Hrvatski barjak
.jpg)
Hrvatski barjak (službeno: hrvatska zastava, kolokvijalno: „Trobojnica”, „Crven-bijeli-plavi”) trobojni je crveno-bijelo-plavi barjak s pripadajućim grbom u sredini. Glavni je reprezentativni simbol hrvatske države, hrvatskoga naroda i hrvatstva, te je jedan od službenih hrvatskih državnih i narodnih simbola.
Pregled
Hrvatski barjak sastoji se ugloavnom od tri jednako širokih vodoravnih pruga crvene, bijele i plave boje, te hrvatskoga grba, a temelji se na kombinaciji dvobojnih barjaka Kraljevine Hrvatske (
crveno-bijela), Kraljevine Slavonije (
modro-bijela) i Kraljevine Dalmacije (
modro-žuta). Dimenzije barjaka, nijanse boja pruga i izgled grba razlikuju se ovisno o inačicama i njihovoj uporabi.
Njegova prva službena uporaba započela je 5. lipnja 1848. godine, s danom svečane prisege Josipa Jelačića za hrvatskoga bana.
Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
 |
Do 19. stoljeća, banski barjaci su bili rabljeni kao reprezentativni hrvatski simboli, bez njihove šire uporabe.
Prvi trobojni barjak, temeljen na banskom barjaku Josipa Jelačića i s različito umjetnički izvedenim grbom ili bez grba, prvi put je rabljen 1848. godine, od kada je počela i njegova masovna uporaba kao općeprihvaćenoga državnog i narodnog simbola. Njegova uporaba bila je zabranjena za vrijeme Bachova apsolutizma (1852. - 1860.) i bio je nadomješten dvojbojnim barjacima kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Od 1868. godine, trobojni barjak ponovno je u uporabi, s time kako je grb, po čl. 63 Hrvatsko-ugarske nagodbe, nadsvođen krunom sv. Stjepana. Izgled barjaka prva je regulirala Naredba kraljevske zemaljske vlade Odjela za unutarnje poslove, od 16. studenoga 1876., broj 18.307. Naredba od 20. prosinca 1899. utvrđuje obrnuti redoslijed hrvatskoga i dalmatinskog grba u odnosu na odredbu iz 1876. godine. Naredba bana kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije o uporabi zastava i emblema od 21. studenoga 1914. godine potvrđuje prethodne naredbe i službeni uporabni status barjaka. Službena uporaba barjaka napuštena je s uspostavom Države Slovenaca, Hrvata i Srba 1918. godine. Ovaj je barjak danas rabljen kao jedan od simbola hrvatskoga monarhizma. |
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
 |
Država Slovenaca, Hrvata i Srba nije imala zakonski određen službeni barjak, no civilni barjak Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije (bez grba) bio je u široj uporabi. Međutim, u stvarnoj su uporabi bili rabljeni hrvatski i srpski narodni barjaci, čija je prednost na nekim mjestima često izazivala napetosti i često su bili skidani i ponovno postavljeni. Na državnim zgradama u Dalmaciji bila su postavljena oba narodna barjaka, premda je i u tom slučaju bilo napetosti i sporova oko pitanja prednosti barjaka.
Ovaj barjak bio je temeljni predložak za stvaranje barjaka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca/Jugoslavije s obrnutim redoslijedom pruga (plavo-bijelo-crveni). |
Banovina Hrvatska
 |
U Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, hrvatski barjak bez grba i dalje je bio u uporabi, ali isključivo kao narodni barjak i u omjeru 2:3.
Za vrijeme Šestosiječanjske diktature, sva su narodna obilježja, uključujući i hrvatski narodni barjak, bila zabranjena. S uspostavom Banovine Hrvatske, u uporabu su vraćena hrvatska narodna obilježja, te je u skladu s time u ponovnu službenu uporabu uveden hrvatski barjak u omjeru 2:3. No u suvremenim povijesnim krugovima postoje prijepori oko toga je li u Banovini Hrvatskoj u službenoj uporabi, u smislu isticanja barjaka na javnim zgradama, bila inačica barjaka s grbom s prvim crvenim poljem ili inačica barjaka bez grba. |
Nezavisna Država Hrvatska
 |
U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, u službenoj uporabi bio je hrvatski barjak s grbom s prvim bijelim poljem, na čijem se crvenom polju uz koplje nalazi crvena tropleta vitica s bijelom površinom i tamnoplavo slovo „U” u njezinoj sredini, u omjerima 2:3 i 2:5.
Kao narodni barjak i dalje je bio rabljen hrvatski barjak bez grba u omjeru 2:3. Hrvatski barjak i njegova uporaba bili su propisani Zakonskom odredbom o državnom grbu, državnoj zastavi, Poglavnikovoj zastavi, državnom pečatu, pečatima državnih i samoupravnih ureda od 28. travnja 1941. godine. Barjak danas rabi dio hrvatskih nacionalista, hrvatskih državotvornih organizacija i hrvatskih iseljenika vjernih idealima Nezavisne Države Hrvatske. |
FD/NR/SR Hrvatska
 |
Tijekom Drugoga svjetskog rata, jugoslavenske partizanske postrojbe, uključujući i hrvatske partizanske jedinice, rabile su jugoslavenski i pripadne narodne barjake s debljom crvenom petokrakom zvijezdom u sredini srednje pruge, u omjeru 1:2, regulirane II. odlomkom naredbe Vrhovnoga štaba Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije od 1. listopada 1941. godine.
Naredba o vješanju zastava od 26. svibnja 1945. odredila je izgled barjaka s izmijenjenim oblikom crvene petokrake zvijezde, čije su polovice gornjega i dva donja kraka obuhvaćale ostala polja, s kasnije dodanim žutim obrubom. Primjena propisanoga izgleda barjaka de facto je započela 1947. godine i potvrđena kasnijim Ustavom Socijalističke Republike Hrvatske u članku 7. S izmjenama Ustava Socijalističke Republike Hrvatske od 25. srpnja 1990. godine, dokinuta je uporaba barjaka s crvenom petokrakom zvijezdom. Barjak danas rabe hrvatski jugonostalgičari i ljevičarske organizacije u Republici Hrvatskoj, ali manje nego barjak SFR Jugoslavije. |
Hrvatska Republika Herceg-Bosna
 |
Hrvatska Republika Herceg-Bosna, kao poseban hrvatski entitet Republike Bosne i Hercegovine, službeno je rabila hrvatski barjak s grbom s prvim crvenim poljem u obliku stiliziranoga poljskog heraldičkog štita, u omjeru 1:2.
Ovaj je barjak, uz određenu uporabu ostalih inačica hrvatskoga barjaka, do danas rabljen kao općeprihvaćeni hrvatski narodni barjak u Bosni i Hercegovini, i kao reprezentativni barjak bosanskih i hercegovačkih Hrvata u domovini i iseljeništvu. Službeno je rabljen kao županijski barjak Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije, unatoč statusu neustavnosti dodijeljenoga od Ustavnoga suda Federacije Bosne i Hercegovine, dok je ranije bio rabljen kao županijski barjak Posavske županije. |
Republika Hrvatska
  |
Tijekom demokratskih promjena i prije uspostave suverene Republike Hrvatske, u uporabu je vraćen hrvatski grb na barjaku.
Prvi službeni barjak Republike Hrvatske s hrvatskim grbom s prvim bijelim poljem istaknut je prvi put 30. svibnja 1990. na zagrebačkom Trgu bana Jelačića, te je s usvajanjem novih službenih obilježja od 25. srpnja 1990. bio istaknut n zagrebačkom Trgu svetoga Marka. No kako ustavni amandmani nisu imali jasno određen oblik štita i početno polje grba, u uporabi su također bile i inačice barjaka s grbom s prvim crvenim poljem s vitičastim i s oblim dnom. S usvajanjem Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske te zastavi i lenti predsjednika Republike Hrvatske od 21. prosinca 1990. godine, na temelju likovnih prikaza izrađenih od Miroslava Šuteja, u uporabu je uveden novi i današnji službeni barjak Republike Hrvatske s grbom s prvim crvenim poljem i krunom s pet manjih štitova na crvenom polju, u omjeru 1:2. Barjak i grb doživjeli su manje preinake s objavom odluke Predsjedništva Hrvatskoga sabora o izradbi i objavi grafičkih standarda za grb i barjak Republike Hrvatske te barjak Predsjednika Republike Hrvatske, s ishodom objave jedinstvenoga modela za svako državno obilježje radi izbjegavanja javne uporabe njihovih različito izvedenih inačica. Sadašnja, druga inačica barjaka uporabno je svenazočna u skoro svim službenim i civilnim prigodama. Prva inačica barjaka s grbom s početnim bijelim poljem, u omjerima 1:2 i 2:3, danas najviše rabe hrvatski nacionalisti, hrvatske državotvorne organizacije i hrvatski iseljenici. |
Ostala uporaba
Osim u službenim, državničkim i komemorativnim prigodama, hrvatski barjak rabljen je na brojnim pučkim i vjerskim smotrama, svadbama, športskim natjecanjima, glazbenim nastupima i brojnim ostalim vrstama društvenih okupljanja, a od inačica barjaka najviše su rabljene obje inačice barjaka Republike Hrvatske i barjak Herceg-Bosne.
Dio državnih službi i organizacija također rabi hrvatsku trobojnicu kao službeni barjak ili kao jedan od motiva - stiliziran, s grbom ili bez grba. Slično je i s raznim društvenim organizacijama i političkim strankama.
Zloporabe i obeščašćenja barjaka
Kazneni zakon Republike Hrvatske regulira kazneno djelo zloporabe službenih državnih simbola (grba, barjaka i himne) u članku 349. (Glava trideset druga (XXXII.), Povreda ugleda Republike Hrvatske). Premda se zloporaba propisanih državnih simbola Republike Hrvatske zakonski kažnjava zatvorskom kaznom do jedne godine, u stvarnosti se taj zakon uglavnom ne provodi (u određenim okolnostima proveden u slučaju barjaka), kako je dosad većina javno poznatih slučajeva zloporabe i izrugivanja državnih simbola prošla nekažnjeno. Takve se zloporabe i izrugivanja obično zbivaju zbog zakonske „rupe” u članku 6. (Glava prva (I.), Opće odredbe) Zakona o grbu, zastavi i himni Republike Hrvatske i lenti Predsjednika Republike Hrvatske, u kojemu se dopušta slobodna uporaba grba, barjaka i himne Republike Hrvatske u umjetničkom i glazbenom stvaralaštvu i u odgojno-nastavne svrhe, bez obzira na to što se u istom zakonu nalazi zadani uvjet po kojemu se zapravo ne bi smjelo vrijeđati ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske, ali kojega umjetnici često zaobilaze radi iskazivanja provokacije kao „uobičajenoga oblika umjetničkoga izražavanja”, odnosno, radi snažnoga odjeka provokacije.
Međutim, zbog težnji protuhrvatski raspoloženih organizacija i pojedinaca za pravnom kriminalizacijom hrvatskoga barjaka s grbom s prvim bijelim poljem zbog sličnosti s barjakom Nezavisne Države Hrvatske, ponekad se na dojave nezadovoljnika zbivaju redarstvene legitimacije i ispitivanja rabitelja barjaka, s ishodom njegove pljenidbe, prisilnoga skidanja ili oslobađanja krivnje rabitelja za njegovu uporabu.
Zloporabe i obečašćenja hrvatskoga barjaka skoro su isključivo protuhrvatske naravi, a česti oblici toga jesu fizičko oštećivanje (palež, skidanje sa stijega, trganje, škrabanje, gaženje) i zlonamjerno isticanje u djelima umjetničkoga stvaralaštva.
Poveznice
|
Ovaj je članak dio portala Hrvatski nacionalizam |
Literatura
- Josip Horvat: Pučka monografija hrvatskih povijesnih grbova i zastava, Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva, Zagreb 2011., ISBN 978-953-97963-8-7
- Mario Jareb: Hrvatski nacionalni simboli, Alfa, Hrvatski institut za povijest, 1. izdanje, Zagreb 2010., ISBN 978-953-297-230-6
- Željko Heimer: Grb i zastava Republike Hrvatske, Leykam international, Zagreb 2008., ISBN 978-953-7534-12-7
Vanjske sveze
- The FAME: Pregled barjaka Republike Hrvatske i ostalih hrvatskih barjaka
- Flags of the World: Pregled barjaka Republike Hrvatske i ostalih hrvatskih barjaka (eng.)
