe	Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je brez (mene, tebe)*.
	bèzanj, bézase	bez njêga, bez sêbe	Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je brez (njega, sebe)*.
Četničko	bezbjednost (bezbednost)	sigurnost, osiguranje	Javno osiguranje policijskih pozornika. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	beznačajan	nevažan, sporedan	Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	bezuspješan (bezuspešan)	neuzpješan, neučinkovit	Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	bèžnjeg bèžnjih	bez njêga bez njîh	Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je brez (njega, njih)*.
	biće (kao glagol)	će biti, bude bilo	Srbo-balkanski futur glagola nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. kao imenica ovo znači stvorenje.
	bigar	*sedra, kamenac	Ovapnjele naslage iz vode; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	bijeli luk (beli luk)	češnjak, češanj	Srbo-balkanska složenica nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj razmjerno rjedja (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko	bikar, bikarija (bekkari,bekkaryun)	mesar, mesnica	Prodavač mesa i njegova prodavaona; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas najviše u čakavici.
Mongolsko	biljeg (bilig)	pečat, naljepnica	Potvrdna oznaka u obliku pečata ili naljepnice (marke); stariji srednjovjeki mongolizam azijskog izkona (već prije Turaka).
	biocenotika (bios + koinotes)	biocenologia sociobiologia	Novija prirodno-društvena znanost što od 20. stoljeća proučava i prognozira medjuodnose i povezanosti raznolikih živih bića tj. životne zajednice bilja + životinja + čovjeka: npr. domorodaca + stoke i nasada (antropocenoze), pa divlje zoocenoze kao životinjska krda, ptičja i riblja jata, rojeve pčela i mrava, mješovite šume (fitocenoze), itd. Približni hrv. prijevod te nove struke bi bio "zajedničarstvo".
	biografija (βιογραφία)	životopis	Književno djelo koje opisuje život neke osobe, stvarne ili izmišljene.
	biskup, -kupija (biskups,biskopins)	prvosvećenik crkvena pokrajina	Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, izvorno izvedeno od grč. episkopos i episkopia.
Francuzko	biskvit (biscuit)	dvopek, *suhar	Medjunarodni naziv za presušeni trajni kruh.
Magjarsko	bitanga	skitnica, propalica	Suvišni noviji hungarizam za već postojeće i dobre hrvatske nazive: skitnica ili propalica.
	biti u čudu	(za)čuditi se	Nepotrebni prievodni anglizam i pomodna afektacia: hrvatski (i slavenski) su puno bolji, jasniji i jednostavniji naši glagoli (za)čuditi se.
	bivati	postojati, egzistirati	Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	bizon (bisón)	*zubar, čakav. bikodlâk	Preživači-dvopapkari iz grupe divljih goveda, ranije ime zubar i staročakavski bikodlâk: kod nas izumrli, najbliži divlji u Poljskoj*.
	bjelance (belance)	bjelanjak, *bjelno	Balkanski srbizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca): književno i kajkav. bjelanjak, uz Jadran starije bjelno.*
Indovedsko	*blagdan (bhagadana)	svetak srb. praznik	Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
	blagodaran	*zahvalan, haran**	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	blagorodan	plemenit, dostojan	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	blagotvoran blagotvorac	dobročinski dobročinitelj	Balkanski srbizmi nametnuti tek u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
	blagovremen	pravodoban	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	blasfemija,-ist (blasphemein)	bogohulstvo,-lnik, teško psovanje	Bogohulnost i ine teške psovke protiv Boga, svetaca, roditelja i slične: osobito su značajne za Srbe i ine Balkance, kod nas najviše novoštokavci (statistički rijetke ili nepoznate kod kajkavaca, jadranskih otočana, Slovenaca, Austrianaca, Japanaca i Indianaca).
	blazina (lazina)*	poplun tur. jorgan	Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas osobito u dialektima najviše u kajkavici i čakavici.
	blenuti	buljiti, zuriti	Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	blinker	tinjalica čakav. pištûrka	Signalna lampica ili gumbić nekog aparata koji svjetlucavo titra, starije čakav. *pištûrka.
Francuzko	blond, blondina (blond,blondine)	svjetlokos, plavuša	Nazivi francuzkog izkona za svietlu kosu i svjetlokose ženske, čakav. bjondi, bjondina.
	bodar, bodriti (bodrij, bodríti)	hrabar, smjel, ohrabriti	Izrazi ruskog izkona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
	*bodul (bodyul)	otočanin	Stari domaći samo-naziv jadranskih otočnih čakavaca.
	boja (boye) bojadisati	*krasilo, farba,farbati	Srbo-balkanski izrazi turskog iskona uglavnom kod novoštokavaca, nametnuti pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati: germansko-kajkav. farba, romansko-čakav. pitura (iz lat. pictura).
	bojice (za "crtanje")	farbice (za risanje)	Srbo-balkanski naziv turskog iskona, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	bradva	sjekira	Srbo-balkanski pravoslavni naziv za sjekiru većinom u Crnoj Gori i iztočnoj Hercegovini, inače u Hrvatskoj većinom nepoznat.
	brainwash	mozgopranje *utuvitba,utulitva**	Nasilno nametanje tudjih (štetnih) shvaćanja i 'izpiranje' nepodobnih vlastitih mišljenja tj. prerada promičbom ili nasiljem svjestnih ljudi u zaglupljene 'zombie': starije čakav. utulîtva*.
	brak-morski (bragos)	plićina, podvodni greben	Uzdignuto i pliće morsko dno na otvorenoj pučini, većinom zaraslo algama i najbolje ribolovište.
	bratanac	nećak	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	brdski brđani	gorski gorštaci	Visinski pojas i stanovnici viših krajeva; rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim pravoslavnih jekavaca).
Arabsko	bre! (balk. vre!) bre more !	daj, hajde !, daj čovječe!	Balkanski povici arabskog izkona (grčki i bugar. vre!), do Jugoslavije u hrv. uglavnom nepoznati: Izvorno arabski je stočni povik devama i konjima (marš stoko!, hajde kljuse!) i u Turskoj isto za tjeranje roblja.
	brifing (briefing)	uputa, naputak srb. uputstvo	Kratak izvještaj, obaviest o nekoj temi ili poslu.
	brigati	brinuti (se)	Oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko	brlog (barlagh)	jazbina, sklonište	Priručni zaklon za životinje ili razbojnike. Panonski hungarizam većinom u srbskomu, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat jer izvorno hrv. je jazbina.
	brojanica	krunica, čislo	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	brojka brojke	znamenka broj, brojevi	Pojedinačni broj tj. znamenka. Tzv. 'brojKA' je balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj je većinom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	bronca (Bronze)	mjed	Mješovita kovina kao legura bakra i kositra.
	*bršina, bršadin (barš, baršidan)	led, mraz, lednica, mrazište	Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona za zimske pojmove kod ikavaca i čakavaca.
	buba-švaba	žohar	Kućna gamad iz roda Blatta: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	budala (budle)	blesan, glupan	1. Nesposobna osoba. 2. Pogrdan naziv za osobu koja je nešto krivo ili loše učinila.
	budilnik	budilica, Lika: klepetalo njem.vekerica	Srbski naziv proširen od 20.st. pod Jugoslavijom, prije u Hrv. nepoznat: hr. budilica, Lika: "klepetalo", čakav. urýlo, rom.ikav. žvejarin, njem.kaj. vekerica.
	buđa,buđav buđaviti	pliesan,-snjiv, pljesniviti	Jugo-turcizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim pograničnih sela uz Bosnu).
	buka, bučan (buka, bukaden)	galama, buka glasan, bučan	Starohrvatski izrazi perzijskog izkona.
	buktinja buktati	plamen, vatra plamtiti	Srbizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	bukvar bukvalno	početnica, doslovce,-lovno	Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	bunar (bunar, pınar)	sdenac, studenac	Umjetno izgradjen spremnik za vodu, u većini slučajeva pitku vodu koja služi za piće, napajanje stoke i pranje.
	bundeva	tikva, buča	Vrtno povrće, Cucurbita pepo: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	burazer (birader)	brat prijatelj	Naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	burence	bačvica, lagvić	Manja drvena bačva za tekućine: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Mongolsko	burîn (burân)	burica polubura	Sjeveroiztočni vjetar u azijskim stepama i Rusiji, ter kratka slabija bura na Jadranu; slično je još talianski borina i najstarije hladni buryaš u ranoj Mezopotamiji.
	buvljak	sajmište, svaštarnica, šverc-komerc	Srbizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	*buža (buzč)	rupa, stidnica	Raniji neromanski izraz perzijskog izkona (ikavica i čakavica).

C

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
Arabsko	cekin (sikkah)	zlatni novčić	Naziv za zlatne metalne novčiće srednjovjekog podrijetla iz arabskoga (sikkah), a ne po vukovcima tzv. "talianski" (koji tad u srednjem vijeku još ne postoji): kod nas najviše u čakavici.
	centar (kentron)	središte, sredina	Medjunarodni pojam grčkog izkona proširen u većini europskih jezika.
	centaur (Kentauros)	konjolik, čak.*jezdakir	Medjunarodni pojam grčkog izkona: mitski polu-konj s ljudskom glavom (slično starije čakavski: jezdakîr); novije podrugljivo: odani auto-vlasnik neodvojiv od svog vozila.
	cilindar (kylindron)	valjak, viši šešir	Zaobljeno geometrijsko tielo kao kanta. Medjunarodni pojam grčkog izkona proširen u većini europskih jezika.
	cinkati cinkaroš	podkazati, doušnik	Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko	cipele(csepel) cipelar	postole, postolar	Postole i postolar su slavenske riječi česte u čakavici i kajkavici, ali su u 20.st. pod Jugoslavijom nametnuti srbski hungarizmi "cipele" i "cipelar".
Magjarsko	cipelariti	nogirati	Ulično nasilje: srušiti nekoga na tlo i žestoko ga izudarati nogama.
	civilizacija civiliziran	uljudba, -dben prosvjeta,-ćen	Rieči latinskog izkona: uljudba obuhvaća pismenost i gradjanski život (urbanizacija), a bez toga je ruralna kultura tj. selska polupismenost ili nepismenost.
	cjelishodan (celishodan)	svrhovit, prikladan	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	cjelivati, -vanje (celiváti,celivánie)	milovati, -vanje, ljubiti, ljubljenje	Izrazi ruskog izkona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
	crkletina	krepalina, crkotina	Srbizam iz Jugoslavije za krepanu ili staro-bolestnu životinju, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	crkva (kyrika)	svetište bogomolja	Srednjovjeki bizantski naziv grčkog izkona za kršćanska svetišta.
	cujzek, cujza (kurek, kuren)	ždriebe, ždrjebac ždrjebica	Starohrvatski deminutivi perzijskog izkona za mladunce konja najviše kod kajkavaca.

Č

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
Akado-sumersko	čabar (čabra*)	vjedro, sić, njem.hamper	Najstariji naziv tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
Mongolsko	čaj, čajni (tsay, tsayni)	čaj, biljni napitak	Kuhani topli napitak od ljekovitog i aromatskog bilja; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog iskona.
	čak (srb.štaviše)	dapače, itekako	Čestica proširena od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznata (izim graničnih sela uz Bosnu): starije kajkav. pače i romansko-čakav. altroke*.
	čakavština čakavački	čakavica, čakavski	Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: naši otočani ne kažu čakavŠTina (nego čakavica) jer u izvornoj čakavici ni ne postoji skup "ŠT".
	čakija (çaki)	nožić, škljoca	Manji priručni nož koji se nosi u džepu ili torbici. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	čamac (çamli)	brodić, *čun, barka	Manje drveno ili plastično plovilo: hrv. brodić ili čun, roman. barka.
	čarapa (çorap)	nazuvka, bječva (bićva)*	Dvojni odjevni predmet koji se u paru nosi na nogama. U hladnom dielu godine služi za zadržavanje topline u nogama, a u toplom dielu spriečava znojenje nogu. Tzv. "čarapa" je noviji jugo-turcizam nametnut pod Jugoslavijom u 20. stoljeću, ranije u Hrvatskoj jedva poznat (većinom pogranična sela uz Bosnu), a prije Vuka je to bila hrv. nazuvka ili ikavsko-čakavski bićva.
	čarapare (çorapli)	dvojnik, alias lat. duplikat	Noviji jugo-balkanski turcizam na medjumrežju: imenski dvojnik ili alias, tj. prikrivena dvostruka prijava jednog korisnika iz iste IP-adrese.
	čaršav	plahta, prostirka	Dio posteljine: platneni bieli prekrivač za krevet. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	časopis (časopis)	ljetopis, periodika	Češka posudjenica u doba preporoda: povremena tiskana naklada koja se ponavlja mjesečno, godišnje i sl. - čakav. letopys.
	časovnik, časovničar	dobnjak,dobnik* Lika: klepetalo, obrtnik: urar	Mjerač vrjemena: ličko "klepetalo", čakav. dobnik* i urýlo, kajk. dobnjak => sad živi govor: Medjimurje, Celje i Vrbovec - ali prognani u 20.st. pod Jugoslavijom (srb. časovnik). Popravljač-prodavač: urar, kajk. vurmaher, čak. leroîšt.
	čegrtati	klepetati, *roštati	Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	čekić	batić	Manji malj, željezni pribor za udaranje i zabijanje. Naziv proširen većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
	čelik-čelo	žičani konop čak.lancan	Tehnički naziv turskog izkona za metalni konopac, proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat; čakavsko-romanska istoznačnica je lancân.
Magjarsko	čeljad (cseled)	stvorenja, bića	Naziv magjarskog izkona većinom u srbskomu; proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	čempres (kyparis)	čempres	Ljuskave četinjače bez iglica iz skupine Cupressaceae, većinom kao uzpravna viša stabla.
	čestar česvina	*šikara,guštara, 2. crnika**	1. Neprohodni preplet grmlja i nižeg drveća; 2. Primorski zimzeleni hrast (Quercus ilex): nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati osim kod pravoslavnih jekavaca (*guštara je starohrvatski arhaizam od perzijskoga gištir).
Magjarsko	četa (czeto)	*satnija, vojna desetina	Panonski hungarizam raširen najviše kod štokavaca.
	četrnaest	četirnaist broj 14	Srbski brojevi od 11-19 završavaju na -aest, a u većini hrvatskih dialekata je stvarni nastavak -aist, pa u Hrvatskoj "-aest" rabe samo vukovizirani gradjani i izvanhrvatski doseljenici.
	čika	striček, barba	Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	čili (chilli)	ljute papričice feferoni	Naziv španjolskog izkona za sitnu sortu jako ljutih papričica iz južne Amerike nalik feferonima.
	činija	zdjelica, kupica	Polukuglasta porculanska posuda: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	čistka (čistka)	lustracija tzv.diferenciacia	Noviji politički naziv ruskog izkona za uklonitbu nepodobnih (približno klasičnoj lustraciji), nastao i proširen kod nas u 20. stoljeću.
	čitav čitavost	sav, cjelovit cjelovitost	Srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	čivava (chihuahua)	američki sitni pas, strašilo	Naziv španjolskog izkona za sitnu rasu južnoameričkog psa: izvorno indiansko značenje je "strašilo".
Magjarsko	čižma (czisma)	*škornja	Kasniji panonski hungarizam najviše kod štokavaca. Izvorno hrv. je škornja* u čakavici i kajkavici*.
Mongolsko	čoban (čaban)	pastir, stočar	Čuvar stoke; stariji srednjovjeki naziv mongolskog izkona, poznat već prije Turaka.
	čokot	*trs, loza	Stabljika (starije deblo) vinove loze, naziv u Hrvatskoj proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji - ranije nepoznato.
Magjarsko	čopor (csopor)	krdo, stado	Naziv magjarskog izkona većinom u srbskomu: proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj riedak.
	čorba (corba)	juha	Razvodnjeno varivo kao gusta i začinjena juha. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	"čovijek" čoviječi	čovjek, -čji (ili: ljudski)	Crnogorski hiperijekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. čovik, čakav. človik, kajkav. človek.
Četničko	čuka	vršak (brda), vrhunac	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	čukljevi	žuljevi, kvrge	Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	čulo čulni	osjetilo, osjetni	Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	čuven	glasovit, *znamenit	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

Ć

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	ćapivati (capidan)	pecati, loviti ribu	Raniji neromanski izraz perzijskog izkona u čakavskom ribarstvu.
	ćarlijati	pirkati, popuhivati	Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	ćaskati	brbljati pričati	Balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko	ćato, ćata (čati)	pisar, bilježnik	Službenik koji vodi popise i zapisnike. Stariji srednjovjeki naziv preko Arapa, izkonom iz antičkog Egipta.
	ćebe	pokrivač, deka	Dio posteljine: deblji topli prekrivač, većinom od vune. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	ćela, ćelav (kelle)	golet, *plješiv	Ogoljelo tjeme u starosti bez kose na vrhu muške glave, kajkav. plešiv, čakav. plišiv.
	ćevapčići (kebap)	kosanići	Prženi mesni valjušci od sjeckanog (kosanog) mesa s lukom i inim začinima. Iztočnjačko jelo, prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (izim graničnih sela uz Bosnu), a danas se lažno nudi kao neki naš domaći specialitet hrvatske kuhinje.
	ćilim (kilim)	prostirka, sag	Tkanje za prekrivanje poda; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	ćitaba (kitap)	popis, spisak	Papir s popisanim pojmovima; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	ćopav ćopati	šepav, šepati	Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	ćorav	sliep	Čovjek ili životinja bez oka. Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	ćošak ćoškast	ugao, uglast	Izraz za pravokutno izbočenje na spoju dva zida. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	ćumez	*izba, sobičak	Sitna i neuredna sobica. Turcizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	ćup (küp)	vrč, pehar	Suvišni turcizam proširen u 20.st. pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	ćuprija (köprü)	most	Gradjevina napravljena radi prielaza prirodnih i umjetnih prjepreka; svrha mosta je omogućivanje prolaza ljudima i vozilima.
	ćurka	pura, tuka	Vrsta domaće peradi: ženka purana (Meleagris gallopavo).
	ćuskija	poluga prečka	Tehnički naziv turskog izkona, proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
	ćutati	šutjeti, *mučati	Biti bez rieči, ne puštati glasove; u hrv. slično ćutiti znači osjećati.

D

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	da, ...da, ...da (dadakanje)	kako, pa, jel za + infinitiv	Srbsko dadakanje u zavisnim rečenicama: većinom prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijetko (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	da li	je li, jel	Srbsko dadakanje: upitni izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	Dalmacija, dalmatinski (Delmati,Delmatia)	južna Hrvatska, južni Hrvati	Domaći antički izrazi ilirskog izkona po starom plemenu Delmati.
	da + prezent	infinitiv	Srbsko dadakanje: namjerni izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	DariJo perz.Daryavuš	Dario, Darije	Srbo-bošnjački balkanizam (sličan kao radiJo): u kulturnom pravomu hrvatskom može pisati samo Dario* (ili* Darije), a tzv. 'Darijo' sa 'J' je tek nepismeni balkanski primitivizam.
	decembar (December)	prosinac	Dvanaesti (zadnji) mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
	definitivno (definitivum)	određeno, ograničeno	Taj romanski klasicizam naši polupismeni skorojevići često zlorabe u posve izkrivljenom besmislu (da se pričine kao važni-kulturni): jer nemaju pojma o njegovu pravom značenju.
Četničko	dejstvo dejstvovati	djelovanje, djelovati	Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	dekada (dekades)	desetljeće, decenij	Stariji knjiški naziv u raznim europskim jezicima.
	*deklica (dekle)	curica, djevojčica	Raniji neromanski naziv perzijskog izkona (čakavski, kajkavski i slovenski).
	delfin (delphis)	pliskavica, dupin	Riboliki morski sisavci iz skupine Delphinidae, najinteligentnija morska bića.
	dernek dernečiti	sajam, veselica	Prigodna izložbena prodaja i masovna pučka zabava. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	desetina	desetak, (skup oko 10)	Noviji balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom: izvorno u hrv. isto znači SAMO deseti dio (1/10).
Četničko	dešavati (se) dešavanje	zbivati, događati zbivanje,događaj	Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
	deterdžent (detergens)	perilo, detergent	Pomodni izkrivljeni anglizam latinskog izkona proširen nakon 20. stoljeća, ranije u našoj farmaciji i kemiji normalno detergent.
	dijalekat,-atski (grč. dialektos)	dialekt,-ktalni, rus. narječje	Vukovski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (izvorno iz grčkoga: dialektos).
	dinarski, dinarci (Dinarah,Dinarûn)	"kameno gorje", ljudi"kamenjarci"	Ranohrvatski izrazi perzijskog izkona; npr. u Iranu Dinar-Kuh* (= Kameni vrh,* 4.976m), Tahti-Dinarah (Kamena planina), Kuhaye-Dinarûn ("Kameno gorje" tj. Iranski Dinaridi) = najveće vapnasto-kraško gorje u Euraziji. Isti prije na prapovjestnom akado-sumerskom: Dingir-Kur,Dingir-Kammaena.
	dinosaurusi (deino-sauroi)	velegmazovi, hrv.dinosauri	Izumrli divovski gmazovi iz mezozoika: oblik proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj dinosauri ili velegmazi.
	dirka	tipka, eng.taster	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	disketa (disketos)	engl. floppy, čakav. škrilàc	Tehnički naziv starogrčkog podrietla: znači okruglu pločicu na kojoj je nešto kružno upisano, npr. u računalstvu, čakav. škrilàc.
	divan, -niti (devân)	razgovor, razgovarati	Razgovaranje i namješteni prostor za razgovore: rieči perzijskog izkona u ikavici i čakavici.
	diver (diver)	djever glavni svat	Starohrvatski naziv perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca.
	dizdar (dešdar)	kaštelan, čelnik utvrde	Vojni predvodnik tvrdjave ili utvrdjenog grada; stariji naziv perzijskog izkona prije Turaka.
	"djevojka" (devojka)	divojka: = kaj + ča + što	To je svehrvatski obvezatni ikavizam i u svim izvornim dialektima katoličkih Hrvata materinski od djetinjstva je samo divojka (čak i kajkavski !): srbojekavska tzv. "djevojka" je novonametnuta tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ali ranije u Hrvatskoj nepoznata (osim pravoslavnih jekavaca).
	dječiji (dečiji)	dječji	Jugo-balkanski deformirani srbizam, novonametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj posve nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	dobijanje dobijati	dobitak,primati dobivati	Jugo-srbski oblici prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Četničko	dockan docnije	kasno, kašnje, poslie	Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	dogAđanje	zbivanje, dogOdjaj	Srbo-balkanska izkrivljenica, nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim pravoslavnih jekavaca).
	dokumenAt	dokument lat.documentum	Srbo-balkanska izkrivljenica iz latinskog, nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca).
	domino-efekt (domino effect)	lančani učinak, posljedičnost	Amero-zapadni društveni i trgovački, pomodni naziv za dugoročne posljedice nekoga rizičnog poteza.
	dotarica (dohtarek)	udavača, zaručnica	Raniji neromanski izrazi perzijskog izkona.
	doturiti	dostaviti	Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	dovitljiv	domišljat, snalažljiv	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	drač (daraht)	bodljikavci, pikavice	Stari naziv perzijskog izkona u kajkavici i čakavici za bodljaste korove (i za riblje kosti).
	*dragar, drakar (drakophoroi)	bojni brod, desantni brod	Jadranski pomorski arhaizam (čakavski dragãr): domaći Liburni su već pred 3.000 god. slično zvali drvene ratne brodove sa zmajskom glavom na pramcu po ilir. božici Drakayna (Zmajevka), koje su narisali i zapisali rani Grci kao drakophoroi (srednjovjeki vikinžki drakkari su puno mladji).
	dramiti (to dream)	sanjati, snivati	Stariji hrvatski glagol englezkog izkona, najviše u kajkavici.
	dreka	vika, krika	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	drevan drevnost	davni, prastar davnina, pamtiviek	Nešto iz pradavnog doba, jako staro. U kajkav. i čakav. drevan* stvarno znači drven ili šumski, pa je nametnut u hrvatskom surječju ovo nejasan i priglupo-besmislen pridjev*
	drmun (drymon)	šumarak, gaj	Izdvojena šumica na kamenom krasu većinom ogradjena suhozidom, naziv iz grčkoga kod čakavaca i ikavaca.
	drugi, druga drugo	ini, ina, ino ostali, -la,-lo	U hrvatskomu se 'drugi' rabi jedino kao redni broj (prvi, drugi, treći ...), dok je novija uporaba u prenesenom značenju kao pridjev istočni srbizam i to treba biti 'ostali' ili 'ini': to pridjevsko 'drugi' nam je nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća
	drveta: plural od drvo	stabla, drveće	U hrvatskomu se 'drvo' rabi samo kao drvna gradja, a za uspravno "drvo" se izvorno kaže stablo* i plural* stabla ili zbirno drveće: srbo-balkanski plural 'drveta' nam je nametnut tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, a prije su ga u Hrvatskoj imali samo pravoslavni jekavci.
	dućan,-nski (dukkan,-nli)	prodavaona trgovina,-nski	Prostorija za prodaju i nabavu razne robe: noviji jugo-turcizmi od 20. stoljeća prošireni pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj slabo poznati (izim pograničnih naselja uz Bosnu).
	dućandžija (dukkanci)	trgovac, prodavač	Zaposlenik za prodaju i nabavu razne robe: noviji jugo-turcizam od 20. stoljeća proširen pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
	dud (dut)	murva	Drvenasta voćka (Morus); tzv. dud je proširen u Jugoslaviji, a prije 20. stoljeća u Hrvatskoj je bio uglavnom nepoznat, izim rubnih sela uz bosansku granicu.
	dugme (dogme)	*puce, gumb	Služi za zatvaranje kaputa ili košulje.
	duplja	šupljina, udubina	Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	durbin	dvogled	Manji priručni dalekozor za izlete. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	duvar	zid	Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	duvati duvanje	puhati, puhanje	Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	dvanaesnik (deo creva)	dvanajstnik, (12. mjesec)	Raznoznačne istozvučnice (homonimi) u hrv./srb.: 1. Srbianski dvanaesnik je dio crijeva (dvanaestopalačno crevo), značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca). 2. Klasično-izvornohrvatski: dvanajstnik = zadnji 12. mjesec u kalendaru.
Indovedsko	dveri,dvorište (dvara,dvarastha*)	veža, ulaz okućnica	Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona.
	dvijesta (dvesta)	dviesto, broj 200	Izvorno-hrvatske stotice nikada ne završavaju na srb. -sta: oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Četničko	dvogub	dvostruk, *dvokratan	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	džabalebar	neradnik, bezposličar	Srbski balkanizam nametnut tek u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat.

Dj (Đ)

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	đakonije srb.slatkiši	slastice, kolači	Jugo-turcizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). Tzv. "slatkiši" je isto noviji jugo-srbizam iz 20. st., jer klasične izvornohrvatske istoznačnice toga jesu slastice i kolači.
	đavo, đavolji (diabolos,-likos)	vrag, zloduh, vražji	Opasni zli duhovi u kršćanstvu i sličnim vjerama. Uporaba naziva pretežno u pravoslavlju, a u hrv. prije riedak i nametnut pod Jugoslavijom.
	đerdan	ogrlica	Ukrasna vrpca s kuglicama, većinom za ženski vrat. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	đikati đikić	bujati, brzo rasti izbojak, klijanac	Srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
Magjarsko	đinđuve (đinđuhe)	naušnice	Naziv većinom u srbskom, proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
	đon	podplat	Donji dio cipele većinom od tvrde kože ili noviji gumeni.
	đorati (djor) đoranje	zamieniti, zamjena	Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	đozluk	naočale	Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	đubre	gnojivo, izmet	Organski odpad za gnojenje polja, preneseno i gadan čovjek. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	Đurđevdan	Jurjevo	Blagdan svetog Jurja; slavi se u katoličanstvu i pravoslavlju.
	đuture	zajedno, odreda	Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	đuturum	1. starac 2. uzet, nesposoban za rad, obnemogao, nepokretan, oronuo	1. Osoba starije životne dobi. 2. Pridjev za bezpomoćnu osobu, odnosno, osobu koja nema sposobnosti za rad.

Dž (Gj)

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	(glas) Dž	većinom: Gj (rjedje: Dj/Đ)	Nehrvatski noviji glas iz turskih i engleskih tudjica proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	džabalebar	neradnik, bezposličar	Srbski balkanizam nametnut tek u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
	džabe	bezplatno, mukte	Što se slobodno dobiva ili dieli bez plaćanja. Izraz proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	džak	vreća	Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Arabsko	džamija (gjamaa)	mošeja, islamska bogomolja	U islamu je džamija glavna veća bogomolja u gradu, a mošeja je manja u predgradju ili na selu: džamija je jugo-bošnjačko pisanje po turskom, a izvornohrv. bi spram arabskog izvornika bilo izpravnije pisati gjamia.
	džapati džapanje	otimati, grabiti grabež, otimanje	Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Arabsko	dženaza (gjenaza)	posmrtna molitva, zadušnice	U islamu: molitva i klanjanje koji se obavljaju pri pogrebu muslimana, približno je analogno posmrtnoj zadušnici u kršćanstvu: dženaza je jugo-bošnjačko pisanje (izvornohrv. je izpravnije gjenaza).
Arabsko	džep (geyp)	žep	Ušivena platnena vrećica s vanjskim otvorom na odjeći. Stariji naziv arabskog izkona od srednjeg vieka u svim hrv. dialektima izvorno žep, a naknadno poturčeni 'džep' kod muslimana i pravoslavnih jekavaca, nametnut nam je tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
	džigerica (ciger)	jetra	Tjelesni organ ljudske i životinjske utrobe; turski je naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Arabsko	džihad (jihad)	fanatična borba, "sveti rat"	1. U islamu: borba za očuvanje islama, jedna od vjerskih zapovjedi. 2. Prošireno i preneseno: svaka fanatična borba i tzv. sveti rat, kao izbjegavanje odgovornosti za zločine pozivanjem na "više ciljeve" uz zatorbu političkih i inih protivnika.
	džimpati,-anje (jump,jumping)	skakati kotrljati se	Noviji anglizam, najčešće u športskom govoru ili pri ponašanju djece.
	džin džinovski	gorostas, *div, divovski	Ljudina, krupan čovjek visokog rasta. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu). Džin (gin) je inače i britansko alkoholno piće.
Indovedsko	džungla (jangala)	prašuma, *gvozd (perz.)	Noviji anglizam (jungle) nastao preko perzijskog jangal izkonom od indovedskog (jangala), proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom; ranije u hrv.= gvozd.

E

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	ekologia,-loški (oikos + logos)	znanost okoliša okolišni, -šno	Stručni medjunarodni izrazi od 19. stoljeća za medjuodnose živih bića i neživog okoliša (klime, tla itd.), pa postoje: fitoekologia, zooekologia i antropekologia. Neobrazovani pomodni skorojevići kod nas odnedavna preneseno zamjenjuju tzv. "ekologiju" i "ekološki" umjesto klasične medjunarodne higiene i u tu lažnu balkansku "ekologiju" još krivo dodaju npr. društveno održanje čistoće i urednosti, pa odlaganje smeća, odpada, izmeta, strvina i sl. Vidi još =>> Higiena.
Francuzko	ekran (écran)	zaslon	Staklena površina prjeko koje se prikazuju slike iz dalekovidnika i računalnog predočnika.
	ekser	klin, čavao	Ušiljena metalna šipka s glavicom, služi za zabijanje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	ekvinokcij,-jski (aequi-noctes)	ravnodnevnica ravnodnevni	Proljetno i jesensko doba kad su dani i noći podjednako dugi po 12h (srb. ekvinocijum, ekvinociski).
	elektrana, električna centrala (Σταθμός ηλεκτρισμού)	strujana, munjara	Postrojenje za proizvodnju strujne energie (još postoji "Gradska munjara"- Ozalj).
	emiratESi (eng.Emirates)	emirati, islamska kneževina	Primitivna srbo-balkanska izkrivljenica iz englezkog naziva islamske kneževine, jer u hrv. već postoji za isto od srednjeg vieka arabski naziv: emirat.
	Euroazija (Evroazija)	Eurazija, eng. Eurasia	Polusrbski kompromisni jugo-naziv, jer u većini inih europskih jezika to medjunarodno glasi: Eurasia.
	-Evac, -Evci	-ovac, -ovci	U izvornom hrvatskomu, zemljopisni nastavak mjestopisa većinom ne završava kao srbski na -evac (množina: -evci), nego je uglavnom naš izvorni nastavak -ovac (-ovci). Ovo -evac, -evci je većinom nametnuto balkanizaciom od 20.st. pod Jugoslaviom.
	eventualan,-lno (eventualis)	moguć,vjerojatan 2.ostvaren	Izrazi latinskog izkona: 1. Izvorno u Europi = uvjetno moguć ili vjerojatan, 2.Novije izkrivljeno u Americi = ostvaren, koji se dogodio.
	-Evi, -Evima	-ovi, -ovima	U izvornom hrvatskomu nastavak muškog plurala većinom ne završava kao srbski na -evi (dativ: -evima), nego je uglavnom naš izvorni nastavak -ovi (-ovima). Ovakvo -evi, -evima nam je većinom nametnuto balkanizaciom od 20.st. pod Jugoslaviom.

F

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	fanatik,-tičan (fanaticus)	zadrt,nepopustiv, zaslijepljen	Bezrazložna i slijepa uztrajnost na nekoj ideji ili cilju, bez obzira na sve zaprijeke i proturazloge.
	faliti (falid)	promašiti, izostaviti	Raniji neromanski izraz perzijskog izkona.
	fantazija (phantasia)	mašta, *tlapnja	Nestvarno zamišljanje nepostojećih stvari ili zbivanja.
	farizej (phariseos)	licemjer, dvoličnik	Nemoralna osoba bez vjerodostojnosti koja jedno govori, posve drugo misli i treće radi.
	fažol (phaseolos)	grah	Čakavsko-ikavski naziv mahunastog povrća (Phaseolus), u kajkavici je slično: bažul.
	fax, telefax (facsimile)	brzopis, hitropis	Telefonom prenesen preslik (kopija) teksta na papiru.
	februar (Februarius)	veljača	Drugi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
	feral, feralić (pharos, pharsos)	mali svjetionik meteor,kriesnica	1. Manje obalno svjetlo na stupu bez ljudi (veće s posadom: lanterna) 2. Jureći meteorit na noćnom nebu (kajk. kresnica, čakav. feralić).
	filozof, -zofski -zofija, -zofirati (philosophos,-hia)	mudroslov, -van mudroslovlje,-viti	Klasični starogrčki i medjunarodni nazivi za ovu struku (ranije čakav. mudroba, mudrobni).
	foka (phoke)	tuljan	Morski sisavci iz skupina Phocidae-Pinnipedia; naziv se više rabi u srbskomu.
	font	tip slova čak.kaj. bukvica	U tiskarstvu i računalstvu to znači tip tj. oblik slova, čakavski i kajkavski: bukvica (ne jugo-štokavski = prigovaranje).
	franko (frangos)	slobodno, dozvoljeno	Jeftinija roba u prodaji bez carine i mjesta za tu slobodnu prodaju (bezcarinske zone).
	frend/ica (friend)	prijatelj/ica	Osoba (poznanik/ca) s kojom se u druženju njeguju poštovanje, povjerenje i ljubav. Rieč proširena kroz anglohrvatski novogovor.
Gotsko	frizura (frisiaz)	češljanje	Uredjenje kose, osobito ženske; stariji germanizam gotskog iskona u romanskim i inim europskim jezicima.

G

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	*gajeta (gandeya)	jedrilica manji jedrenjak	Domaći rano-pomorski arhaizam: najstariji poznati tip drvenog broda na Jadranu s jednim jarbolom na jedra i vesla, prvi su ga tu gradili prapoviestni Liburni već pred 2.700 god. pod nazivom gandeya.
	gajtan (gaytan)	vrpca, kabel	Platnena traka za vezanje, novije i metalni provodič za strujne uredjaje. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	galaksija (γαλαξίας)	*pirga svemirska maglica	Daleke skupine brojnih zviezda kao svjetlije maglice većinom špiralnog poredka; pirga je prastari kajkavski naziv vidljivih maglica, u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju Srbi ni ini Slaveni), a pomorsko-čakavski = matja.
	*galija (galaya)	jedrenjača veći jedrenjak	Domaći rano-pomorski arhaizam: veliki drveni brod na jedra i vesla s par jarbola. Prvi su ga gradili jadranski Liburni s ranim nazivom galaya, potom kopirali Grci kao galeas i masovno proširen u srednjem vieku kao latin. galia.
Indovedsko	*ganga,gangati** (gangha,gangata)	pojati otegnuto pjevati	Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona već u srednjovjekoj čakavici i ikavici npr. kod Frankopana (nema veze s novim gangsterima što hoće vukovci).
	garav (garaws)	čadjav prigoren	Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, izvorno izveden od keltskog gara-.
Arabsko	garbîn (gharbi) garbinada	jugozapadnjak, SW-oluja	Naš stari pomorski naziv arabskog izkona, za jugozapadni vjetar na Jadranu.
Arabsko	*garma (ghar) garmada	morska špilja, klisurina	Stari srednjovjeki nazivi (i toponimi) arabskog izkona u čakavici i ikavici (u Jugoslaviji je to naknadno posrbljeno u grmoliki "grmac i grmalj").
	*gata, gatica (gata, gatek)	priestolje, stolac, sjedalo	Prastari nazivi i toponimi perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca .
Magjarsko	gazda (gaszda) gazdinstvo	vlasnik,posjednik imanje, posjed	Panonski hungarizam: imućni vlastnik poljodjelskog posjeda ili obrtnih pogona i vlasništvo nad tim, većinom kod štokavaca i prošireno pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
	Gedžo, geđanski	Šumadinac,-nski "Srbenda"	Nepismeni primitivni čoban iz središnje Srbije osobito iz Šumadije (i pripadni posvojni pridjev): približna istoznačnica dielom je još i "Srbenda".
Akado-sumersko	genuti (se) (genu*)	pomaknuti, razgibati	Najstariji glagol tog značenja u Europi kod čakavaca i kajkavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski.
	gimnazija (gymnasion)	viša škola, licej, koleđ	Viša škola s profesorima i razdieljenom nastavom po predmetima.
	gledaoc	gledalac gledatelj	Srbo-balkanski oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca): hrv. gledatelj (gledalac).
	gmizati gmizavci	puziti, gmazovi	Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
	gnušanje gnušati	odurnost, gadjenje, gaditi (se)	Srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
	gojazan gojaznost	debeo, debljina	Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	golubara	golubinjak	Nastamba za pitome golube: naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	gorgona (gorgone)	velekoralj, morsko čudovište	Veliki morski koralji iz skupine Gorgonidae; preneseno i maštovita morska čudovišta.
Keltsko	goriti, goriv (gorit, gortha)	plamtiti, upaljiv	Stari srednjovjeki izrazi keltskog izkona u većini naših dialekata.
	gorljiv gorljivost	odan, odanost, revan, revnost	Izmjenjeno srbsko značenje nametnuto od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: izvorno hrv. ovo znači upaljiv, -vost pa je u društvenom kontekstu to nejasno i besmisleno.
	gotovo	zamalo, skoro	Izkrivljeno srbsko značenje nametnuto pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca): prije izvorno u hrvatskomu je gotovo = završeno, obavljeno (pa je sada postalo dvoznačno).
	gotovost	spremnost, pripravnost	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	goveče	krava govedo	Oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	grad (srb.)	tuča krupa	Ledene oborine: drugo značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznato i dvoznačno; inače u hrv. grad ne pada s neba nego se u njemu živi i stanuje.
	gramatika (grammatike)	slovnica, kaj. jezičnica	Klasični naziv starogrčkog podrijetla: glavni slovnički "kostur" u zakonitosti nekog jezika, na koji se nadogradjuje rječnik i ino jezikoslovlje.
	granica	grab, lat. Carpinus	Listopadna stabla iz roda Carpinus: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Izvorno je u hrv. granica = državna ili posjedna medja, pa je tu nejasno-dvoznačno.
Keltsko	*grič (grike)	stienjak, kameni vrh	Starohrvatski arhaizam keltskog izkona, kod nas najviše u kajkavici i čakavici.
Četničko	grnčar grnčarija	lončar,-arstvo, int. keramika	Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Arabsko	*gromun, gromunje (gomun)	zrnje, žito	Zrnati plodovi, žitno sjeme; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici.
	grtalica	ralica	Vozilo za odbacivanje zemlje ili sniega; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	grudi grudni	*njedra prsa, prsni	Prednji gornji dio tiela, osobito ženskoga gdje su sise. U hrv. je to dativ: grudi snijega (pa zvuči besmisleno).
	gruvanje gruvati	tutanj, grmiti, tutnjati (se)	Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko	*gudo,guda** (gud, gidda)	vepar, krmak, krmača, svinja	Najstariji nazivi u Europi za vepra i svinju kod čakavaca i ikavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
	guja, gujica (guye, guyek)	zmija, glista	Prastari nazivi za gmizave zmijolike životinje perzijskog izkona kod Hrvata.
Magjarsko	gumb (gombos)	hrv. *puce, turs. dugme	Naziv panonsko-magjarskog izkona kod nas najviše u kajkavici, čakavsko-romanski: botun.
	gungula (gangal)	gužva, strka	Prastari izraz perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca već prije Turaka.
	gusar, gusariti (gusar,gusarden)	pirat, gusar pljačkati brod	Starohrvatski izrazi perzijskog izkona većinom u čakavici i ikavici.
	guza, guzica (guz, guzza)	rit, dupe, stražnjica	Prastari tjelesni nazivi perzijskog izkona.
	gvozd(ghozd) *gvozdani	prašuma, đungla, prašumski	Srednjovjeke starohrvatske rieči perzijskog izkona; od 20. stoljeća pod Jugoslavijom potisnute i zamienjene engleskim džungla, dok je raniji naziv izkrivljen u srbsko gvožđe-gvozden (željezo).
	gvožđe gvozden	željezo, željezni	Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).

H

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	hajde (haydi; hadi)	hodi, daj, idi, idemo	Uzvik kojim se izražava poticaj na odredjenu radnju.
	hajduk (hayduk)	odmetnik, pobunjenik	Ustanik protiv nasilničke vlasti ili stranih osvajača.
	haljina haljetak	oprava opravica	Srbski nazivi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca): u većini hrv. dialekata (osim Vukopisa) to je oprava, osobito u kajkavici i čakavici.
	haluge (halykos)	resine, morske alge	Veće morsko bilje s jednolikim razgranjenim tielom (steljka) bez listova i bez cvjetova (naziv ne obuhvaća slatkovodne alge).
	hanuma	gospodja, supruga	Udana starija žena u islamskom braku. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
Arabsko	hapšenje (hupšena)	uhitba	Privodjenje osobe sa slobode i oduzimanje slobode na temelju zakona. Ovaj prastari izraz izkonom iz antičke Mezopotamie nam je prenesen preko arabskoga, a danas je češći u srbskomu (хапшење).
	harač haračiti	*namet,štibra, porez,pljačkati**	Turski izrazi: veliki novčani nameti i prisilni doprinosi, starije hrv. štibra*.
	harambaša (harami başı)	drznik, (na)silnik vodja hajduka	Nasilna, drzka osoba (takodjer i čelnik odmetnutih hajduka).
	*harni, neharan (haurva, na-haurva)	zahvalan, nezahvalan	Prastari pridjevi perzijskog izkona, kod nas od srednjeg vieka već prije Turaka.
	*hasna, hasniti (hesnya, hašan)	korist, dobit, koristiti	Prastari izrazi perzijskog izkona od srednjeg vieka kod kajkavaca, čakavaca i ikavaca već prije Turaka.
	*havaria (havar)	brodolom, nasukavanje	Starohrvatski naziv perzijskog izkona za stradanje broda, slično i njemački Havarie; srb. avarija (iz francuskog avarie).
	hebrejski (hebraios)	židovski, izraelski	Klasični kultivirani pridjev za židovske pojmove iz Izraela.
	helikopter (hélix + pterón)	zrakomlat rus.vrtilet	Letjelica koja se uzdiže okomito uvis s pomoću okretača na okomitoj osi uz velike mogućnosti upravljanja.
	herbar (herbarium)	bilinar, prešano bilje	Herbar(ij) ili hrv. bilinar je zbirka raznoga prešanog bilja ili takodjer i biljna slikovnica (ilustrirana flora) kao botanička dokumentacija.
	(chersaios) (Chersaea)	hercegovački, Hercegovina	Stare srednjovjeke rieči grčkog izkona što znače "Primorsko zaledje" tj. bizantska Hercegovina i rani Hercegovci: jugo-vukovska podvala je kako su to tek novovjeke riječi tursko-njemačkog postanka.
	hereza, heretizam heretik (haíresis, haireȋn)	1. krivovjerje 2. krivovjernik	1. Proturječna ili nova promjena sustava vjerovanja, osobito vjerskog, koja je u sukobu s već odredjenom dogmom. 2. Osoba koja podržava ili provodi krivovjerje.
	hermafroditi (Hermaphrodites)	1. dvospolci, 2.medjuspolci	1. Pojava česta i normalna samo kod nižih životinja npr. puževa i nekih riba, da isti imaju djelotvorne organe od obadva spola. 2. Naprotiv kod sisavaca i čovjeka su to rijedke i nefunkcionalne anomalie s nerazvijenim srednjim organima, pa su takve jedinke uglavnom neplodne i društveno izolirane.
	heznuti (hez)	pogurnuti, trknuti	Prastari glagol perzijskog izkona u kajkavici i čakavici.
	hibrid (hybrisdo, hybristes)	miešanac, križanac	Životinja ili biljka nastala križanjem jedinki koje pripadaju različitim vrstama (pri uzgoju ili kod bilja češće prirodno).
	higiena, -nski (hygieia,-einos)	čistoća,urednost očišćen, uredan	Od starogrčke božice zdravlja i čistoće Hygieia: stručni medjunarodni izrazi za društveno i osobno održanje čistoće i urednosti, kao i za odlaganje smeća, odpada, izmeta, strvina i sl. Neobrazovani pomodni skorojevići kod nas odnedavna to krivo imenuju kao tzv. "ekologija" i "ekološki" (npr. "ekološka čistiona"): vidi pod > "E".
	hiljada (hilioi)	tisuća, 1.000	Ranije je to bio čest naziv za 1.000 osobito kod čakavaca i kajkavaca, a štokavska tisuća je većinom novije proširena, ali u Srbiji je obratno prvo bila većinom tisuća, a sad prevladava (h)iljada.
	*hip (hip)	tren, časak	Prastari pojam perzijskog izkona kod kajkavaca, čakavaca i ikavaca.
	historiografija (historia-graphia)	pisana poviest, povijestna dokumentacia	To je prava pismena povijest utemeljena na poviestnoj dokumentaciji i arheonalazima. Suprotno od toga je retrohistorija ili lažno-dogovorna "povijest" koju pišu pobjednici većinom bez dokumentacie ili iz djelomične polu-dokumentacie odabrane po poželjnosti.
Indovedsko	*hitati (hitavat)	bacati	Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona u čakavici i kajkavici, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
Akado-sumersko	hižak,hižni (hišaki,hišue)	ukućanin, kućni,domaći	Najstariji nazivi tog značenja u Europi kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
	hlača, hlačke (halač, halaček)	hlače hlačice (kraće)	Starohrvatski nazivi perzijskog izkona najviše kod kajkavaca.
Mongolsko	hoblič (khoble)	blanja	Stolarski pribor za ravnanje i oblikovanje drvenarije; stariji srednjovjeki mongolizam azijskog izkona, kod nas najviše na sjeveru u kajkavici.
	horizont ('ορίζοντoς)	obzor	Kružna prividna crta koja kao granica dieli nebo i površinu Zemlje.
Mongolsko	*horugva,korugva** (horongo)	perz. barjak srb. zastava	Znamen državne vlasti i neovisnosti, srednjovjeki naziv mongolskog izkona: kajk. horugva, čakav. korugva, ikav. barjak, srb. zastava.
Akado-sumersko	*hrga,hrgast** (harga)	gromada, klada,trupac	Najstariji nazivi u Europi za klade i trupce kod kajkavaca i čakavaca: ranohrvatski relikti prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvani kroz perzijski.
Gotsko	hropiti (hrôpjan)	krkljati, hrkati	Izpuštanje bučnih šumova pri spavanju, gušenju ili samrti; srednjovjeki arhaizam gotskog izkona u kajkavici i čakavici.
	hrvatski, hrvatstvo (Haraxwati>Harauvatiš)	hrv.etno-pridjev naša etnogrupa	Ranohrvatski etnonimi staroperzijskog praizkona, u povjestnom sliedu od halkolita: kašmirski Haraxwati > afganski Haraquati > iranski Harauvatiš > azovski Horouathos, starije kajkav. horvátski i čak. harvâški.
	huligan (hooligan)	razbijač, nasilnik, skitnica	Grub, divlji mladić sklon zatorbi, nasilničtvu i sitnom zločinu; pojam se najčešće koristi za nasilne navijače.
Magjarsko	huncut (hunczut)	spadalo, nemirnjak	Dialektalni naziv za nemirnog i nestašnog mladića.

I

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	iberski (iberikós)	španjolski pirenejski	Što pripada Pirenejskom poluotoku ili krajnjem jugozapadu Europe, naziv po antičkim romaniziranim plemenima Iberi; naš sličan raniji pomorsko-čakavski pridjev je *hibérni.
	idalje	nadalje, još uviek	Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	igranka	ples, plesanje	Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	Ija, Iti, Ion Imi, Ivi	i ja, i ti, i on, i mi, i vi	Vlaško-balkanske spojene čestice s početnim naglasom u govorima Srba i Bošnjaka, prošireno od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznate.
	Ika (Ica)	osobno ime toponim Istre	Domaći rani arhaizam: antičko vjersko ime liburničke božice, danas čakavsko žensko ime i luka na iztočnoj obali Istre.
	ikaj (ikai)	išta kajk. ikaj	Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas najviše u kajkavici.
	ikavština ikavački	ikavica, ikavski	Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: izvorni hrvatski ikavci na selu uglavnom ne kažu "ikavština" nego ikavica (osim pravoslavnih jekavaca i vukoviziranih gradjana).
	*inače (inač)	drukčije, osim	Prastari izraz perzijskog izkona kod ikavaca i čakavaca.
	indekAs	indeks lat.index	Srbo-balkanska izkrivljenica iz latinskog, nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim pravoslavnih jekavaca).
	indianski (Indios)	zapadnoindijski, čak.*semeranski	Pridjev po crvenim domorodcima Amerike, jer se do Kolumba još mislilo da preko Atlantika leži Indija. Kod nas je starije pomorsko-čakavski: semerânski od* Semerâj = Amerika i Semerâne = Indianci (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Gotsko	ingir, ingirka (hangir,hangga)	pastuh, kobila	Srednjovjeka tudjica gotskog izkona u nekim romanskim jezicima i našoj čakavici.
	inostran inostranstvo	inozemni, inozemstvo	Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	ipo	i pola, i pol	Srbo-balkanski kraći oblik nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	iS-..., iŠ-... iŽ- . . .	većinom: iZ- ...	U klasičnomu izvornohrvatskom ovaj predmetak uvijek ostaje iZ-, a ti Vukovi palatalni srbizmi su pismeno prošireni većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
	iscjeliti, iscjelenje, iscjelitelj	izliečiti, -ečenje,-itelj	Primitivni srbo- balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Keltsko	iskati (askat*)	tražiti, pitati	Starohrvatski srednjovjeki glagol keltskog izkona u većini hrvatskih dialekata (osim Vukopisa), najviše u čakavici i kajkavici.
	isključiti, isključen	odvojiti, odspojiti odvojen, odspojen	Srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom većinom kroz partijske fraze, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
	iskušenje	napast, kušnja	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	isljednik (islednik)	istražitelj	Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	ispoljiti	izraziti, izkazati	Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	ispovijest (ispovest)	izpovied ispovjed	Tzv. "ispovijest" je pravoslavni srbo-balkanizam, prije 20. stoljeća nepoznat u Hrvatskoj i kod nas nametnut tek pod Jugoslavijom, umjesto ranijega višestoljetnog izvorno-hrvatskoga izpovied (novo-vukovski: ispovjed).
	ispred	uime, na račun	Balkansko-jugopartijski srbizam izkrivljenog smisla, do 20. stoljeća nepoznat u Hrvatskoj i kod nas nametnut tek pod crvenom Jugoslavijom, umjesto ranijega višestoljetnog izvorno-hrvatskog na ime, uime nekoga (hrv. ispred je samo prostorni prilog položaja pred nečim).
	Istra,istarski (Histri,Histria)	Istra, Istrani, istrianski	Domaći antički izrazi ilirskog izkona po ranom plemenu Histri.
	istrijebiti (istrebiti)	zatrti, izkorieniti	Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	isturen	izbočen, iztaknut	Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	ivica	rub, obod	granični bočni dio neke cjeline. U hrv. Ivica znači umanjenicu (deminutiv) osobnog imena tj. mladi Ivan, mali Ivek.
	istupiti	izaći, izdvojiti se	Napustiti neku udrugu ili izaći za govornicu. U hrv. 'istupiti' zapravo znači otupjeti, učiniti tupim (ili preneseno poblesaviti)
	izdajica	izdajnik	Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): mužke imenice u hrv. nisu na žensko -"ica"!.
	izdanje izdavač	naklada, nakladnik	Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
	izdašan	obilan	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko	*izlučiti (zeluchita)	izdvojiti izuzeti	Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
	iznaći iznalaz	pronaći, odkriti, pronalazak,odkriće	Srbo-balkanizmi nametnuti od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	iznuren iznurenost	izcrpljen,malaksao, izcrpljenost	Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	izuzetan izuzetno	izniman iznimno	Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	izuzeti izuzetak	izdvojiti iznimka	Srbo-balkanizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Četničko	izvinjenje izvinuti se	izprika, izpričati	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca). U hrv. je "izvinuti" besmisleno jer isto znači izkriviti npr. žicu.
Četničko	izvitoperen	pokvaren, nastran	Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	izvjestan (izvéstnij)	stanovit, nekakav	Crkvenoslavenski pridjev ruskog izkona proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	izvještaj (izveštaj)	izvješće	Balkanski srbizam proširen od sredine 20. stoljeća pod Jugo-partijom, ranije u Hrvatskoj riedak (osim pravoslavnih jekavaca): izvorno hrv. izvješće.
	izvjetriti (izvetriti)	izpariti, izhlapiti	Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	izvrdati	izmaknuti, izbjeći	Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

J

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	jačina	snaga, jakost	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	jagnjad	janjci	Ovčice, mladunci od ovce (Ovis aries).
	jahati, jašem	jašiti, jašim	Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj riedak (osim pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko	*jamiti, jematva** (yamati,yamitva)	pobrati branje-berba	Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona u ikavici i čakavici, uglavnom nepoznati u inim europskim jezicima.
	januar (Ianuarius)	siečanj	Prvi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
	jara, jarica (jar, jarek)	sjenik, jaslice	Prastari izrazi perzijskog izkona kod čakavaca i ikavaca već prije Turaka.
	jarad	kozlići	Madunci od koze (Capra hircus). U Hrvatskoj tzv. 'jariće' imaju uglavnom pravoslavni jekavci, a kozliće kajkavci, čakavci i ikavci
	jastog (astakos)	rarog, prug	Veliki jestivi morski rak: izvorno grčki i čakavski astakos / jastog je s klieštima (Homarus gammarus), a štokavski (i srbski) je to drugi bez kliešta (Palinurus vulgaris) i taj noviji pomak značenja je nastao preko turske izkrivljenice "istakoz".
	jastuk (yastik)	perina,uzglavlje, kaj.+ ča.tuhica	Jugo-turcizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu): Književno: perina* i* uzglavlje, ča.+ kaj. tuhica, ugarizam vanjkuš, ikav.-roman. kušin.
	javašluk	nemar, neodgovornost	Neodgovorno zanemarivanje obveza ili propisa. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	je	ju, nju	Srbska kratica od 'nju', dok je u hrvatskom to glagolski oblik: srb. jeste
Indovedsko	jebati (yabhati)	obljubiti oploditi	Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona i jedan od riedkih kroz naše psovke proširen na ine balkanske jezike.
Četničko	jedro, jedreni	jezgra, jezgrovni	Središnja srž i njezin dio, stanična jezgra tiela ili atoma. U hrv. 'jedro' je zapravo gornji nastavak plovila na jarbolu za pogon vjetrom (kopneni Srbi uglavnom ne jedre pa nemaju problem te dvoznačnosti).
	jelinski,-nizam (hellenikos)	helenski,-nizam, starogrčki	To su novogrčke izkrivljenice ('eliniko) koje su kroz pravoslavlje ušle i u srbski, a drugdje u Jugoslaviji su proširene od 20. stoljeća.
	jendek	jarak, jaz, prokop	Žlijeb za vodu izkopan u zemlji. Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	jetika,-tikav (hektikos)	sušica,-ičav, tuberkuloza	Plućna bolest, naziv je pod utjecajem Bizanta češći kod otočnih čakavaca i kod pravoslavaca.
	*jezditi (yazdat)	jahati	Voziti se na ledjima konja; prastari hrvatski glagol perzijskog izkona.
	*jezere,jezeráča** (hezare,hezaran)	tisuću, tisućica hiljadarka	Broj 1.000 i veća papirna novčanica te vriednosti: stari nazivi perzijskog izkona najviše kod kajkavaca.
	jok (yok), jok-valaj	ne, ni govora nikako ne	Noviji jugo-turcizmi prošireni u 20.st. pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom slabo poznati (izim graničnih sela uz Bosnu).
	jorgan (yorgan)	poplun *blazina	Topla punjena posteljina; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	jubilej (iubilaeum)	obljetnica	Proslava godine rada osobe, ustanove ili dogadjaja.
	juče (srednji rod)	jučeR, (ženski rod)	Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	Jugosfera (Yugo-sphere)	Jugo-Balkanija 3. Jugoslavija	Ponovno buduće političko, gospodarsko i športsko povezivanje bivših jugo-republika + Albanija (bez Slovenije) u tzv. zajednicu "Zapadnog Balkana".
	juli (Iulius, Quintilis)	srpanj	Sedmi mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
	juni (Iunius)	lipanj	Šesti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
	Jupiter (Jupiter)	*Plavušica	Peti od Sunca po udaljenosti i najveći planet Sunčevog sustava sa plavkastim svjetlom; to je stariji čakavski naziv ovoga modrog planeta iz hrvatskog pomorstva, koji je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju nepomorski Srbi).
	juriš (yeriš)	napad, nalet	Stariji naziv perzijskog iskona od srednjeg vieka već prije Turaka.

K

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
Četničko	KA	*k, spram , prama**	Taj produženi srbo-balkanski veznik ka u hrv. tek iznimno zbog lakšeg izgovora stoji jedino i izključivo pred riečima koje već spočinju sa k- ili g-, ali nikako ne pred inima. Pogotovo ga nikada nema pred riječima započetim s vokalom, jer u hrv. tako ka + početni vokal izgovaraju i pišu jedino pravoslavci, pa je ovako "ka" u Hrvatskoj ranije bilo nepoznato i nametnuto tek pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
Akado-sumersko	kabanica (kaban)	*ogrtač,kaban**, njem.mantil	Najstariji naziv tog značenja u Europi kod ikavaca i čakavaca: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski; naše pomorsko-čakavski je još isto prapovjestno: *kabân.
	kabast	glomazan, zdepast	Preveliki i nespretni predmet ili stvorenje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	kaćuša (katyúša)	minobacač, raketni bacač	Vojni naziv (= mala Katica) ruskog izkona iz SSSRa za kamion s raketnim naoružanjem, nastao i proširen kod nas u 20. stoljeću.
	kadar	sposoban, spreman	Pridjev za nekoga tko zna i može nešto učiniti.
	kadija	sudac	Službenik ovlašten za donošenje sudskih presuda. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	kajgana	pražetina, int. omlet	Zamućeno i preprženo jaje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	kajiš (kaiš)	remen, opasač	Kožnata traka, većinom za držanje hlača oko pojasa. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	kajkavština kajkavački	kajkavica, kajkavski	Srbsko-vukovski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: izvorni kajkavci na selu ne kažu "kajkavŠTina" (osim vukoviziranih gradjana).
	kajmak (kaymak)	vrhnje, skorup	Odstajala mliečna mast iz polukiselog mlieka. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	kajsija (kaysi)	marelica	Vrsta drvenaste voćke (Prunus armeniaca); naziv proširen u Jugoslaviji od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim rubnih sela uz bosansku granicu).
	kaktusi (kaktos)	nopali, kakteje	Bodljaste sočno-mesnate biljke iz američkih pustinja sadjene u Sredozemlju i u gradskim stanovima; nopal* je raniji čakavsko-romanski naziv odbačen u Jugoslaviji.*
	kalafat (kalaphates)	brodograditelj, škveranin	Graditelj drvenih brodova i jedrenjaka, većinom u čakavici.
	kalaj	kositar	Kovina (metal) s kemijskom oznakom Sn. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	kalašnjikov (kalašníkov)	ruska strojnica, automatska puška	Vojni naziv ruskog izkona po prezimenu konstruktora iz SSSRa za učinkovitu poluautomatsku strojnicu, nastao i proširen po svijetu od 20. stoljeća.
	kalauz	odpirač, ramandel	Kukasti željezni pribor za otvaranje raznih starinskih brava. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	kalem	navojnica svitak, špula	Zavojnica žice ili konca na valjkastoj osovini.
	kalfa	djetić, šegrt	Pomoćnik nekog obrtnika ili učenik-vježbenik u radionici.
	*kalac, kalić (chalas)	lokva, barica	Prastari izraz tračanskog izkona, kod čakavaca i ikavaca od srednjeg vieka.
	kalup	uzorak, obrazac	Uzorni model za izradu nekog predmeta ili provedbu postupka.
	kamenjarka (zmija ili ptica?)	poskok (hrv. ptica)	Opasna zmija otrovnica (Vipera ammodytes): Izmjena značenja nametnuta od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato. Izvorno u hrv. kamenjarka je kraška ptica pjevica (Oenanthe) pa je naziv nejasno-dvoznačan.
	kamila (kamelos)	deva, dromedar	Pustinjska domaća životinja, Camelus dromedarius.
	kandidatkinja	kandidatica	Srbo-balkanski oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije u Hrvatskoj većinom nepoznat.
	kanister (konistrion)	posuda, hamper	Posuda za tekućine npr. vino, benzin itd..
	kanja	škanjac, kobac	Ptice grabljivice iz roda Accipiter; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
	kànjem	k njêmu *prama njemu	Srbo-balkanski oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je prama njemu*.
	kano, ko	kao, ča-kaj. kak,koti	"Kano" je većinom u pjesmama pravoslavnih jekavaca iz Crne Gore i iztočne Hercegovine (npr. Mi stojimo postojano kano klisurine), a sad najviše u pop-cajkama (Imam ženu kano mrenu, Jel kome kano srcu mome, itd.): Mileković (1999) to smatra srbizmom. "Kano" je uglavnom nepoznat u domaćim govorima sjeverozapadno od Cetine, što upućuje na njegov iztočni izkon. U dialektu: kajk. kak i najstarije čakav. koti.
	kantarijon (kantharion)	pljuskavica	Ljekovita biljka Hypericum perforatum od koje se pravi čaj; taj bizantinski balkanizam je kod nas proširen iz Srbije u doba Jugoslavije od 20. stoljeća, a izvorno-hrvatski je pljuskavica.
Keltsko	kantun (kant)	ugao	Pravokutni rub kuće; naziv keltskog izkona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica).
	kapija (kapi)	vrata, ulaz	Ulazna vrata za pristup u neku prostoriju ili ogradjeni prostor. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	kapuz srb.kupus	zelje, lat.Brassica	Balkano-azijski turcizam (kao srb.'kupus' nametnut pod Jugoslaviom), prije 'kapuz' u Lici i Bosni: izvorno slaveno-hrvatski to je zelje.
	karanfil (karyophyllon)	klinčić, klinčac	Uresno cvieće iz roda Dianthus i skupine Caryophyllaceae, čakav. garoful i kajk. klinček. Karanfil je poturčeno i više rabljeno u srbskom, u hrv. prije nepoznat i nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
	karati, -ranje (karapan)	psovati, -vanje, svadjati se	Stariji izrazi perzijskog izkona, kod nas najviše kod ikavaca.
	karavana (karawan)	karavana, prometna povorka	Medjunarodni naziv perzijskog izkona za povezani niz jahača, vozila ili plovila koji putuju kao povorka.
	*karga,kargat** (kargah, kargar)	utovar, ukrcaj, krcati, utovariti	Ukrcavanje robe i ljudi u brodove; raniji neromanski izrazi starohrvatskog pomorstva perzijskog izkona u čakavici i ikavici.
Keltsko	kari (karros)	kola, vozilo	vozilo s kotačima; naziv keltskog iskona u nekim romanskim jezicima i starohrvatskom (osobito čakavica i ikavica).
	karibski caribes (Charaibi)	srednjoamerički, čak.*mejsemerni	Pridjev španjolskog izkona po indianskom plemenu Charaibi: otočno i obalno područje srednje Amerike tj. Antilski otoci i Meksički zaljev, starije pomorsko-čakavski je to Mejsemera i mejsemerni (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
Magjarsko	karika	veriga, turs. alka	Noviji hungarizam za već postojeći raniji hrvatski naziv: veriga (turcizam: alka).
Arabsko	karobula (kharrub)	rogač	Južna sredozemna voćka tvrdih mahuna; prastari naziv iz Egipta proširen u srednjem vieku preko arabskih Saracena i kod nas osobito u čakavici.
	kasapin kasapiti	mesar, zaklati	Obrtnik u klaonici ili u mesnici. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Francuzko	kasarna (caserne)	vojarna	Medjunarodni naziv vojne zgrade francuzkog izkona, a kod nas nametnut u 20. stoljeću pod Jugoslaviom: izvorno hrv. vojarna.
Mletačko	kasino, kazino (casino)	kockarnica	Sgrada ili prostorija u kojoj su dopuštene odredjene vrste igrara na sreću. Kockarnice su često povezane s protuzakonitim djelatnostima.
	kašika, kašikara (kašik, kašikli)	žlica, žličarka jesetra (riba)	Kuhinjski pribor za grabljenje jela; 1. Stroj za grabljenje pijeska iz vode; 2. Velike rječne ribe iz skupine Acipenseridae. Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
	katanac (kattan)	lokot, *samoklop	Srednjovjeki arhaizam perzijskog izkona, sada češći u Bosni i Srbiji; izvorno hrv. je starije čakav. samoklop*.
	katarka (katergon)	jarbol, snast	Srednjovjeki naziv grčkog izkona proširen pod Bizantom, sada većinom u srbskomu i naknadno proširen pod Jugoslavijom.
	katedrala (kathedra)	prvostolnica, stolna crkva	Središnja biskupska ili kardinalska crkva, većinom u glavnom gradu neke države ili pokrajine, čakav. kantridala, srb. saborna crkva.
Arabsko	katun (ka'atun)	pastirski stan	Pastirska kuća većinom od kamena uz brdske pašnjake; stara srednjovjeka tudjica iz arabskog, kod nas osobito u ikavici.
	kavez	krletka, gajba	Prostor ogradjen rešetkama za držanje domaće peradi ili inih životinja u zvjerinjaku.
	kazan (kazan)	kotao	Veća duboka posuda zaobljenog dna za tekućine; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	kebar (kerbe) kebrica	kukac, insekt, bubica	Prastari hrv. nazivi perzijskog izkona za insekte-kornjaše (Coleoptera).
Magjarsko	kecelja (kecely)	pregača, školska kuta	Naziv magjarskog izkona najčešći u srbskom, kod nas proširen pod Jugoslavijom od 20. stoljeća.
	kemija (chemeia)	lučba, kemia	Prirodoznanstvena struka koja proučava elemente, spojeve i njihove reakcije.
	kengur (cangaroo)	klokan grč. Macropus	Veliki australski tobolčari iz skupine Macropodidae: naziv nastao iz engleskog (cangaroo), izkonom od australskih Aborigina (gangaruh), kod nas proširen pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: izvorno hrv. klokan i starije čakav. klokûn.
	kenjkati	cmizdriti, cendrati	Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko	kepec (kepecz)	patuljak, mališan	Naziv magjarskog izkona prošireni najviše u sjevernoj Hrvatskoj.
	ker (Κέρβερος)*	1. pas 2. lovački pas	Sisavac iz reda psolikih životinja, odnosno roda pasa (Canidae); ljudi ih koriste za razne namjene (primjerice: lov, traganje, spašavanje i dr.). *prama mitoložkom biću
	kesa kesica	vreća, vrećica	Udubljena tvorevina od platna ili papira za hranu ili sitnije predmete. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	kesten (kastanon)	kostanj, Castanea sativa	U hrv. je izvorno kostanj, a kesten je većinom u srbskom i proširen je od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko	kicoš (kicosz)	gizdavac, eng.playboy	Panonski naziv magjarskog izkona većinom u sjevernoj Hrvatskoj i Vojvodini.
	kičma kičmenjaci	*kralježnica,hrbtenica 2. kralježnjaci**	1. Koštana osovina u ledjima životinja i čovjeka; 2. Naprednije životinje s kostima (Vertebrata): nazivi prošireni od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati.
	kijamet	nevrieme, oluja	Turcizam naknadno proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	kiosk (kushk)	tezga, dućančić	Priručna montažna ili pomična kućica na ulici za raznu sitnu prodaju: naziv perzijskog izkona proširen u mnogim europskim jezicima.
Mongolsko	kip (khüb)	statua, torzo	Plastični umjetnički prikaz neke osobe, stari srednjovjeki naziv mongolskog izkona.
	kirija	zakup, najam	Plaćanje unajmljenog prostora ili poslova po ugovoru.
Mongolsko	kitajski (Khattay*)	kineski, čak. *kitâjni	Srednjovjeki arhaizam mongolskog izkona kod nas većinom u čakavici, kajkavici i slovenskom ("kineski" je uglavnom u srbo-jekavskom Vukopisu). Noviji srbokorjenski oblik "kinezki" je samo formalno-lažna korienizacija iz srb. kineski, jer je u hrv. do 1. svj. rata bilo većinom: kitajski.
	klackalica	ljuljačka, njihalka	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	klatno	njihalo, *zibalo	Srbo-balkanski naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Književno-hrvatski = njihalo, starinski u čakavici i kajkavici: zibalo.
Mongolsko	klobuk	šešir	Stariji srednjovjeki naziv mongolskog izkona za pokrivalo muške glave.
	ključati ključanje	kipiti, kipljenje vrieti, vrienje	Pregrijanost neke tekućine kada stvara paru i mjehure. U hrv. dialektima 'ključati' znači staviti ključ u bravu
	kmet (kumetis)	najamnik bezzemljaš	Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas najviše u kajkavici.
	knez (knjaz) kneževina	ban, banovina	Crkvenoslavenski nazivi većinom iz pravoslavlja, kod nas uglavnom prošireni unatrag u poviest iz Vukopisa pod Jugoslavijom, ranije uobičajeni hrvatski nazivi ban i banovina staroiranskog izkona, dok je izvorno hrvatski knez = niži selski čelnik ili najviše gradonačelnik.
Četničko	kobajagi	tobože, navodno	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko	kobasa (kolbasza)	kobasica, njem. vuršt	Panonski hungarizam za trajnu mesnu konzervu u crievu (nema izvorne hrv. rieči).
	kokot	pievac	Mužjak kokoši. Prošireno u svim hrv. dialektima: štok. pijevac, čakav.-ikav. pivac, kajkav. pevec, a tzv. 'kokot' tu rabe uglavnom pravoslavni jekavci i u Hrvatskoj je taj proširen osobito od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Indovedsko	*kolati (kolati)	kružiti cirkulirati	Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
	koledž (collegium)	viša škola (većinom 2-3 god.)	Viša strukovna škola II. stupnja izmedju gimnazije i fakulteta, obično traje po 2-3 godine, odgaja nastavnike ili inženjere: Izvorno nastalo iz srednjovjekog latinskoga (collegium), novije afektivno moderniziran u američko "koledž".
	kolijevka (kolevka)	zibanica zibka, čak.zibéla	"Koljevku" u Hrvatskoj imaju većinom pravoslavni jekavci gdje je proširena osobito od 20. stoljeća pod Jugoslavijom; kajkav. *zibka (perz. zikša), čakav. zibéla, ikav. zibanica, u Bosni turcizam: bešika.
	kolike (kolika*)	trbobolja, probavna bol	Ranohrvatski srednjovjeki arhaizam perzijskog izkona za bolove u trbuhu iz probavnog trakta.
	komet (kometes)	repatica kaj. repáča	Manja nebeska tiela Sunčevog sustava koja se sporije gibaju po izduženim elipsama i kada su bliže Suncu, od vrućine isparavaju u sjajne plinove poput dugog repa, a kad su dalje bez plina postaju nam nevidljiva (ženski: kometa = srbizam).
	komšija komšiluk	susjed, susjedstvo	Najbliži ini stanovnici oko neke kuće i njihovo okružje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
Mongolsko	konak (khonag)	prenočište, pansion	Stariji naziv mongolskog izkona već prije Turaka.
	kondor (condor)	andski strvinar, čakav. supýna	Najveća leteća ptičurina iz skupine strvinara u Južnoj Americi, pomorsko-čakav. supýna.
Francuzko	kongoanski (congolais)	srednjoafrički čak.*medmoréjski	Medjunarodni izraz proširen iz francuskog, a srednjovjekim izkonom iz bantu-jezika (kongo). Naše je ranije pomorsko-čakavski *medmoréjski od Medmorîja = srednja Afrika (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
	korišćenje	korist korisnost	Bosanski srbo-balkanizam nametnut nam krajem 20. stoljeća podkraj Jugoslavije, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	koštovnik	cjenik	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	kotur	kolut, kotač	Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	kotva kotvište	sidro, sidrište	Izrazi prošireni u rječnoj polvidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
	kovrča kovrčast	uvojak, lokna, loknast	Lučno uvijeni dielovi kose.
	kraguj	sup, orao strvinar	Grabljivice strvinarke iz skupine Gypidae (upor. Kragujevac); naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dotad u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	krajobraz krajobrazni	krajolik, pejsažni	Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
Francuzko	kravata (cravatte)	kravata	Medjunarodni naziv proširen preko francuzkoga, a latinskog izkona od Croata (Hrvat) jer su prve kravate u Europi nosili naši Trenkovi panduri.
	krčma (karcema)	gostiona restoran	Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, dok je slično magjarski (korczma) tek kasnija izvedenica i naše nije hungarizam.
	kreč krečiti	vapno, oličiti	Pržena vapnenasta tvar za ličenje i žbukanje prostorija. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	krečnjak,krečni (krečlik)	vapnenac, vapnenast	Sivobiele taložne stiene od kalcita (CaCO3), glavna sastavnica našega krasa: naziv nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat.
	kreja	šojka	Ptica pjevica (Garrulus glandarius): naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Francuzko	krem (créme)	vrhnje srb. pavlaka	Noviji euro-galicizam nedavno nametnut stranom prodajom mljekarske industrije ('Dukat'), namjesto višestoljetnog i poznatoga hrvatskog: vrhnje.
Četničko	kreniti (krenuti)	poći, maknuti potjerati...	Taj noviji neodredjeni i mnogoznačni srbo-balkanizam je pod Jugoslavijom od 20. stoljeća potisnuo i zamienio cijeli niz izvornih hrvatskih glagola.
	kretati	početi, nastupiti	Ovaj noviji magloviti balkanizam je pod Jugoslavijom od 20. stoljeća potisnuo i zamienio više inih izvornih hrvatskih glagola.
Francuzko	kreten (crétin)	blesan, glupan debil, idiot	Invalidna osoba zaostala u razvitku duševno i tjelesno, psihofizički degenerik.
	kretnja kretanje	pomak, micanje polazak, gibanje	Od sredine 20. stoljeća su ovi zarazni srbski balkanizmi masovno potisnuli iz uporabe izvornohrvatske: pomak, polazak, gibanje i micanje
	kretati krenuti	poći, početi polaziti	Od sredine 20. stoljeća su ovi srbski balkanizmi odreda potisnuli izvornohrvatske glagole poći i polaziti.
Mongolsko	krevet (kevter)	postelja	Dio pokućstva koji služi za ležanje, spavanje. (u sjevernoj Hrvatskoj je rani mongolizam već prije Turaka)
	kriminal (crimen)	zločin, zlodjelo	Izvedba protuzakonitih i pogibeljnih radnji (primjerice: ubojstvo, kradja, otmica, i dr.).
	krivina okuka	zavoj, zaokret	Zavijanje i krivudanje puta, npr. serpentine. Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
	*križ,križić** (skrisis,skrizits)	znak križa križ na vratu	Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona: posebni balto-hrvatski oblik, jer ini Slaveni ovo tvore većinom iz osnovice krst-.
Četničko	krmanoš krmanjenje	kormilar, kormilarenje	Srboidni izrazi prošireni u rječnoj plovidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati.
	kroza,kròzanj kròzame	kroz njêga kroz mêne	Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je skros i čakavski skrôzi.
	krst krstaš	križ, križar	Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
	krš, krški	*kras kraški	Vapnenasti kras i pripadni kameni reljef. Naprotiv u hrv. 'krš' (kršje) izvorno znači lomljavu i porazbijane komade (ruševine i ini otpad), a ne reljefni kras.
Četničko	krtola	gomolj, krumpir	Gomoljasto povrće (Solanum tuberosum): naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	kuburiti	oskudievati, životariti	Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Magjarsko	kukolj (konkoly)	korov, čak.prelog	Panonski naziv magjarskog izkona za korovno bilje vrtova i oranica.
	kukovlje (kukalar)	stienjak, grič, greben	Prastari reljefni naziv perzijskog izkona za tornjasto stienje na Dinarskom krasu.
Mongolsko	kukúrni, kukrika (kukünur,kukrükh)	modro-ljubičast, perunika (Iris)	Stariji srednjovjeki mongolizmi azijskog izkona uglavnom u čakavici: tamnomodro-ljubičasta boja i takvo tamno cvijeće (ne tek plavo).
	kukuvija	sovina, sovuljaga	Velika vrsta sove (Bubo bubo) s pernatim 'ušima' na glavi.
	kula (kule)	utvrda, toranj	Zidinama ogradjena nedostupna zgrada u obliku tornja.
	kulap, kulaf (kolpos)	pučina, ocean	Čakavsko-ikavski izrazi za otvoreno more predromanskog izkona.
	kuluk kulučiti	prisilni rad, ča-kaj.vahta,vahtat	Turski izrazi za prisilni rad, starije čakav. i kajkav. iz gotskoga: vahta, vahtati*.
Magjarsko	kum, kuma (koma)	kum, kuma, čak.sutal, sutla	Panonski nazivi magjarskog izkona za svjedoke pri krštenju i vjenčanju.
	kumek (kumek)	seljak, kaj. mužek	Starohrvatski arhaizam perzijskog izkona, najviše u kajkavici.
	kumra (kumri)	grlica	Divlja ptica pjevica koja guguće (Streptopelia decaocto); naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, a ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	kunjado, -ada (kouniados,-da)	stric, strina, rođak,-kinja	Rodbinski nazivi grčkog izkona u čakavici i ikavici.
	*kup, kupek (kup, kupek)	hrpa, gomila hrpica	Prastari nazivi perzijskog izkona u kajkavici, čakavici i slovenskom.
	Kupa, kupski (Kolapis,Colapianus)	rieka Kupa, pokupski	Domaći antički izrazi ilirskog izkona po plemenu Colapiani (iz grčko-rimskih zapisa).
	kupatilo yu. kupaonica	kupka, kupaona	Balkanski jugo-srbizmi prošireni uglavnom u 20. stoljeću pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Akado-sumersko	kupica,kupička (kupatar*)	čaša, čaška, šalica	Najstariji naziv tog značenja u Europi u kajkavici i čakavici: ranohrvatski relikt prapovjestnog izkona iz akado-sumerske Mezopotamije očuvan kroz perzijski, uz Jadran još: *žmulić (iz perzij. zmulek).
	kupus, kupusni kupusav turs. kapuz	zelje, zeljni zeljast	Balkanski srbo-turcizmi: ovi "kupusni" oblici su prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj rijedki uz bosansku granicu i kod pravoslavnih jekavaca (u hrv. jedino pogrdno: kupusara = poderana knjižurina).
Mezopotamsko	*kurúza, kurùzni (kuruza,kurustu)	srb. kukuruz, kukuruzni	Prvu kuruzu su kod nas donesli arabski pomorci u Dalmaciju već u srednjem vieku prije Kolumba, starosemitski u Mezopotamiji: kuruza = krmivo. Tzv. kukuruz je nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, prije je u Hrvatskoj taj oblik nepoznat.
Mongolsko	kusast (khuse) kusonja(khuson)	skraćen,očerupan, očerupanac	Cjelina kojoj je dio odsječen ili pokidan: stariji srednjovjeki mongolizmi azijskog izkona.
	kusur	sitniš, novčići	Sitniji kovani novac i ostatak koji se vraća nakon uplate. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	kvazi- (quasi)	lažno-, nadri- nazovi-	Ovaj romanski predmetak iz latinskoga znači: nalik, poput, lažno i sl. (u smislu prividne imitacie ili podvale).

L

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	lađa lađar	brod (riečni), brodar	Srbski nazivi prošireni u riečnoj plovidbi od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj slabo poznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	laguna, lagunski (lacuna,lacunaris)	polumore, bočata voda	Primorsko poluslano jezero s uzkim rukavcem do mora; u novije doba se zbog vukovskog neznanja romanizama u našoj turističkoj promičbi i obični zaljevi imenuju tzv. "lagunom".
	lak, -iranje (lak, šelak)	lak, premaz	Rieči perzijskog izkona proširene u mnogim europskim jezicima.
	lakrdija lakrdijaš	glupost, šaljivac	Šaljenje, komedija, neozbiljne izjave i njihov govornik.
	lampa, lampaš (lampas)	svjetiljka	Priručna i prienosna naprava za osvjetljavanje u mraku.
	lampada, lampati (lampáda,lampetáo)	sievanje, sievati *bliskanje,bliskati**	Izrazi grčkog izkona za noćni odsjev munja na moru, najviše u čakavici i ikavici.
	lanterna, -ternist (lamptér,-roûchos)	svjetionik svjetioničar	Veća zidana zgrada na obali ili otoku s jakim signalnim svietlom i stalnom posadom svjetioničara (manje obalno svietlo na stupu bez ljudi: feral).
	laprdati	blebetati, blezgariti	Glagol proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko	laštiti (lascita)	polirati glancati	Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
	latinoamerički (latino-americano)	južnoamerički, čak. *zahôjni	Pridjev po većinskim doseljenicima Južne Amerike uglavnom iz romanskih zemalja južne Europe. Kod nas je starije pomorsko-čakavski: zahôjni od* *Zahôje = Južna Amerika (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi).
	*laz, lazje (laza, lazas)	progala, čistina	Sječina ili prirodna čistina unutar veće šume, naziv tračanskog izkona u kajkavici i čakavici.
nepoznato	lažac, lažov, levat	lažljivac	Osoba koja namjerno govori neiztinu.
	leb lebac	kruh, krušćić	Srbski nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, dok u hrv. hljebac* izvorno znači štrucu kruha*.
	leksikon, -sikalni (lexikón, lexikós)	veći riečnik čakav. velikâz	Izrazi starogrčkog podrietla, danas znače veliki enciklopedijski riečnik, čakav. *velikâz.
	leš, lešinar (laš, laškar)	strvina,truplo, strvinar	Stariji srednjovjeki nazivi perzijskog izkona.
	*leut (lembul)	jedrilica manji jedrenjak	Domaći rano-pomorski arhaizam: manji drveni brod na jedra i vesla. Prvi su ga gradili jadranski Liburni pred oko 2.500 god. pod ranim nazivom lembul, potom kopirali Grci kao lembos, a na Jadranu se dosad održao kao leut ili levut.
Taliansko	levant (levante) levantinac	(Blizki) iztok iztočnjak	Talianske tudjice najviše u čakavici, za iztočni vjetar i pučanstvo iztočnog Sredozemlja. Veliko: Levant = iztočno Sredozemlje, prednja Azija (politički tzv. Blizki iztok, Orient).
	lezbijka (Lesbikê)	istospolka, kajk. lezbâča	Lesbikós = starogrč. "koji pripada egejskom otoku Lesbos", gdje su po antičkoj predaji zajedno živjele čudne ženske bez muškaraca: novije preneseno na ženske istospolke, kajkav. lezbâče.
	lice lični	osoba osobni	Pojedina osoba ili uredska stranka. Naprotiv u hrv. to znači samo obraz na glavi (ne čovjeka), pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
	Likota, lički (Likko,licavus)	Ličanin, Lika, gorska Hrvatska	Domaći antički izrazi ilirskog izkona iz plemena Japoda (po grčko-latinskim zapisima).
Arabsko	limun (limûn)	int. citron *četrun	Medjunarodni naziv arabskog izkona za voćni agrum Citus limonum, starohrvatsko-čakavski: četrun.
	lingvicid (linguam occido)	jezikomor, ubojstvo jezika	Uništavanje nekoga materinskog jezika prisilom većine njegovih govornika za prielaz na ini različiti jezik: hrv. jezikomor, jugobalkanska izkrivljenica - "lingvOcid".
	lingvistika (lingua,lingulaea)	jezikoslovlje kaj. jezîčnica	Humanistička znanost koja poredbeno proučava jezične veze, pravila i njihov povijestni razvitak: kajk. jezîčnica, arhaj.čakav. zaykôvje.
	lišćari	bjelogorica, listače	Listopadno drveće; naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	Litavac, Litavci	Litvanac, Litvanci	Srbo-balkanski naziv za stanovnike Litve: izvorno u hrv. litavac* je tip kamena/stiene, pa unesen kao etnonim kod nas zvuči priglupo i nesmisleno*.
Keltsko	lokva (loche)	mlaka, barica	Starohrvatski arhaizam keltskog izkona (raširen već prije Austrougarske).
Magjarsko	lopov (lopos)	lupež, tat, kradljivac	Panonski hungarizam većinom kod štokavaca proširen pod Jugoslavijom, izvorno hrvatski je: lupež (čakavski) i književno kradljivac.
Magjarsko	lopta loptati (se)	čak. bala, srb. kugla	Panonski hungarizam većinom kod kajkavaca i štokavaca, u čakav. bala, balati, a u srb. ima šire značenje kao kugla (npr. globus).
	lozinka	*zaporka	Rieč ili izraz koji dopušta prolaz u neki zabranjen prostor ili na stranicu medjumrežja (Web).
Indovedsko	*lučiti (lucati)	odvojiti rastaviti	Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, uglavnom nepoznat u inim europskim jezicima.
	lukati (to look)	proviriti, škiljati	Stariji hrvatski glagol englezkog izkona, najviše u kajkavici.
Indovedsko	*luknja (lokanya)	rupa otvor	Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima, kod nas najviše u kajkavici i čakavici.
Taliansko	lungomare	obalna cesta čakav. nizkrâje	Talianska tudjica bez vukovskog jugo-prievoda: znači popločanu obalnu cestu ili makadamski put za šetnju uz more i prilaz kupalištu, starohrvatsko-čakavski = nizkrâje.

Lj

Tudjica	Prievod	Značenje i opis
-ljev,-ljeva -ljevo	-ov, -ova -ovo	U hrvatskomu pridjevski nastavak na -ljev uglavnom ne postoji i to je noviji pravoslavni rusizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća: npr. "Tomislavljev" je u hrv. normalno Tomislavov.
ljiljak	šišmiš, *netopir	Leteći noćni sisavci iz skupine Chiroptera. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
ljubopitljiv	znatiželjan, radoznao	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

M

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
Arabsko	magazin (makhzan)	skladište, spremište	Izvorno arabskog izkona: zgrada za spremanje oružja ili razne robe, u novije doba i američki naziv časopisa.
	magnovenje	časak, tren	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	mahom	većinom, uglavnom	Srbobalkanski izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca), hrv. mahom = (obraslo) mahovinom !.
	maj (Maius)	svibanj	Peti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
	majdan	rudnik, kamenolom	Udubina za izkopavanje kamenja ili raznih rudača. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	majmun (maimon) majmunisati	jopac, opica glupariti	Čovjekolike tropske životinje (Primata), ovi majmunski turko-balkanizmi su nam nametnuti tek pod Jugoslavijom u 20. stolj., ranije nepoznati: sloven. i staroslav. opica, kajkav. jopec i čakav. šimja. Srbo-balkanski glagol znači ponašati se kao tzv."majmun" = hrv. glupariti.
	major (maior)	satnik, bojnik	U jugoarmiji naziv vojnog čina (izvorno latinski = 'nadredjeni'): u hrv. je to približno bojnik - odnosno satnik, ali u jugo-armijskom vukopisu odbačeno, jer tog nemaju balkanski Srbi.
	makar (magar, makhar)	premda, iako	Prastari hrv. izraz perzijskog izkona.
	makaze (makaz)	škare, nožice	Metalna naprava za rezanje platna i papira. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	malin,melin (malins)	mlin vodenica	Srednjovjeki arhaizam baltopruskog izkona, kod nas osobito u dialektima najviše u čakavici (malin) i kajkavici (melin).
	maltene	zamalo, naskoro	Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	mamek (mamek)	mamica majčica	Starohrvatski deminutiv perzijskog izkona najviše kod kajkavaca.
	mamuza	ostruga	Nožni pribor jahača za podbadanje i ubrzanje konja. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	manastir (monasterion)	samostan, kloštar	Zatvorena vjerska zajednica s neženjama, čakav. mostir i kajkav. kloštar (manstir je većinom srbski).
	mandrać (mandrakion)	lučica, portić	Manje i zaštićeno pristanište za čamce, u čakavici i ikavici.
	marama, maramica (mahrama)	rubac, rubčić	Pokrivalo ženske glave, ili manje za brisanje nosa.
Arabsko	maraška (marah)	višnja lat. Cerasus	Južni čakavski naziv voćke Cerasus domestica: na Sredozemlju i Jadranu proširen još u srednjem vieku preko Arapa, antičkim izkonom iz rane Mezopotamije.
Arabsko	marcipan (martabân)	bademov kolačić	Naziv srednjovjekog podrijetla iz arabskoga za razne slastice premazane bademovom kremom: prvotno pravljene u Indiji i zatim preko Arapa došle u Europu.
	Marijan (Marianus)	Marijin, marianski	Romanski posvojni pridjev i muško ime u kršćanstvu od Marije, Majke Božje.
	*marjan, Marjan (maryah, maryann)	junak, "morski vuk"	Ranohrvatski arhaizam perzijskog izkona, kao osobno ime i toponim (npr. splitski Marjan).
	Marjane-Marjane! (Maryanni - Maryanni !)	dalmatinska pomorska himna	Ranohrvatski arhaizam praperzijskog izkona kao bojna himna arijskog plemstva: "Maryanni-Maryanni !" je na svijetu najstarija klinopisom zapisana himna s notama prije 3.500 godina iz rane Mezopotamie (zato jugoslavisti i doseljeni iz Bosne to izvrću u turcizam: Merjane-Merjane = Koralji-koralji!).
	Mars (Mars)	*Rumenica	Četvrti od Sunca po udaljenosti i hladniji planet crvenkaste boje iza Zemlje; to je stariji čakavski naziv ovoga crvenog planeta iz hrvatskog pomorstva, koji je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju nepomorski Srbi).
	mart (Martius)	ožujak	Treći mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
Magjarsko	marva marvinski	stoka, stočni	Suvišni hungarizmi za već postojeće i dobre hrvatske izraze: stoka i stočni.
	masa (massa) masovno, -van	hrpa, mnoštvo hrpimice, -čan (množtveni, -no)	Klasični romanizam: izvorno hrv. hrpimičan - hrpimice (korienske novokovanice: množtveni - množtveno).
	mastilo	crnilo, nj. tinta	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko	maškara (maskharat)	krinka krabulja	Proslava pod krinkama, krabuljna povorka npr. za mesopust (karneval).
	mator	ostario, senilan	Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedak (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko	matun (matun)	opeka, cigla	Sušena i pečena kockasta glina za gradnju; stara srednjovjeka tudjica iz arabskoga, kod nas osobito u čakavici i ikavici.
	megdan (meydan)	bojište, sajmište	Trg za sajmove, takodjer i bojno polje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	melem	pomast	Ljekoviti premaz za vanjsku uporabu; naziv proširen od 20. stoljeća u Jugoslaviji, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	merda, merdina (merd, merdane)	govno, izmet, peder, gay	Raniji predromanski izrazi perzijskog izkona.
	merdevine	ljestve, lojtre	Paralelne kose daske ili metalne šipke sa spojnicama za penjanje. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (u čakavici: merdevina = govnarija).
Arabsko	merjan, merdjan (merdjanun)	koralj	Balkanski turcizam arabskog izkona.
	meteorit (μετέωρος)	kriesnica	Manja lutajuća tiela kao usijano sjajno kamenje koje pada s noćnog neba; njihov domaći kajkavsko-čakavski naziv kresnice/krisnice je od 20. stoljeća u Jugoslaviji odbačen (jer ga nemaju Srbi).
	meteorolog, -ija (metéora + logos)	čakav. vrimeslôv čak. vrimeslôvje	Nazivi grčkog izkona za stručnjake i znanost koji prognoziraju vrieme i proučavaju klimu: kod nas nema domaćih jugoštokavskih naziva, a hrvatsko-čakavski su to vrimeslôvi i vrimeslôvje (u Jugoslaviji odbačeno jer to nemaju Srbi).
	meza (mensa) meziti	zakuska, okusiti	Manja gozba i stol za zakuske. Proširen pučki naziv od Slovenije do Bosne već prije Turaka.
	mijenjati (menjati)	hr. zamijeniti	Takvo izmjenjeno značenje je kod nas balkanski srbizam iz Jugoslavije, jer je u hrvatskomu "mijenjati" uviek-obavezno NEprelazni glagol.
	"mijera" mijerit	mjera mjeriti	Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, ikav. mira, kajkav. mera, čakav. ferša (etrur. fersu)*.
	"mijesec" mijesečni	mjesec mjesečni	Crnogorski hiperjekavizam: odnedavna to često rabe neobrazovani polupismeni ikavci novodoseljeni iz BiH, kada u Hrvatskoj nastoje pisati jekavskim vukopisom, kajkav. mesec, ikav. misec, čakav. *myšec.
	miljon (million)	hr. miliun (1.000.ooo)	Tzv. "miljon" je kod nas izrazito balkanski srbizam iz Jugoslavije, jer je u hrvatskomu pravilno i izvorno jedini oblik miliun.
	mimoza (mimosus)	akacija (prava)	Bodljasta tropska stabla ili grmovi iz pustinja Afrike i Australije koji cvatu zimi i kod nas rastu samo uz južni Jadran, gdje ih kopneni laici krivo brkaju za tzv. 'mimoze' (jer prava botanička Mimosa kod nas raste rijetko uglavnom u stakleniku).
Arabsko	minaret (manara)	islamski toranj, bošnj. munara	Uski-visoki toranj uz islamske bogomolje (džamije), gdje pri vrhu mujezin (ili novi zvučnik) poziva na dnevne molitve (namaz): 'minaret' je turski, a 'munara' novo-bošnjački od arabskog izvornika 'manara'.
	minđuše	naušnice rinčice	Metalni nakit na ušima žena i mornara. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	minimarket	turs. "dućančić" čak. malamèšet	Sitna prodavaona ili prodajni kiosk: u Vukopisu tudjica "dućančić" (turs. dukkanli), starohrvatsko-čakav. malamèšet.
Ranosemitsko	misirski (Misr*)	egipatski, čak.misîrni	Srednjovjeki arhaizam arabskog izkona izvorno nastao iz ranoegipatskog, kod nas najviše u pomorskoj čakavici i crkvenim tekstovima.
	mitra (mithra)	kruna, tijara	Iztočnjački naziv za počasnu kapu ili krunu raznih čelnika.
	mjera (mera)	postupak poduhvat	Poduzimanje djelatnosti za rješenje nekog problema. Naprotiv izvorno u hrv. to znači premjer ili mjerenje, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i besmisleno.
	mjesto (srb. mesto), alar. meyastu	naselje selo, gradić	U srbo-balkanskom nazivlju to je obćenito hrv. naselje, tek kasnije nakon Jugoslavije nametnuto i Hrvatima (podrietlom iz ranog alarodskog: meyastu). U izvorno-hrvatskom je pravo 'mjesto' svako s poznatim smještajem i položajem, bilo naseljeno ili ne: zato su mjesta u Hrvatskoj uz ino npr. medvjedja pećina, veća lokva, planinski vrh i sl..
Indovedsko	mletački,Mlečani (Mlecchiana)	venecianski Venecianci	Izrazi Mlečani i mletački izvorno nisu slavenski, nego su starijega indovedskog podrijetla iz Mlecchiana* u značenju: tudjinski, strani*.
	moreški,maurski (Moriscos)	arabski, sjevernoafrički	Pridjev španjolskog izkona i još ranije izvorno iz starogrčkog Mauroi (tamnoputi), uglavnom za stanovnike sjeverne Afrike; od toga je korčulanska ratna igra "Moreška" (i istoimena slična Moresca iz Korzike).
	moreuz	tjesnac, morska vrata	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat.
	Morlaci,morlački (Mauroblachoi)	Balkanci, Vlahi, balkanski,vlaški	Dvoznačni izrazi: srednjovjeki bizantski naziv grčkog izkona za sjevernije romanizirane domorodce na Balkanu (potomci Ilira i Tračana); kasnije talianski izkrivljeno Morlacchi obrnuto znači doseljeno neromansko pučanstvo Balkana.
Magjarsko	mrcina (marczana)	ljenoba; životinjski lješ	Kod nas dialektalni naziv za lijenčinu ili životinjsko truplo.
	mrdati mrdanje	micati, -anje gibati, gibanje	Vulgarni srbo-balkanski primitivizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
	"mrgara" mulgarium	margar, složeni tor	Izvorno iz latinskoga mulgarium (= muzilište) je kamenim suhozidom pregradjeni složen stočni tor (obor) s više pretinaca: izvorno čakavsko-hrvatski se to zove margâr, ali su ovo unitarni vukovci odnedavna 1980tih prekrstili u srboidni "mRgar". (Kod Srba je ušlo drukčije kroz vlaško-rumunjski kao "mrgara" = 'mlečna ovca').
	mrmak	1.kukac rovac 2. svizac	1. Štetni podzemni kukac Gryllotalpa, grize i uništava povrće; 2. Planinski glodavac svizac (Marmotta), živi na sniežnim vrhovima: naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko	mucati, mutav (mucate, mutai)	zastajkivati prekid govora	Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona.
	muhur	žig, pečat	Pribor za udaranje ovjerenih pečata na pisma i trgovačku robu. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	mujage mujarnice	istočnjaci bakalnice	Prednjoazijski doseljenici iz Blizkog iztoka (većinom muslimani) i njihove istočnjačke zalogajnice s masno-sladunjavim jelima (turcizmi).
Gotsko	munjen, -enost (munan)	sulud, blesav, -avost	Raniji srednjovjeki germanizam gotskog izkona u nekim romanskim jezicima, a kod nas najviše u čakavici i ikavici.
Arabsko	mušur, mozur (mušurun)	siga, ledenica	Viseći led zimi ili od vapnaste sedre u špilji; stara srednjovjeka tudjica u ikavici i čakavici preko arabskoga iz Mezopotamie, a novije poturčeno 'mozur' u Bosni.
	mušterija	kupac, klient	Osoba koja kupuje u trgovini ili dolazi u ured i ordinaciju.
	mutljaga	petljanje, prtljanje	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).

N

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	nada, nadâme nadâse	iznad,nad mêne (iz)nad sebe	Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je zgor (mene, njega)*.
	nadmen	umišljen, uobražen	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	nadmetanje	natječaj	Naziv proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Arabsko	nafta (neft)	zemno ulje, petrolej	Rudna tekućina koja se dobiva iz podzemlja za gorivo. Naziv arabskog izkona proširen u mnogim europskim jezicima.
	nag, nagost	gol, golotinja	Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
	*nahero (nahiri)	ukoso, nakrivo	Stup ili gradjevina nagnuti na jednu stranu. Stariji izraz perzijskog izkona poznat u hrv. dialektima od srednjeg vieka već prije Turaka.
	nahođenje	prosudba, procjena	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	nakaradan	nakazni, nagrdan	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Arabsko	namaz ( صلوة )	molitva (islam) hrv. premaz	1. U islamu: dnevna molitva i klanjanje. 2. Klasično-izvornohrvatski: ljekoviti namaz tiela za kožne i ine bolesti.
	nana	metvica	Ljekovite biljke iz roda Mentha od kojih se pravi čaj, pepermint, itd.; taj bizantinski balkanizam je kod nas proširen iz Srbije u doba Jugoslavije od 20. stoljeća, a izvorno-hrvatski se zove metvica.
	nanule	natikače, sandale	Drvena obuća s gornjim vezicama. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	napici (plur.napitak)	napitki napitci	Srboidni izkrivljen plural nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). Hrvatima je to uvrjedljiva vulgarna psovka u značenju: na stidnici (vagini).
	naprosto	jednostavno, izravno	Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): isto u hrvat. doslovce znači: prostački-vulgarno.
	napržica	svadljivac, gundjalo	Balkanski srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca): isto u hrv. dialektima znači prigoreno mjesto, pa je tu smiešno-nesmisleno.
	naranča (narangi naranga)	naranča srb.pomorandža	Vrsta agruma iz Indije (Citrus aurantium), raniji neromanski naziv perzijskog izkona.
Indovedsko	*narav, naravan (narah, naravat)	priroda prirodan	Ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona, većinom nepoznati u inim europskim jezicima (pod Jugoslavijom prognan iz Hrvatske i zamijenjeni srbskim: priroda,-dan).
	narda (nard)	greda pregrada	Starohrvatski izrazi perzijskog izkona kod kajkavaca i slavonskih Šokaca.
	naredni	idući, sliedeći	U tom srbo-balkanskom značenju nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca). Povrh toga isto u hrv. već znači zapovjedni pa je tu smiešno i nesmisleno.
	narječje, -ječni (rus. naréčije)	dialekt, -talni, srb.dijalekat,-atski	Oblici ruskog izkona prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom: jugoslavenski vukovci razlikuju više narječje i niži dijalekat, - ali u inim europskim jezicima su to istoznačnice (s poddialektima).
	naročit naročito	osobit, -ta,-to, izrazit, -ta,-to	Oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	narodna muzika	pučke pjesme, domaća svirka	Srbo-balkanski izraz nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
	naseobina	naselje	Noviji balkanski srbizam nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, dotada u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim pravoslavnih jekavaca).
	nasušni	potrebit, svagdanji	Srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznat tj. dvoznačno u hrv. to znači: presuh, jako sušan.
	naTc-..., naTk-... naTs- . . .	većinom: naD- ... iznaD- ...	U klasičnomu izvornohrvatskom ovaj predmetak ostaje (iz)naD-, a ti Vukovi asimilacijski srbizmi su pismeno prošireni većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
	natašte (našte)	gladan, prije jela	Jutarnja glad nakon budjenja prije prvog obroka.
	natenane	potanko, podrobno	Izraz proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Četničko	natociljati	podvaliti, nasamariti	Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca). U hrv. surječju zvuči dvoznačno i nesmisleno kao: na to ciljati (gadjati: srb. nišaniti).
	naučnik naučnički	znanstvenik iztraživač	Stručnjak u znanstvenim proučavanjima. Naprotiv u hrv. to znači obrtni šegrt ili kalfa bez akademske naobrazbe, pa u hrv. surječju to zvuči smiešno i nesmisleno.
	nauditi	naškoditi, naštetiti	Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	nautika (nautike)	plovidba, pomorstvo	Pomorska struka za vještine plovidbe i pripadne pomorske škole.
Vedsko	*navakir, naukir (navacara, naukarna)	kapetan, pomorac	Prapoviestni naziv indovedskog izkona možda prenesen i preko grčkoga nauarchis, sada većinom u čakavici.
	*navigati, navje** (navidan,navaya)	ploviti morem, eskadra, flotila	Starohrvatski srednjovjeki izrazi perzijskog izkona u čakavici i ikavici, ali 'navje' u srb. znači sablast pa je zato pod Jugoslavijom od 20. stoljeća izbačeno iz Hrvatske.
	*navoz (navaza)	lučki dok, škver	Prastari hrv. naziv perzijskog izkona za brodsko ležište u brodogradilištu.
	nazad nazadni	natrag, natražni	Izrazi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
	nazor, nazrijeti (nazar,nazarden)	pogled, uvid uvidjeti	Starohrvatski izrazi perzijskog izkona.
	neću,nećeš,neće nećemo, nećete	ne ću, ne će ne ćemo,ne ćete	Srboidno spojeno pisanje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	nedokučiv	nedostižan, neshvatljiv	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	nedostatak	manjak, izostanak	Balkanski srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	nedotupavan	glupav, blesav	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	neizvjesan, neizvjesnost (neizvestan,-nost)	nejasan,nesiguran nesigurnost, nejasnost	Srbo-balkanski oblici prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Četničko	nejač nejačad	djeca, slabići	Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	nekaj,nikaj (nekai, nikai)	nešto, ništa	Srednjovjeki arhaizmi baltopruskog izkona, kod nas najviše u sjeverozapadnoj kajkavici.
	neologizam (neos-logos)	novotvorba, nova rieč	Naziv grčkog izkona za novo stvorene izraze o novijim pojmovima nekog jezika.
	neophodan (rus. neobhodnij)	potreban, nuždan	Pridjev ruskog izkona proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, uglavnom nepotrebna istoznačnica, bolje je izvorno hrvatski: potreban, ili jači oblik nuždan.
	neprijatan	neugodan, neukusan	Pridjev proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	neprikosnoven -snovenost	nepobitan,-tnost neporeciv,-civost	Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	Neretva, -tvanski (Naron,Narontios)	rieka Neretva, neretvanski	Domaći antički izrazi ilirskog izkona po grčko-rimskim zapisima.
	Neretljani, neretljanski	Neretvani, neretvanski	Od 20. stoljeća pod Jugoslavijom je sve u svezi Neretve sustavno posrbljeno jer tu velika Srbija treba izbiti na Jadran preko srbskih "Neretljana": srb."Neretljanska kneževina"= hrv. Neretvanska banovina, "neretljanske lađe"= neretvanski brodovi, itd.
	neubrojiv neubrojivost	neodgovoran, neuračunjiv,-ost	Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	neumitan	neminovan, neizbježan	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	nEvera	nevrieme, manja oluja	Jugo-balkanska govorna izkrivljenica primitivnih Vlašina: pravi romanski izvornik je nevEra = manja oluja, nevrieme na moru.
	nezajažljiv	nezasitan, gramzljiv	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	nezgoda, nezgodan	nesreća, nesretan	Balkanski srbizmi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom riedki (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Četničko	nipodaštavanje	priezir, podcjenjivanje	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko	niska (niska*)	ogrlica, (Sv.) krunica	Ranohrvatski srednjovjeki arhaizam indovedskog izkona najviše u ikavici; sličan srb. pridjev ženskog roda: niska = hrv. nizka.
	nišan nišaniti	*cilj, meta, gadjati**	Oznaka tzv. mušica na oružju ili fotonapravi za ciljanje u metu. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	niza, nîzame nîzanj	niz, niz mêne niz njêga	Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavsko-čakavski je zdol (mene, njega)*.
	nopal nopalera	kaktus, -sarnik, zbirka kaktusa	Čakavsko-romanski nazivi španjolskog izkona za mesnato-bodljaste biljke (Cactaceae) iz američkih pustinja i za njihove zbirke ili primorske vrtove kakteja
Skandinavsko	nordijski (Nordisk)	skandinavski sjevernoeuropski	Pridjev skandinavskog izkona: naš raniji pomorsko-čakavski je tohórni od Tohorâje = Skandinavija i Tohorâni = Skandinavci (u Jugoslaviji sve odbačeno jer to nemaju nepomorski Srbi)*.
	novčanik	listnica, novčarka	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	novembar (November)	studeni	Jedanaesti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.

Nj

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	nj, unj zanj	njega,u njêga za njêga	Srbo-balkanski oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca); starije kajkavski je vu njêga i čakavski va njêga.
Skandinavsko	njoki (knokk)	valjušci čak. šurlice	Prehrambeni naziv tjestenine ranogermansko-gotskog podrijetla: jugo-vukovska je podvala kako je to iz "talianskoga" - koji kao jezik u to rano doba uopće još ni ne postoji (tad se u Italiji još govori latinski !).

O

Podrietlo	Tudjica	Prievod	Značenje i opis
	obazriv	obziran, oprezan	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Četničko	obezbjeđenje (obezbeđenje)	zaštita, osiguranje	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	obim,-man obimnost	obseg, -žan,obuhvat, prostranstvo	Srbizmi nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati: u hrv. je to dativ od obje pa zvuči dvoznačno i nejasno.
	objeda,(obeda) objediti	*kleveta, potvorba ogovaranje ogovarati**	Zlonamjerno prenošenje laži da se nekomu naškodi. Naprotiv je u hrv. to genitiv od 'objed' (ručak), pa u hrv. surječju ta 'objeda' zvuči besmisleno.
	obod	rub, obrub	Dinarski srbizam više u uporabi po Sandjaku i Crnoj Gori, u Hrvatskoj dielom unesen pod Jugoslaviom u 20. stoljeću.
	oboljenje (obolenje)	bolest	Posve nepotreban balkanski srbizam, nametnut pod Jugoslaviom od 20. stoljeća, što se u hrv. jasno i jednostavno zove: bolest.
	obrazovanje	naobrazba, obrazovanost	Srboidni oblik nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	obučen obučenost	naučen, uvježban uvježbanost	Tko je obrazovan i treniran za neki posao. Naprotiv u hrv. to većinom znači odjeven i odjevenost (tko nije gol), pa u hrv. surječju to uglavnom zvuči besmisleno i u Hrvatskoj tako govore pravoslavni jekavci.
	obznana	proglas, objava	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	odaja (oda)	prostorija dvorana	Veća svećana soba za prijeme.
	odašiljač, odašiljati	predajnik,prenositi odpravnik, poslati	Antenski toranj za radio i televiziju: srbski izrazi nametnuti pod Jugoslavijom u 20.st.: hrv.= predajnik i prenositi, poslati.
	odcjepiti,-ljenje (otcepiti,-plenje)	odvojiti, odvajanje	Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	odjenuti, -vanje (odenuti,-evanje)	obući, navući, oblačenje	Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	odlagati odlaganje	odgadjati, odgoda	Izmienjeno značenje nametnuto tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj nepoznato: izvorn hrv. to znači odbaciti (npr. smeće) pa je dvoznačno i nejasno.
	odmarati	odmarati SE	Bezlični balkanski srbizam bez povratnog* glagola, nametnut tek od 20. stoljeća nakon Jugoslavije, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca)*.
	odobrenje	dozvola, dopuštenje	Balkanski vojni srbizam nametnut pod Jugoslaviom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	odojče	dojenče djetešce	Sitno jednogodišnje diete koje još sisa. U hrv. ovo ne znači ljudsko diete, nego mladi praščić na ražnju pa zvuči nesmisleno.
	odsjek (otsek)	odjel, dio ustanove	Dio neke javne ustanove: vojni jugo-srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim pravoslavnih jekavaca).
Četničko	odstojanje	razmak, udaljenost	Vojni srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	odstraniti (otstraniti)	udaljiti, odmaknuti	Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	odstupiti	odustati, predomisliti se	Jugo-vojni srbizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Indovedsko	*odsukati (udsuka)	odvući brod maknuti s obale	Ranohrvatski arhaizam indovedskog izkona, većinom nepoznat u inim europskim jezicima.
	odsustvo	izočnost, dopust	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	odudarati	odskakati, izdvajati se	Glagol proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Četničko	odvajkada	oduviek, odavno	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	odvažan, -žnost (otvážnij,otvážnost)	hrabar, smjel, hrabrost,smjelost	Izrazi ruskog izkona kao književne posudjenice, najviše prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
	odžak (ocak) odžačar	dimnjak, dimnjačar	Ciev za odvod dima i obrtnik koji to čisti. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	ogled ogledni	pokus, probni, pokusni	Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Četničko	ogledalo	*zrcalo	Staklo sa srebrenastom prevlakom ostraga, koja daje odraz slike ispred sebe.
	oguliti oguljen	oljuštiti očistiti	Noviji nametnuti srbizmi iz Jugoslavije, ranije u Hrvatskoj riedki (npr. jekavski pravoslavci).
	O.K., okej (okay)	(sve) u redu, dobro, slažem se	Izraz (vjerojatno) američko-englezkog izkona proširen u ine jezike. Uporabljuje se kako bi označio kako je sve u redu, izpravno ili prihvatljivo.
	okačen okačiti	obješen, -siti, prikvačen,-čiti	Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	okidač	*odponac, upaljač	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	oklagija	valar	Drveni valjak u kuhinji za razvlačenje tiesta. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	okolina	okružje, okoliš	Jugo-balkanizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	okrenuti okretati	obrnuti obrtati	Srbo-balkanski glagoli prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom riedki (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	okretač okretanje	vrtilica, obrtač vrtnja, obrtanje	Nazivi prošireni od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca): *vrtnja i vrtilica su potisnuti ranohrvatski arhaizmi indovedskog izkona (vartana, vartula).
	okruženje	okružje okoliš	Jugobalkanski srbizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	oktobar (October)	listopad	Deseti mjesec u godini po gregorianskom kalendaru.
	oladiti, olađenje	zahladiti, zahladba	Jugobalkanski srbizam proširen od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	oltar (altare)	žrtvenik svetište	Najsvetije mjesto u kršćanskoj crkvi gdje svećenik obavlja misno slavlje: rimski izvornik je kod nas nedavno bio očuvan imenom šćakavskog sela Oltare kod Senja (od Jugoslavije "Oltari").
	oluk (oluk)	žlieb, okapnica	Metalni žlieb oko krova za kišnicu: balkanski naziv turskog izkona, nametnut pod Jugoslavijom od 20. stoljeća, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	omaška, omanuti	promašaj, -šiti, propust, -stiti	Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	omladina omladinski	mladež, mladežni	Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	onđe onde	tamo, onamo	Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	onomad	nekoć, jednom, davno	Rieč proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	oP- . . .	oB- . . .	Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
	oprečan, opreka	suprotan, protivni suprotnost, protivnost	Balkanski srbizmi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	opredijeliti (opredeliti)	odabrati, odlučiti	Glagoli prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	opredjeljenje (opredelenje)	usmjerba, sklonost	Srbo-balkanizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	oran	voljan, spreman	Pripravan i sposoban za neki posao. U hrv. surječju to zvuči nejasno i dvojbeno, jer isti taj izvorni pridjev već odavna označuje izorano polje.
	orientalni,-ntalac (orientalis)	iztočni, -čnjak čak. zihódni	Što pripada daljem Iztoku i iztočnoj Aziji (blizkoiztočni = levantski); naš raniji pomorsko-čakavski izraz je zihódni od Zihòd = Orient (odbačeno u Jugoslaviji jer to nemaju nepomorski Srbi).
Magjarsko	orsag (orszag)	država, srb. zemlja	Naziv magjarskog izkona u sjevernoj Hrvatskoj, najviše u kajkavici.
Mongolsko	oroslan (oroslan)	lav, veća zvier	Naziv u sjevernoj Hrvatskoj, srednjovjeki izvorni mongolizam oroslan* u kajkavici, a novija magjarska izkrivljenica "orslan"* (orszlan) u štokavskom.
	ortak	suradnik, partner	Osoba koja zajedno suradjuje u nekom poslu i trgovini. Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (izim graničnih sela uz Bosnu).
	oruđe	sredstvo, pribor	Srbizam nametnut tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	osion osionost	drzak,-skost, nasilan, -je	Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	oskrnaviti oskrnavljen	obezčastiti, obezčašćen	Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	oslabjeti, oslabjeli (oslabeti,oslabeli)	oslabiti oslabljen	Srbo-balkanski iztočni oblici nametnuti tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznati (osim pravoslavnih jekavaca).
	osmanlijski (Osmanli)	otomanski, veleturski	Veleturski tj. koji pripada novovjekom Osmanlijskom sultanatu (hrv. Otomansko Carstvo) u jugozapadnoj Aziji i na Balkanu, čiji su islamski vladari (sultani) bili iz dinastije Osmanli.
	osmatrač osmatrati	motriti, motritelj promatrač	Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	ostarjeti (ostareti)	ostariti	Srboidni lažni jekavizam nametnut od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznato (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Četničko	ostrvo, ostrvce	otok, otočić, školj	Nazivi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	osujetiti	spriječiti, onemogućiti	Srbizam proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	ošamutiti ošamućen	omamiti,-mljen, smutiti, -ućen	Rieči proširene od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj većinom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	oštriga (ostreion)	kamenica	Jestiva okrugla morska školjka (Ostrea edulis), većinom čakavski naziv grčkog izkona.
	oT- . . .	oD- . . .	Srboidni asimilirani predmetak po Vuku Karadžiću, u Hrvatskoj pismeno nametnut većinom od 20. stoljeća pod Jugoslavijom.
Četničko	otadžbina otadžbinski	domovina, domovinski	Izrazi prošireni tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznati (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	otkačen otkačenost	čudan,svojeglav, svojeglavost	Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	otkrovenje	odkriće, objava	Rieč proširena tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznata (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	otočki	otočni, na otoku	Posrbljeni jugo-balkanizam izkrivljen od hrvatskoga "otočni" (na otoku). U hrv. "otočki" znači iz ličkog grada Otočca (a nikako ne na otoku !).
	otok (medicinski)	oteklina, nateklina	Bolesni podliev krvi na tielu. U hrv. pravi otok* znači manji dio kopna okružen morem (srb. ostrvo), pa pri medicinskoj uporabi zvuči smiešno i nesmisleno.*
	otpušač	vadičep, otvarač (boce)	Naziv proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	ovaplotiti ovaploćen	ostvariti, ostvaren	Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
	ovejan	lukav, prepreden	Pridjev proširen tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznat: isti kajkavski znači vjetrovit, zameten sniegom.
	ovđe ovde	simo, ovamo	Rieči proširene tek od 20. stoljeća pod Jugoslavijom, ranije u Hrvatskoj uglavnom nepoznate (osim kod pravoslavnih jekavaca).
Četničko	ozljeda, ozljediti (ozleda, -diti)	rana, raniti povrjeda, -diti	Oštećenje tiela u obliku natučeno-nateklog ili prekinutog krvavog otvora. U srb. se rana i raniti izbjegavaju jer tamo znače hranu i hraniti (bez h), pa je zato od 20. stoljeća isto nametnuto i Hrvatskoj (gdje je sad izbačeno naše izvorno: rana* i raniti)*.

Nastavak P-Ž

Ovaj popis je zbog tehnički ograničene veličine (preko 400 Kb se ruši i blokira), podieljen na 2 diela: Popis A - O i Popis P - Ž. Za nastavak ovog popisa dalje još vidjeti: Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/P-Ž.

Ine poveznice

Izvori

Jozo Dujmušić, 1933-1935: Antibarbarus hrvatskoga jezika. Hrvatska straža V.- VII.
P. Guberina i K. Krstić: Razlike izmedju hrvatskoga i srpskog književnog jezika. Matica Hrvatska, 218. str., Zagreb 1940.
Bošković, Radoslav: O jezičnoj i stilskoj diferencijaciji srpskog i hrvatskog jezika. Odabrani članci i rasprave, str. 45-48, Titograd 1978.
J. Ćirilov: Srpsko-hrvatski rečnik varijanti / Hrvatsko-srpski rječnik inačica. Stilos, Beograd 1990.
Vesna Požgaj Hadži 1999: Temeljne jezične razlike, hrvatski jezik i srpski jezik u kontrastu. Filozofski fakultet, Ljubljana.
Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika. Školske novine, 639 str. Zagreb 1991. (ili kasnija skraćena izdanja)
M.H. Mileković i sur.: Ranohrvatska etimologija i poredba hrvatsko-jugoslavenskih razlučnica. Ognjište 9, Karlovac 1999.
Marijan Krmpotić: Hrvatski jezični priručnik. Kloštar-Ivanić, Agapa 2001.
Bratoljub Klaić: Rječnik stranih riječi. Školska knjiga, Zagreb 2007, ISBN: 978-953-0-40935-4 (većinom europske s malo turcizama i posve bez srbizama)
Z. Škiljan i B. Laszlo: Hrvatsko-englezki i englezko-hrvatski rječnik obavjestničkog nazivlja. Zagreb 1994.
Tomislav Sabljak: Rječnik hrvatskoga žargona. VBZ. 376 str., Zagreb-Ljubljana 2001. - (novosadsko-srbohrvatski)
Ž. Šikić: Hrvatsko-jugosfersko-srbski razlikovni slovar 2010. - (izvorno-hrvatski OK.)
Posuđenice u hrvatskom-1 (europeizmi) i Posuđenice u hrvatskom-2 (orientalizmi)
Hrvatski jezični portal - (novosadsko-srbohrvatski po Liberovom pravopisu)
Hrvatska Wikipedia - (poluhrvatski: 1/4 srbski)

Popis:Tudjice u hrvatskom jeziku/A-O

Sadržaj

Abstract

Pozor za grčki !

Gramatičke tudjice

A

B

C

Č

Ć

D

Dj (Đ)

Dž (Gj)

E

F

G

H

I

J

K

L

Lj

M

N

Nj

O

Nastavak P-Ž

Ine poveznice

Izvori

Navigacijski izbornik

Osobni pribor

Imenski prostori

Inačice

Pogledi

Više

Pretraga

Izbornik

Pribor